Lucas 1

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ye paa awili Tiopillasi, olio molemolo koleana Yesusi kinie ulu wendo orumume pulu-pulu wendo orumu kinie kanoko, yandopa wendo orumume kanoko andoko moloringi yembomane pe olio temane toko siringi mele, aku temanemo ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo kanumu yembo awisilini ‘Aku temanemo bokune kamu molopili tamili.’ ningu boku toringi.
1 Are Theophilus,
2 — ausente —
2 Abisa hikikirum i sabuw iyab iti sawar matar matah yan hi’itin hio hinonowar i hikirum, naatu sabuw iyab iti tur isan hibow hibibinan i hio hinowar hikirum.
3 Akumunge pe kelepo nane kepe “Temanemonga pulumu paa pilipu kondambo.’ nimbu ou pulu pulu wendo orumu mele kepe yandopa ulu lupe lupema wendo orumu mele kepe akume pali walsipu pilipu kondopo molorundu-ne nane ‘Aku ulumendo yembo marene Tiopillasi nundu temane toko ungu mane silimele mele aku sipe wendo orumu ulume nu piliéni.’ nimbu, ‘Nane nundu ulumenga pali paa sike wendo orumu mele temane topo nimbu siembo.’ nimbu, boku topo nu simbo kinie papu.’ nimbu pilipulie aku temanemo topo ibokumu tokoro.
3 Isan imih Theophilus o i gewas maiyow, ayu iti sawar himamatar isan kiruminamih anot, imih sawar no aneika anutitiy, sabuw ai babatiyih hai an abow gewas, naatu akubaitutur o isa iti a kikirum,
4 — ausente —
4 saise o boro inaso’ob sawar iti etei o hibi’obaiyi i turobe.
5 Ye Nomi Kingi Erote kolea Judia nokopa molorumu kinie Pulu Yemo popo tondorumu ye te molorumu,yunge imbi Sekaraya. Pulu Yemo popo tondoringi yembomanga talape tenga imbi Apaya, Sekaraya yu kanu talapemonga ye te. Sekaraya menu ambo Illisapete Pulu Yemo popo tondoringi yemanga talape tenga ambo te. Elonga pea pulu-pulu anda kolepamo Pulu Yemo popo tondoringi yemanga pulu-pulu ye nomi awili Erono.
5 Judea wanawanan Herod bi’aiwob ana maramaim, firis wabin Zechariah i Abaijah ana kou’ay wanawanan ma firis ana bowabow bowabow, naatu aawan Elizabeth ana tufuw an i Aaron ana rara’ane na tufuw.
6 Aku ambo yeselo moloringili mele Pulu Yemone kanopa ‘Yembo sumbi niliselo.’ nimbe kanorumu. Elone yunge ungu manema kinie “Yemboma teaa.” nirimu ungume pali pilku liku teko kondoko moloringili.
6 Iti orot aawan hairi God matanamaim hai yawas i gewasin, God ana ofafar naatu ana tur etei hibosiyasiyar hibi’ufunun.
7 Nalo Illisapete we waengono perimu, ambolango te naa meringili. Elo we ambou anda leko moloringili.
7 Baise hairi natunatuh en hima hin hiregah hibabine, anayabin Elizabeth i a’arin.
8 Walse Sekarayanga talapemone Pulu Yemo popo toko kaloringi kongono tenderingi kinie yu kepe pea Pulu Yemonga kumbikerena kanu kongonomo tenderingi. Aku tendeko molkolie niringimuni, Pulu Yemo popo tondoringi yemane teringi mele tengendo enonga talapena ye te Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembele akumunge suluminiana suku ‘Nawe pupe mune tolemo paura kekumu yembomanga nimbe kalondombanje piliemili.’ ningu kou-kate teringi. Aku tekolie ‘Sekaraya yu kanu kongonomo tendemba.’ ningu kanoringi kulu yu ulke tembele suluminiana suku pupe mune toli paura kekumu kalondo-porumu.
