Lucas 13
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NVI
1 Kanu kinie Yesusini ungu mane sirimune moloringi yembo marene yundu temane toko sikulie ningendo: “Kolea Gallilli disiriki yembo marene Pulu Yemo popo toko melema kalko molangi ⸤Romo gapomano ye awili⸥ Paillatene eno topa kondorumu.” ningu temane toringi.
1 Naquela ocasião, alguns dos que estavam presentes contaram a Jesus que Pilatos misturara o sangue de alguns galileus com os sacrifícios deles.
2 Aku temanemo toringi kinie pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kanu kolea Gallilli yemboma aku siku mindili noringi kulu pilkulie ‘Gallilli yembo moloringi lupe wemane ulu pulu keri teringi mele maniendopa, kanu mindili noringi yemboma ulu pulu keri teringi mele paa olandopa.’ konopu lekemeleye?
2 Jesus respondeu: "Vocês pensam que esses galileus eram mais pecadores que todos os outros, por terem sofrido dessa maneira?
3 Paa sike nane enondo “Aku sipe molo.” nikiru. Ya molkomele yemboma, eno ulu pulu keri telemelema bulu siku munduku siye kolko konopu alowa naa tengi liemo eno aku siku toko kondongela.” nirimu.
3 Eu lhes digo que não! Mas se não se arrependerem, todos vocês também perecerão.
4 Pe kelepa Yesusini temane te topalie nimbendo: “Kolea awili Jerusalleme sukundu kolea kanga Silloamo kouni takoli ulke awili olana te topa kalalu sipe topa manie mundupelie yembo tene-etitopa kondorumu koloringi. Kanu yemboma ‘Kolea awili Jerusalleme yembo lupe moloringimene pali ulu pulu keri teringi mele maniendopa, koloringi yembomane ulu pulu keri teringi mele paa olandopa.’ konopu lekemeleye?
4 Ou vocês pensam que aqueles dezoito que morreram, quando caiu sobre eles a torre de Siloé, eram mais culpados do que todos os outros habitantes de Jerusalém?
5 Paa sike nane enondo ‘Aku sipe molo.’ nikiru. Ya molkomele yemboma, eno ulu pulu keri telemelema bulu siku munduku siye kolko konopu alowa naa tengi liemo eno aku siku kolongela.” nirimu.
5 Eu lhes digo que não! Mas se não se arrependerem, todos vocês também perecerão".
6 Aku nimbelie kelepa ungu iko te topalie enondo nimbendo: “Ye tene unjo piki te yunge unjo waene poniena umbu lierimu. Pe ‘Piki mongo tomba.’ nimbe omba kanorumu kinie te naa torumu.
6 Então contou esta parábola: "Um homem tinha uma figueira plantada em sua vinha. Foi procurar fruto nela, e não achou nenhum.
7 Piki mongo te naa torumu kulu yunge unjo waene ponie tapu yemondo nimbendo: “Pílie. Ponie talo yepoko pea iunjo piki angilimomonga ombo kanorundu nalo piki mongo telu kepe naa torumu kene yuni ma kopongo we nolemo kene peke toko ltei.” nirimu.
7 Por isso disse ao que cuidava da vinha: ‘Já faz três anos que venho procurar fruto nesta figueira e não acho. Corte-a! Por que deixá-la inutilizar a terra? ’
8 Ponie pulu yemo aku sipe nirimu kinie ponie tapu yemone yundu topondopa nimbendo: “Awilimu, iponie telumu mindi aku unjomo we angiliepili. ‘Unjomo akopa mongo topili.’ nimbu unjo pulune era tepo, ma mundupu, kongi le lipu mundupu, teambo.
8 "Respondeu o homem: ‘Senhor, deixe-a por mais um ano, e eu cavarei ao redor dela e a adubarei.
9 Pe nekendo poniemonga mongo tomu liemo papu. Naa tomu liemo kamu peke tani.” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.
9 Se der fruto no ano que vem, muito bem! Se não, corte-a’ ".
10 Walse, ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambate tengaJuda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulke tenga suku Yesusi pupelie yemboma ungu mane sipe molorumu.
10 Certo sábado Jesus estava ensinando numa das sinagogas,
11 Akune ambo te molorumu, yu kuru topa bulu langorumu-ne ola angilipe sinio simbendo perepa molorumu. Yu aku sipe molopili ponie tene-eti omba purumu.
11 e ali estava uma mulher que tinha um espírito que a mantinha doente havia dezoito anos. Ela andava encurvada e de forma alguma podia endireitar-se.
12 Yesusini kanu ambomo kanopalie yundu “Ou.” nimbelie nimbéndo: “Ambomo, nu kuru torumumu topa keliepili.” nimbelie
12 Ao vê-la, Jesus chamou-a à frente e lhe disse: "Mulher, você está livre da sua doença".
13 ambomo kini ambolorumu kinie yu tamburumbu sumbi sipe ola angilipelie Pulu Yemo kapi nirimu.
