Lucas 16
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NAA
1 ⸤Aku nimbelie⸥ Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Walse ye kamako te molorumu kinie yunge mele noserimumenga nokondoli ye te molorumula. Walse yembo marene kamakomo molorumune ongo, yunge melema nokondoli yemone terimu mele ongolie yundu ningendo: “Nunge mele nosilinomanga nokondoli yemone nu tepa kenjipe, nunge melema ‘We manie pupili.’ nimbe yu akume nokopa naa kondolemo.” niringi.
1 Jesus disse também aos seus discípulos:
2 Aku niringi pilipelie kamakomone kanu yemondo ‘Ou.’ nimbelie yundu iri topa nimbendo: “I ungu nambolka ungumu nikimiliye? Nuni nanga melema teko kenjilino mele ningi kinie pilipulie nuni nanga melema terinu teleno mele bokune toko, yando sikulie pe pani. Nu nanga melema altoko manda naa nokani. Nu makorombo.” nirimu.
2 Então, chamando-o, lhe disse: “Que é isto que ouço a seu respeito? Preste contas da sua administração, porque você não pode mais ser o meu administrador.”
3 Kanu melema nokondoli yemo yuyu nimbendo: “Apa! Kinié nambe-eamboye? Nanga awilimuni nanga kongono teliomo wendo lipe na makoromba tekemo kene na nambe-eamboye? Na ma akumbondo tondolo naa pulimo-na aku kongonomo manda naa tembo. Yemboma langi mawa tembondo pipili kolombo.
3 — O administrador, então, se pôs a pensar: “Que farei, agora que estou sendo demitido pelo meu patrão? Trabalhar na terra, não posso. De mendigar, tenho vergonha.
4 Akumunge na tembo mele kinié pilipero. ⸤Nanga awilimuni pundu anjerimu yemboma lipu tapondopolie enondo ‘Pundu ekendo mindi tangi, ekendo manie pupili.’ nimbo kinie⸥ pe na makoromba kinie kanu yembomane na konopu siku liku tapondokolie nando “Pea peamili ou.” ninge.” nimbelie nirimumuni,
4 Já sei o que vou fazer, para que, quando for demitido, as pessoas me recebam em suas casas.”
5 yunge awilimuni pundu anjerimu yemboma ‘Yu mele mele wangi.’ nimbe kumbi lepa orumu yemondo nimbendo: “Nanga awilimuni nu kinie nambolka mele pundu anjerimuye?” nimbe walserimu kinie
5 — Tendo chamado cada um dos devedores do seu patrão, perguntou ao primeiro: “Quanto você deve ao meu patrão?”
6 yuni topondopa nimbendo: “Wele mingi pape paono pundu anjerimu.” nirimu kinie kamakomonga melema nokondoli yemone yundu altopa nimbendo: “Pundu anjeli bokumu i sikiru; ya manie molko, pape paono toko mondoringi gomomo ora toko ltekolie kolo wangoko gomo kondena wele mingi tu paono tene welea toko mondou.” nirimu.
6 Ele respondeu: “Cem barris de azeite.” Então o administrador disse: “Pegue a sua conta, sente-se depressa e escreva cinquenta.”
7 Yunge bulkundu orumu yemondo nimbendo: “Nanga awilimuni nu kinie nambolka mele pundu anjerimuye?” nimbe walserimu kinie yuni topondopa nimbendo: “Rasi witi wale pape paono pundu anjerimu.” nirimu kinie melema nokondoli yemone yundu altopa nimbendo: “Pundu anjeli bokumu i sikiru; ya manie molko, rasi witi wale pape paono toko mondoringi gomomo ora toko ltekolie kolo wangoko gomo kondena rasi witi wale popaono welea toko mondaa.” nirimu.
7 Depois, perguntou a outro: “E você, quanto deve?” Ele respondeu: “Cem sacos de trigo.” O administrador lhe disse: “Pegue a sua conta e escreva oitenta.”