8 Veya ta Jerusalem Tafaror Bar gagamin wanawanan firis ana bowabow isan matan fufur tebowabow na’atube, Zechariah ibo ana veya na tit Tafaror Bar wanawanan ana bowabow isan run.
9 — ausente —
9 Firis hai binanakwaramaim eo na’atube, gem kakafiyin tafanamaim fi’ufiu afunin isan hibi’arow Zechariah wabin tit, basit na Regah ana Tafaror Bar wanawanan run.
10 Aku tepa angilierimu kinie ulke tembelena we yemboma maku toko Pulu Yemo popo toringi koleana yembo awisili Pulu Yemo kinie ungu ningu angilieringi.
10 Naatu Tafaror Bar wanawanan fi’ufiu Zechariah ea’afun ana veya’amaim, sabuw etei i bar ufunane hibat hiyoyoyoban.
11 ⸤Sekaraya mune toli paura kekumu kalondopa angilierimu kinie⸥ kanu paura kekumu kalondo-pou-pou teringi polomonga ki-umbukundu Awilimunge angello te omba mona angilierimu kanorumu.
11 Regah ana tounamatar, gem kakafiyin tainin asukwafune fi’ufiu ea’afunimaim tit irerereb bat.
12 Akumu kanopalie pungu pungu nimbe pipili awili tepa kolorumu.
12 Zechariah tounamatar tit batabat itin yan hamu iwa’an ana bir ra’at,
13 Kanu kinie angellomone yundu nimbendo: “Sekaraya, pipili naa kolou.” nirimu. “Nu Pulu Yemo kinie mawa teleno mele Pulu Yemo yuni pilierimu. Nunge ambomo kango te kanopa limbe. Yunge imbi “Jono” ningu leani.
13 baise tounamatar eo, “Zechariah men inabir! God a yoyoban nowar. O aaw Elizabeth boro yan namatar naatu nataub kek orot nayai o wabin John iniwab.
14 Yu molombamonga nu konopu awili teko siku kamele akoko moloni. Yu mengele kinie yembo awisili konopu singe.
14 Nati kek orot natutufuw ana veya o ya wanawanan boro yasisir kawasa awan nakaratan, na’atube sabuw moumurih maiyow auman boro hiniyasisir,
15 Awilimuni yu kanopa ye awili peangamo nimbe kanomba. No waene kinie no tondoloma kinie walsikele kepe paa naa nopili. Anumunge olona we sukundu molomba kinie Pulu Yemonga Mini Kake Telimu omba yunge konopune molopa kapola temba.
15 anayabin Regah matanamaim i boro orot gagamin ta. Iti kek wine o harew fokarih men natom, naatu God Anunin Kakafiyin boro niwanasum auman nama’ama natufuw.
16 “I sirele yembomane enonga Awili Pulu Yemo liku bulu siringi yembomanga awisili Jonone tembamonga altoko konopu alowa teko Awili Pulu Yemopea altoko pilku kapola kapola molonge.
16 I boro Israel sabuw maumurih na’in nabow hinamatabir maiye Regah hai God isan.
17 ⸤Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye⸥ Illainja tondolo pepili ulume tepa molorumu mele Jono yu aku sipe tondolo pepili ulume tepa molomba. Aku sipe tondolo pepili ulume tepa molombamonga lapalini konopu alowa teko ambolangoma kelko konopu mondongela; Pulu Yemonga ungu manema liku su silimele yembomane konopu alowa teko, konopu sumbi nili yembomane telemele mele ‘Aku sipu teamili.’ ningu molongela; Jono yuni tembamonga Awilimu ombá kinie Awilimu yunge ungumu sumbi siku pilku linge yembo talape te molongela.” nimbe angellomone Sekarayando nirimu.
17 Naatu God ana dinab orot Elijah ana fair baib na’atube boro nab Regah aunan ni’iyon nan, kek tamahinah bairi dogoroh nikitabir hinan hinita’imon maiye; sabuw baifanasairayah dogoroh nikitabir hinan mutufor ma ana not gewasin hinab, naatu Regah ana sabuw nabobunabuna’ih.”