13 Então lhe impôs as mãos; e imediatamente ela se endireitou, e louvava a Deus.
14 Nalo kanu ulkemo nokorumu yemo yuni Yesusi ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemonga yembo tepa konde lsimu kulu kanopa keri kanopalie akune maku toringi yembomando nimbendo: “Kongono wale talo pakera lemomanga ‘Konde pamili.’ ningu onge manda. ⸤Koro mololi⸥ Sambate walemonga manda molo.” nirimu.
14 Indignado porque Jesus havia curado no sábado, o dirigente da sinagoga disse ao povo: "Há seis dias em que se deve trabalhar. Venham para ser curados nesses dias, e não no sábado".
15 Yemone aku sipe nirimu kinie Yesusini nimbendo: “Eno topele mapele toli yema,alieli ⸤koro mololi⸥ wale Sambate wendo olemo kinie eno pali yu-mele-mele enonga kongi kao molo kongi dongi langi nomba molorumune moki leko no olemo kolea tenga ‘No nopili.’ ningu mengo pulimele kanumu.
15 O Senhor lhe respondeu: "Hipócritas! Cada um de vocês não desamarra no sábado o seu boi ou jumento do estábulo e o leva dali para dar-lhe água?
16 Eno enonga kongime Sambate walemonga papu moki leko nokolemele kene i ambomo Sambate walemonga papu lipu tapondokorola. Kongimu maniendopa mele, ambomo olandopa mele kanumu. Akumunge i ambomo, yu Eporayamone kalopa lsimu ambo te, ⸤kurumenga nomi⸥ Seteneneyu ponie tene-eti ka mele sirimu ambomo Sambate walemonga moki lepo nokokoromo tepo kenjikiruye?” nimbe walserimu.
16 Então, esta mulher, uma filha de Abraão a quem Satanás mantinha presa por dezoito longos anos, não deveria no dia de sábado ser libertada daquilo que a prendia? "
17 Yuni aku sipe nirimu kinie kanu ungumuni yu terimu mele kanoko keri kanoringime olie poloringi nalo we yembomane yu ulu tondolo peangama terimu kanokolie konopu awili teko siringi.
17 Tendo dito isso, todos os seus oponentes ficaram envergonhados, mas o povo se alegrava com todas as maravilhas que ele estava fazendo.
18 Kanu kinie Yesusini ⸤yembomando⸥ kelepa nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokomba,mele nambolka mele kanu silimu lembaye? ‘Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo mele piliengi!’ nimbu akumu nambepo nimbu simboye? ⸤Nimbu siembo.⸥
18 Então Jesus perguntou: "Com que se parece o Reino de Deus? Com que o compararei?
19 Akumu isipe mele: Ye tene yu unjo masetete umbu te lipe yunge poniena umbumu mundorumu kinie kanu unjo umbumu wendo omba awi lepa unjomo angilierimu kinie aku unjomonga kolamanga kerama ongo peringi. Pulu Yemo ye nomi kingi molomba mele aku sipe.” nirimu.
19 É como um grão de mostarda que um homem semeou em sua horta. Ele cresceu e se tornou uma árvore, e as aves do céu se fizaram ninhos em seus ramos".
20 Aku nimbelie kelepa walsipe pilipelie nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokomba mele pilinge nambepo nimbu siemboye? ⸤Nimbu siembo.⸥
20 Mais uma vez ele perguntou: "A que compararei o Reino de Deus?
21 Akumu isipe mele: Ambo tene yu langi pillawa akoli mele isiwallo kolte lipelie pillawa awisilinge mundorumu kinie pillawa pali akorumu. Pulu Yemo ye nomi kingi molomba mele aku sipe.” nirimu.
21 É como o fermento que uma mulher misturou com uma grande quantidade de farinha, e toda a massa ficou fermentada".
22 Aku sipe nimbelie pe Yesusi kolea awili Jerusalleme pulimo aulkena pumbe pupelie kolea awilime kinie kangama kinie pupe, akumenga moloringi yemboma ungu mane sirimu.
22 Depois Jesus foi pelas cidades e povoados e ensinava, prosseguindo em direção a Jerusalém.
23 Kanu yembomanga tene yu walsipe pilipelie nimbendo: “Awilimu, mindili nomolo aulke molemolona Pulu Yemone yemboma lipe tapondopa wendo lipe yu-kinie molko kondonge aulkena lipe mondombayemboma koltalo mindiye?” nimbe walserimu. Pilipelie yuni enondo nimbendo:
23 Alguém lhe perguntou: "Senhor, serão poucos os salvos? " Ele lhes disse:
24 “Ulke kerepulu paakanga si niline yembo awisili ongo suku pungendo perenge. Akumunge ‘Kanu kerepulune eno ongo sukundu puku molongendo mindili siku pangi.’ nimbu nikiru.
24 "Esforcem-se para entrar pela porta estreita, porque eu lhes digo que muitos tentarão entrar e não conseguirão.