8 Yu aku terimu pilipelie ye kamako awilimuni kanu tepa kenjeli yemo yu kapi nirimu. Yunge melema sike wamele lipe tepa kenjerimu nalo yunge pilipe konginjelimu paa olandopa perimu pilipelie yu kapi nirimu. “Ya mana molko, Pulu Yemo konopu naa mondolemele yemboma, enonga pilipe konginjelimu paa olandopa; pateline molko Pulu Yemo konopu mondolemele yemboma enonga pilipe konginjelimu maniendopa. We yembomane yembo te kinie kou kongono tengendo, molo ulu te tengendo aulkemo sumbi siku kanoko akisiku kondolemele; pateline melemele yemboma aku sipe tondolomo maniendopa pelemo. We yemboma aku siku molemelemonga ⸤ye awilimuni tepa kenjeli yemo aku sipe kapi nirimu.⸥” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
8 E o patrão elogiou o administrador infiel por sua esperteza. Porque os filhos do mundo são mais espertos na sua própria geração do que os filhos da luz.
9 “Nane enondo nimbu siembo: Kinié ya mana molkolie mana melema liku ‘Yemboma nunge angenali mele molangi.’ ningu nunge mele nosilinomanga eno liku tapondani. Pemelema pora nimbé kinie nu kolea peanga kamu-kumu lembana puni kinie akune molongemane nundu “Ya kamu pea molamili.” ninge.” ⸤nirimu.⸥
9 — E eu recomendo a vocês: usem a riqueza injusta para fazer amigos, para que, quando a riqueza faltar, vocês sejam recebidos nos tabernáculos eternos.
10 “Yembo tene yembo tenga mele koltalo nokopa kondondolemo kinie kanopalie ‘Mele awisili simbo kinie nokopa kondondomba lemo.’ nilimo. Yembo tene yembo tenga mele koltalo nokopa kenjindilimo kinie kanopalie “Mele awisili simbo kinie nokopa kenjindimbe lemo.” nilimo.
10 — Quem é fiel no pouco também é fiel no muito; e quem é injusto no pouco também é injusto no muito.
11 Nuni ya mana nosilimele melema nokoko naa kondonu liemo nu paa sike mele kande-kande lupema, Pulu Yemone silimo mele kande-kandema, ‘Nokondani.’ manda naa nimbé. ⸤Ya mana nosilimele melema maniendopa, Pulu Yemone silimo mele kande-kande lupema olandopa kanumu.⸥
11 Portanto, se vocês não forem fiéis na aplicação da riqueza injusta, quem lhes confiará a verdadeira riqueza?
12 Nuni ya mana nosilino melema paa sike nunge molo, kanu melema Pulu Yemonga. Akumunge nuni yunge melema nokoko naa kondondonu liemo pe yuni ‘nunge nosieni.’ nimbe simbe tepa molemo melema manda simbeye?
12 Se vocês não são fiéis na aplicação do que é dos outros, quem lhes dará o que é de vocês?
13 “Kendemande yembo teluni ye awili talonga kongono lipe tere lepa manda naa tendemba. Ye awili te konopu keri panjipe, te konopu mondomba. Molo aku naa temu liemo ye awili tenga ungu nimbéma paa konopu sipe pilipe lipe kongono nimbéma tondolo mundupe tendepa, te konopu keri panjipe yunge ungu nimbéma ta nimbé. Yembomane Pulu Yemonga kongonomo kinie Kou Monemonga kongonomo kinie liku tere leko manda naa tendenge.” nirimu.
13 Nenhum servo pode servir a dois senhores; porque irá odiar um e amar o outro ou irá se dedicar a um e desprezar o outro. Vocês não podem servir a Deus e à riqueza.