18 Aku nirimu kinie pilipelie Sekarayane angellomondo walsipelie nimbendo: “Aku nikinumu nambepo nane ‘Sike nikinu.’ nimbu pilimboye?” nirimu. “Na anda lepo nanga ambomo ambou lierimu kanumu. Pe inikinumu nambepa wendo ombamondo nikinuye?” nirimu.
18 Zechariah tounamatar iu, “Iti i boro mi’itube anitumatum? Anayabin ayu i ai regah, naatu aawau auman ibabine sawar.”
19 Angellomone topondopa nimbendo: “Nanga imbi Geperiele. Na Pulu Yemonga kumbikerena angilio. Ikinié nundu nikiru mele Pulu Yemone “Aku siku ni-pou.” nimbe lipe mundomu-ne nundu ombo itemane peangamo topo sikiru.
19 Tounamatar iya’afut eo, “Ayu i Gabriel God nanamaim abatabat, imih ayu iyafaru o airit oisan tur gewasin abai ana o a tur ao’owen,
20 Nalo nane “Kango mengele.” nikirumu ‘Kolo tokomonje?’ ningu pilkinu kene iulumu ou wendo naa opili nu ungu naa nili moloni. Pe “Wendo ombá.” nikiru mele amboma ambolango olona mondokolie melemelemanga walema omba pulimo mele aku sipe walema omba pumbe kinie inikiru ungumu paa sike wendo ombá.” nirimu.
20 baise ayu au tur men itumitum, imih o boro mena nabit, inama nanan sawar mataramih ao ana veya’amaim namatar, abisa ao’omatan nan niturobe.”
21 Aku siku ungu ningu angiliengili Sekaraya ulke tembelemonga suluminiana sukundu koronga-ou pupe molopa, welea wendo naa orumu kulu yemboma ulsukundu yu nokoko angilieringime konopu awisili liku mundoringi.
21 Nati ana maramaim sabuw ufunane hima’am hai kasiy ra’at, Zechariah manin maiyow Tafaror Bar wanawanan ma’am isan.
22 Kanu kinie yu wendo ombalie nirimumuni, ungu te kerena manda naa nimbe kimuni mindi manda manjipe angilierimu kinie kanokolie, ‘Sekaraya yu suluminiana suku molopalie melte omba angilieli none tepa kumbikere lipe pinjemu-ne kanomu.’ konopu lieringi.
22 Naatu Zechariah Tafaror Barene titit ana mar, tur oisan menan bit, sabuw nati’imaim hi’itin hiso’ob ina’inan ta isan matar, naatu tur o isan menan bit umanamaim imanuman bairi hio.
23 Pe ulke tembelena yunge kongono walema pora nirimu kinie yunge ulkendo purumu.
23 Zechariah ana bowabow Tafaror Bar wanawanan sasawar ufunamaim matabir maiye na ana bar tit.
24 Ulkendo pupe ⸤ambo Illisapete kinie pekolo moloringili kinie⸥ pe Illisapete ambolango olona mondorumu. Mondopalie oli kise pakera ‘Yembomane yu naa kanangi.’ nimbe lopi tepa molorumu.
24 Nati ufunamaim a wan Elizabeth yan matar, sumar etei umatroun na’atube baremaim nutanub ma.
25 Yuni nimbendo: “Kinié na-kinie ulu tekemomo Awilimuni nanga nimbe tendekemo. Na ambolango te naa merindumunge yemboma na kanoko keri kanoringi kinie pipili kolorundumunge Awilimu yuni na kondo kolomu lemo.” nirimu.
25 Elizabeth eo, “Regah bounabo ibaisu au biya’ohow, orot babin matahimaim etei’imak bosair.”
26 ⸤Illisapete ambolango olona mondopili oli kise pakera kolopa⸥ talo pakera sipemo ke topa angilierimu kinie Pulu Yemone mulu koleana angello Geperiele kolea Gallilli disiriki Nasarete taonona lipe mundorumu.
26 Elizabeth ana sumar umatroun ta’imon ana maramaim God ana tounamatar Gabriel iyafar in Galilee wanawananamaim bar merar ta wabin Nazareth imaim tit.
27 Kanune ambo wenepo te, ye te kinie ou naa peli we molorumu ambo wenepo te molorumune mundorumu. Kanu ambo wenepomo yunge pulu lierimu yembomane ‘Yu ye te pupili.’ ningu mako toringi yemonga imbi Josepo. Kanu yemo yunge anda kolepa te ⸤ye nomi kingi⸥ Depisi. Ambo wenepomonga imbi Maria.
27 Nati’imaim babitai ta biyan numin Joseph, aiwob orot David ana agir ta i ana rum hiomatan ma’ama biyan tit, babitai wabin Mary.
28 Maria molorumune angello Geperiele ombalie yundu nimbendo: “Ambomo, nu molonune na okoro. Nu malo. Awilimu nu pea tapu toko molembele.” nirimu.
28 Tounamatar na babitai biyan tit eo, “Tufuw isa nama! Regah o isa i yan ebaib kwanekwan, naatu baigegewasin o ebit.”
29 Nalo kanu ungumu pilipelie yu konopu awisili lipe mundupelie, ‘A! Inikimumu nambolka unguri nimbe nikimunje?’ nimbe pilierimu.
29 Mary iti tur nonowar ana veya biyababan na’atube bai naatu ana kasiy ra’at iti merarayow ana’an isan.
30 Angellomone yundu nimbendo: “Maria, Pulu Yemone nu kanopa peanga kanokomo kene pipili naa koloyo.
30 Baise tounamatar eo “Mary, men inabirumih, anayabin God o isa ebiyasisir gagamin maiyow.
31 Pílie. Nu pe olona kango te mondokolie menimu. Mengolie yunge imbi “Yesusi” ningu leani.
31 O boro ya namatar inatoub kek orot inayai, naatu wabin Jesu iniwab.
32 Yu ye nomi molomba, yu imbi leko ‘Paa Olandopa Molemomonga Malo.’ ningela; Awili Pulu Yemone ‘Yunge anda kolepa Depisi Isirele yembomanga ye nomi kingi tondolomo molorumu mele yu aku sipe molopili.’ nimbéla;
32 I boro orot gagamin naatu God auyomtoro’ot Natun narouw nao, naatu Regah God boro aiwob nitin, marasika ana’agir David bitin na’atube.
33 Enonga anda kolepa Jekopone kalopa lsimu yemboma yuni kamu-kumu nokombala; Yu ye nomi kingi awilimu molopa mindi pumbe.” nirimu.
33 Naatu Jacob ana rara’ane i boro ni’aiwob wanatowan, naatu ana aiwob i boro nama wanatowan, wanatowan ana yomanin en.”
34 Mariane angellomondo nimbendo: “I nikinu ulumu nambepa tembamondo nikinuye? Na ye te naa purundu kanumu.” nirimu.
34 Mary tounamatar isan eo, “Ayu i biyau numin. Iti i boro mi’itube namatar?”
35 Angellomone yundu nimbendo: “Nu molonine Paa Olandopa Yemonga Mini Kake Telimu omba nunge olona kango te mondondomba. Aku tembamonga kango nuni menimu yu kango kake telimu molomba; yu imbi lekolie ‘Pulu Yemonga Malo’.ningela.
35 Tounamatar iya’afut eo, “Anun kakafiyin boro niwani, naatu God ana fair boro natarsumi, imih iti kek Kakafiyin natutufuw i boro God Natun hinarouw hinao.
36 ⸤Pulu Yemone nu “Tembo.” nikimu mele sike temba. Ulu tondolo te “Tembo.” nimbelie terimu mele niembo.⸥ Nunge pulu lemo ambo Illisapetendo “Ambo waengono pelemo.” nilimele nalo kinié yu ambo ambou liepili oli kise pakera kolopa talo pakera sipemo ke topa angiliepili yu kango te olona mondokomo kanumu.