14 Yesusini aku sipe nirimu pilkulie Parisi yema eno kou mone kepe melema kepe konopu paa awisili mondoringimunge yuni ungu nirimumu liku su siku tawe teringi kinie
14 Os fariseus, que eram avarentos, ouviam tudo isto e zombavam de Jesus.
15 Yesusini enondo nimbendo: “Eno enono i siku ningendo: ‘We yembomane olio Parisi yema konopu sumbi sipe pepa, peangama molemolo kanoko niengi.’ ningu molemele nalo enonga konopune paa sike pelemo mele Pulu Yemone kanopa molemo. Mana yembomane kanokolie ‘Mele paa komindi, mele paa olandopamo.’ nilimele melema Pulu Yemone kanopa keri kanolemo.” ⸤nirimu.⸥
15 Mas Jesus lhes disse:
16 “⸤No Lindeli⸥ Jono ou mana naa omba molopili Pulu Yemone yemboma ‘Teaa.’ nirimu mele ⸤Pulu Yemonga ungu manema yando nimbe sirimu ye⸥ Mosisinitorumu bokume kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane boku toringime kinie, kanu bokumenga molorumu, yandopa yandopa mane siku yemboma ningu siringi.Nalo kinié, Pulu Yemone omba ye nomi kingimu molopa yemboma nokopa kondomba temane peangamo topo silipu andolemolo. Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokomba yembo talapenasukundu puku molongendo yemboma ekelepa teko pulimele.
16 — A Lei e os Profetas duraram até João; desde esse tempo o evangelho do Reino de Deus vem sendo anunciado, e todos se esforçam para entrar nele.
17 Mulu kinie ma kinie walse manda pora nimbé nalo Pulu Yemone ungu manema Mosisini yando nimbe sipe boku torumu bokumenga molemo ungumenga imbi torumumenga imbi telu paawallo-kolte kepe manie manda naa pumbe.Pulu Yemonga ungu manema pali lepa mindi pumbe.” ⸤nirimu.⸥
17 E é mais fácil passar o céu e a terra do que cair um til sequer da Lei.
18 “Ye tene yunge ou limo ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbelie kelepa ambo te limo kinie aku yemone wa ulu kerinele telemo. “Pu.” nimbe makorolemo ambomo pe ye tene yu limo kinie kanu yemo kepe wa ulu kerinele telemola.” ⸤nirimu.⸥
18 — Quem repudiar a sua mulher e casar com outra comete adultério; e aquele que casa com a mulher repudiada pelo marido também comete adultério.
19 ⸤Nimbelie Yesusini kelepa temane te topalie nimbendo:⸥ “Ye kamako te molorumu. Yunge wale pakoli paa peanga kou paa olandopa pulime pakopa, alieli yunge ulkena langi peangama mindi nomba perimu.
19 — Ora, havia certo homem rico que se vestia de púrpura e de linho finíssimo e que se alegrava todos os dias com grande ostentação.
20 Ye koropa te molorumula, kanumunge imbi LLasirasi. Yu enamanga taki teki ‘Kamakomone yu kondo kolopa kou mone te molo langi te simbenje.’ ningu yunge ulke kerepulune ‘Molopili.’ ningu mengo ongo mondoringi. Yunge kangime pali ereli terimu.
20 Havia também certo mendigo, chamado Lázaro, coberto de feridas, que ficava deitado à porta da casa do rico.
21 Aku erelime owamane ongo pene-mane lieringi. Yu ‘Kamakomonga langi pundu manie pumbema lipu nombó.’ nimbe molorumu.
21 Ele desejava alimentar-se das migalhas que caíam da mesa do rico, e até os cães vinham lamber-lhe as feridas.
22 Pe walse koropamo kolorumu. Kolorumu kinie angellomane yunge minimu liku, ⸤Juda yembomanga pulu pulu anda-kolepa⸥ Eporayamo molorumune mengo puringi. Kamakomo kolorumula. Yembomane yu ono teringi.