36 Naatu o tura Elizabeth sabuw a’arin hirouw hio baise boun babine tafan yan matar ana sumar umatroun ta’imon sawar.
37 Pulu Yemone ulu manda naa temba ulu te paa naa pelemo. Yuni ulume pali kapola telemo kanumu.” nirimu.
37 Anayabin God isan sawar etei’imak i men ta fokarinamih.”
38 ⸤Angellomone yundu aku sipe nirimu kinie pilipelie⸥ Mariane nimbendo: “Na Awilimunge kongono kendemande ambomo molio. Nuni nikinu mele Pulu Yemo yuni na-kinie aku sipe tepili.” nirimu. Kanu kinie angellomone Maria mundupe siye kolopa yupurumu.
38 Mary eo, “Ayu i Regah ana akir wairafin, abis isou kuo na’atube namatar.” Naatu tounamatar Mary itumar tit.
39 ⸤Mulu koleana angellomone Mariando ungu nimbe pora sipelie kelepa purumu kinie⸥ pe Maria kolea Judia disiriki pupe ma pangi tenga ola taono te lierimune purumu.
39 Nati ana veya’amaim, Mary matan kabiy bobuna ra’iy yen in Judah wanawananamaim oyaw na’atune bar merar gagamin ta imaim tit,
40 Pupe akune ye Sekarayanga ulkena suku pupelie ambo Illisapete kanopa “Na okoro.” nirimu kinie kanguloringili.
40 Zechariah ana bar wanawanan run Elizabeth ana merar yi. Mary Elizabeth ana merar eyiy|alt="Mary greeting Elizabeth" src="CN01609b.tif" size="col" loc="Luk 1.40" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.40"
41 Illisapetene Marianga ungumu pilierimu kinie Illisapete yunge olona ambolangomo pukue topa ola manie terimu pilierimu. Kanu kinie Pulu Yemonga Mini Kake Telimu Illisapetenga konopune pupe molopa kapola terimu kinie “I siku i siku ni.” nirimu mele
41 Elizabeth Mary ana merarayow nonowar ana maramaim, yan wanawanan kek inu’in ia’ayob, nati’imaim Anun Kakafiyin Elizabeth iwan
42 Illisapetene ungu tondolo tepa nimbelie nimbendo: “Ambo molemelemanga pali nu malo. Ambomanga pali Pulu Yemone nu olandopa tepa kondorumu. Ambolango nu olona mondolenomo kepe yuni tepa kondombala.
42 fanan aumetawat eo, “God ana baigegewasin o ebit baibin etei tafahimaim, naatu ya wanawanan a ub auman God ebigegewasin!
43 Na ambo keri te molondune nanga Awilimunge anumu nu onumunge na konopu awisili lipu mundukuru. Aku tenumunge na-kinie teko peanga sikinu.
43 Aisim sawar gagamin na’in iti na’atube isou matar, au Regah hinah na ebinanawanu?
44 Nu ongolie “Na okoro.” ninu-ne komuni piliendu kinie nanga olona molomu ambolangomo paa konopu sipe pukue topa ola manie temu.
44 O a merarayow anonowar ana mar, kek yau wanawanan inu’in yasisir auman ia’ayob.
45 Awilimuni nundu nirimu ungumu pilkulie ‘Sike nikimu. Yuni “Tembo.” nikimu mele sike aku temba.’ ningu tondolo munduku pilierinumungeyuni nu tepa kondokomo mele tepa kondomba kene nu konopu siku molani.” nirimu.
45 O a baitumatumamaim baigegewasin ibai, God eo’omatani boro nan turobe namatar!”
46 Illisapetene nimbe pora sirimu kinie Mariane nimbendo:
46 Mary eo,
47 — ausente —
47 Naatu yau wanawanan yasisir awan karatan,
48 Pulu Yemo yuni yunge we ambo kendemande kerimu
48 Anayabin i ana akir wairafin wabin men gagamin baise nuh, imih boun ebubusuruf sabuw etei boro ayu baigegewasinayan hinarouw hinao.
49 Tondolo Pulimuni na ulu tondoloma tenderimumunge
49 Anayabin sawar gagamih God Fairin ayu isou sinaf.
50 Yu-kinie pipili kolko pilku limele yemboma
50 I ana kabeber i aunan etuwatuw, sabuw hitufuw tema’am,
51 Yuni yuyu ulu tondoloma terimu.
51 God umanamaim sawar fairih sinaf,
52 Yemboma nomi molko koleama nokoko molemelema
52 Aiwob fairih hai ura ma’ama’amaim bow yara’iyih,
53 Engelene kolemele yemboma yuni
53 Sabuw aa himomorob, sawar gewasihimaim ituwih,
54 Yuni olionga pulu-pulu anda kolepalimendonirimu.
54 Ana omatanen ata a’agir eo’omatanih i kaif,
55 — ausente —
55 Abraham nuh kakabibir na’atube,
56 Maria Illisapete kinie pea molangili oli yepoko omba purumu kinie pe Maria yu yunge ulke koleando kelepa purumu.
56 Mary sumar etei tounu na’atube Elizabeth hairi hima, imaibo matabir maiye na ana bar tit.
57 Illisapete ambolango memba walemo wendo orumu kinie yuni kango te kanopa lsimu.
57 Elizabeth ana toub isan veya na tit, naatu toub ana kek orot yai.
58 Yunge ulke kere pongolo yemboma kinie yunge pulu lierimu yemboma kinie Awilimuni yu kondo awili tepa kolorumu mele pilkulie eno yu pea konopu siku moloringi.
58 Tain tuwan naatu ana ofonah, God ana baigegewasin gagamin na’in Elizabeth bitin ana tur hinowar hina ana merar hiyi bairi hiyasisir.
59 Wale yepoko pakera kangomo kanopa lipe nosipe molorumu kinie wale engaki sipemonga yemboma sukundu sukundu ongo maku tokolie yunge kangi te kopisiku makaye teko wendo liku ltekolie niringimuni,yunge imbimu yunge lapanga imbi manda manjiku “‘Sekaraya’ niemili.” niringi
59 Naatu fur ta’imon ufunamaim, kek ana’ar mo’on afuwin wabin baiwabin isan tain tuwan etei hina. Tain tuwan hikokok kek wabin i boro Zechariah, tamah wabinamaim hitiwabimih hio,
60 nalo kangomonga anumuni “Molo.” nimbelie “Yunge imbi ‘Jono’ nimolo.” nirimu.
60 baise hinah eo, “En! Kek wabin i boro John taniwab.”
61 Enone yundu ningendo: “Elonga pulu lemo yembo tenga imbi aku sipe naa molemo.” niringi.
61 Sabuw hio, “O taituwa wabih men ta nati na’atube ema’ama boro kek wabin nati taniwab.”
62 Kanu kinie enone “Lapane nambolka konopu lekemone, yunge imbi lepa nawe nimbéne, walsipu piliemili.” ningu lapando kimuni manda manjeringi kinie
62 Basit umahimaim kek tamah isan himan wabin menatan kokok baiwabin isan hibatiy.
63 yuni topondopa kimuni manda manjipelie “Boku siee.” nimbelie, yuni bokune topalie nimbendo: “Yunge imbi Jono.” nirimu. Akumu kanokolie yembomane paa konopu awisili lieringi.
63 Zechariah eo fef hibai hina hitin imaim kirum eo, “Kek wabin i John.” Sabuw etei hifofofor men kafaita.
64 Kanu kinie walsikele Sekaraya yunge kerena kelepa ungu nimbelie Pulu Yemo kapi nirimu.
64 Nati ana veya’amaim Zechariah menan bit ma’am menan kerer busuruf tur eo, God bora’ara’ah.
65 Aku terimu-ne kanokolie yunge ulke kere pongolo yembomane pipili paa koloringi. Kolea Judia disiriki ma pangime polorumu koleamanga pali aku temanemo mindi toliku puringi.