22 E aconteceu que o mendigo morreu e foi levado pelos anjos para junto de Abraão. Morreu também o rico e foi sepultado.
23 Kanu kinie yu tepe koleana mindili nomba molopalie, yuni mongone olando sipe kanopa aulke sulune Eporayamo kanopa LLasirasi pea moloringili kanorumu.
23 — No inferno, estando em tormentos, o rico levantou os olhos e viu ao longe Abraão, e Lázaro junto dele.
24 Kanopalie ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Toto Eporayamo, nakondo kolkolie ‘LLasirasini nona ki-sundumu manie mundupelie ‘Nanga alumbelune koma liepili.’ nimbe tendepili.’ ningu yu yando mundoyo. Na itepemonga paa mindili nombo molio.” nirimu.
24 Então, gritando, disse: “Pai Abraão, tenha misericórdia de mim! E mande que Lázaro molhe a ponta do dedo em água e me refresque a língua, porque estou atormentado neste fogo.”
25 Nalo Eporayamone yundu nimbendo: “Toto, ou moloringili mele pílie! Elo mana moloringili kinie nu mele kande-kandema nosiku kapola molorunu; LLasirasi yunge mele kerime nosipe, molopa kenjerimu kanumu. Pe kinié yu konopu peanga pepili molemo, nu mindili nongo moleno.
25 Mas Abraão disse: “Filho, lembre-se de que você recebeu os seus bens durante a sua vida, enquanto Lázaro só teve males. Agora, porém, ele está consolado aqui, enquanto você está em tormentos.
26 Molo nane “E.” nilkenje yu andine manda naa laolka. Olio kinie eno kinie awi-suku-singine ⸤Pulu Yemone⸥ kombu awilimu lsimu lemo kanumu. Pe kinié ya molemolo yemboma ‘Eno molemelena anjo pamili.’ ninge kinie manda naa pungela; enonga yemboma ‘Yando wamili.’ ninge kinie yando manda naa ongela.” nirimu.
26 E, além de tudo, há um grande abismo entre nós e vocês, de modo que os que querem passar daqui até vocês não podem, nem os de lá passar para cá.”
27 Kanu kinie kamakomone nimbendo: “Aku lepamo kene, Toto, yu nanga pulu koleana pupili mundeni nimbu mawa tekero.
27 Então o rico disse: “Pai, eu peço que mande Lázaro à minha casa paterna,
28 Nanga angenupili kise pakera molemele kanumu. Ikolea mindili noli koleana eno kepe naa wangi kene yuni eno liepi liepi topa ungu nimbe sipe kondopili.” nirimu.
28 porque tenho cinco irmãos; para que lhes dê testemunho, a fim de que não venham também para este lugar de tormento.”
29 Nalo Eporayamone yundu nimbendo: “Mosisini boku torumu bokume kinie Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane boku toringi bokume kinienosilimele kanumu. Enone kanu bokume molemo ungume kanoko piliengi!” nirimu.
29 Abraão respondeu: “Eles têm Moisés e os Profetas; ouçam-nos.”
30 Kanu kinie kamakomone nimbendo: “Toto Eporayamo, aku manda molo. Kolorumu yembo te lomboropa ola molopa eno molemelena pupe nimbe simu liemo ulu pulu keri telemelema pilku keri pilkulie siye kolko konopu alowa tenge.” nirimu.
30 Mas ele insistiu: “Não, pai Abraão; se alguém dentre os mortos for até lá, eles irão se arrepender.”
31 Eporayamone yundu nimbendo: “Mosisinge ungume kinie Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemanga ungume kinie ⸤bokumenga toringi molemo akume⸥ pilie naa piliengi liemo kolorumu yembo te lomboropa ola molopa pupe nimu liemo yunge ungumu naa lapilinge.” nirimu.” nimbe Yesusini temane teaku sipe torumu.
31 Abraão, porém, lhe respondeu: “Se não ouvem Moisés e os Profetas, também não se deixarão convencer, mesmo que ressuscite alguém dentre os mortos.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.