65 Taintuwan etei awah hae’e hai baifofofor ra’at, baise abisa himamatar ana tur tasasar tit tafaram Judea wanawanan sabuw etei hinowar.
66 Aku ulumu pilieringi kinie yembomane pali konopu liku mundukulie ningendo: “Ulu akumu we naa telemo. Awilimu ikangomo-kinie molombamonga aku tekemo lemo.” ningu pilkulie “I kangomo pe nambepa molombanje?” niringi.
66 Sabuw etei iti sawar matar ana tur hinonowar isan hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti kek narara’at ana itinin i boro mi’itube?” Anayabin Regah uman i iti kek biyanamaim ma’am.
67 Mini Kake Telimu Jono lapa Sekarayanga konopune omba molopa kapola terimu kinie Sekaraya yuni Pulu Yemone ungu umbu tondorumu ungu te pilipe, pe wendo ombá mele yemboma nimbe sipelie nimbendo:
67 John tamah Zechariah Anun Kakafiyin targabuw, God ana ewamaim tabor eo.
68 “Awilimu, Isirele yembomanga Pulu Yemo,
68 “Regah tanabora’ara’ah, Israel sabuw hai God, anayabin i ana sabuw baiyawasih isan natit,
69 Pulu Yemo yuni yunge kendemande
69 Baiyawasenayan fairin anababatun David ana rara’ane enan,
70 (Yuni ungu umbu tondorumume pilku
70 marasika ana dinab wanawanahimaim eo’omatanih na’atube.
71 “Yuni olio lipe tapondopa
71 boun it boro ata kamabiy sabuw umahine, naatu sabuw fairih tibifa’ifa’it umahine niyawasit.
72 Olionga anda kolepalime kondo kolopa,
72 Ana obaibasit kakafiyin bimatar imaim nuh ata a’agir kabeber itih,
73 — ausente —
73 naatu iti obaibasit i marasika God ata agir Abraham eomatan,
74 ‘Pipili naa kolko, nanga kongonomo⸤nirimu.⸥
74 imih boun it ata kamabiy sabuw umahine baiyawasit isan natit ebiyawasit, naatu fair ebitit God isan men erebir auman tanabow,
75 — ausente —
75 God matanamaim tanakakaf naatu tanayasairit ata ef mutufurinamaim tanakwafir wanatowan, wanatowan.
76 “Nanga kango ⸤Jono⸥,
76 Naatu o ayu natu, o boro God auyomtoro’ot ana dinabumih inamatar, Regah aunan ini’iyon inan ana ef inayabuna,
77 ‘Awilimu yunge aulkemo akisindembo.’ ningulie
77 ana sabuw yawas isan inakubuna hai tur ina’owen bowabow kakafih hinihamiyen God hai kakafih nanotawiyen yawas hinab.
78 Pulu Yemone olio kondo awili tepa kolopalienimbe Sekarayane nirimu.
78 Anayabin ata God, i ana manaw kabeber wairafin, i wanawananamaim marakaw marane boro nakusisiar nare,
79 — ausente —
79 sabuw iyab guguminamaim tema’am naatu murumurubih hai youninamaim tema’am tafatamaim namarakaw, at narumutufur nanawiyit tanatit tufuw ana efamaim tanaremor.”
80 Kango Jono yu awi lepa konopu tondolo pupe kapola molorumu.Yu pe Isirele yembomanga kumbikerena kongono tepa molombando ou kolea ku lieline pupe molorumu.
80 Kek biyan naatu ayubin hairi ana fofonin ra’at yen orot matar, naatu run in arar yan imaim ma ana fair bai, imaibo tit ana bowabow Israel sabuw etei nahimaim busuruf bow.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.