25 Ulke pulu yemone ola angilipe kune anjimbe kinie eno pena molkolie ningemone, kune toko walsikulie ningendo: “Awilimu, olio nu kinie pea molamili wamili kene olionga kune lindi.” ninge kinie yuni enondo nimbendo: “Enonga imbime na naa pilipu eno kepe enonga koleama kepe na naa kanolio.” nimbé.
25 Quando o dono da casa se levantar e fechar a porta, vocês ficarão do lado de fora, batendo e pedindo: ‘Senhor, abre-nos a porta’. "Ele, porém, responderá: ‘Não os conheço, nem sei de onde são vocês’.
26 “Yuni aku nimbé kinie enone yundu ningendo: “Nupea ga norumulu. Olionga koleamanga nu ongolie olio ungu mane sirinu.” ninge.
26 "Então vocês dirão: ‘Comemos e bebemos contigo, e ensinaste em nossas ruas’.
27 “Nalo yuni enondo nimbendo: “Eno niembo piliee. Enonga imbime na naa pilipu enonga koleama na naa kanolio. Eno ulu pulu keri teko molemele yemboma pali na moliona anjo paa.” nimbé.
27 "Mas ele responderá: ‘Não os conheço, nem sei de onde são vocês. Afastem-se de mim, todos vocês, que praticam o mal! ’
28 Akune ulsu molkolie eno ⸤anda-kolepali⸥ Eporayamo kinie, Aisake kinie, Jekopo kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema pali kinie, eno Pulu Yemo yenomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu molonge kanokolie eno enono akune ulsu molonge kanokolie eno enono mumindili kolko kola teko mini-wale mundunge.” nirimu.
28 "Ali haverá choro e ranger de dentes, quando vocês virem Abraão, Isaque e Jacó e todos os profetas no Reino de Deus, mas vocês excluídos.
29 Isirele yemboma eno Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu eno manjiku naa punge ‘Piliengi!’ nimbelie yuni kelepa nimbendo: “Ma koleana pali yembo mare Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu puku Pulu Yemo pea langi nonge.
29 Pessoas virão do oriente e do ocidente, do norte e do sul, e ocuparão os seus lugares à mesa no Reino de Deus.
30 Pilieme. Akiliku olemele yembo mare Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba koleana sukundu kumbi leko punge. Kumbi leko oringi yembo mare akiliku punge.” nirimu.
30 De fato, há últimos que serão primeiros, e primeiros que serão últimos".
31 Walse, Yesusi ou Jerusalleme naa pupelie kolea tenga ungu nimbe molorumu kinie Parisi ye mareneongo yundu ningendo: “⸤Ye nomi kingi⸥ Erotene ‘Nu topo kondambo.’ nimbe molemo kene nu ya naa molkolie tenga kowa pu.” niringi.
31 Naquela mesma hora alguns fariseus aproximaram-se de Jesus e lhe disseram: "Saia e vá embora daqui, pois Herodes quer matá-lo".
32 Yesusini enondo nimbendo: “Na tomba tekemo yemo, yu kolo topa konopu keri peli owa takera pokisimele akumu molemona iungumu puku ningu si-pee.” nimbelie nimbendo: “Kinié mele kepe opali talou mele kepe kurume yembomanga konopune pelemoma makoropo, kuru toli yemboma tepo konde lipu, molopolie laye pe mele na kongono tepo moliomo pora simbo.
32 Ele respondeu: "Vão dizer àquela raposa: ‘Expulsarei demônios e curarei o povo hoje e amanhã, e no terceiro dia estarei pronto’.
33 Nalo Jerusalleme pumbondo kinié kepe opali talou kepe na we kongono telipu pumbo. Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo ye te kolea awili Jerusalleme ulsukundu manda naa kolomba kene ⸤na Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipulie yemboma nimbe silimo yemo molio kene⸥ na Jerusalleme ulsukundu manda naa kolombo.” ⸤nirimu.⸥
33 Mas, preciso prosseguir hoje, amanhã e depois de amanhã, pois certamente nenhum profeta deve morrer fora de Jerusalém!
34 ⸤Aku nimbelie Yesusini Jerusalleme moloringi yemboma yu kondo kolopa akumundu ungu te nimbelie nimbendo:⸥ “O Jerusalleme ⸤yemboma⸥, Jerusalleme ⸤yemboma⸥, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema toko kondoko, yuni eno molemelena lipe mundulimo yema kouni toko kondoko telemele yemboma, kera gulta anumumuni yunge waloma lipe yunge kongona lopi tepa nokolemo mele nane wale awisili eno aku sipu nokolka nalo enono “Molo.” niringi.
34 "Jerusalém, Jerusalém, você, que mata os profetas e apedrejas os que lhe são enviados! Quantas vezes eu quis reunir os seus filhos, como a galinha reúne os seus pintinhos debaixo das suas asas, mas vocês não quiseram!
35 Akumunge pilieme. ⸤Opa puluema eno tonge onge kinie Pulu Yemone altopa enonaa nokopa naa lipe tapondombamonga⸥ opa puluemane ongo sike toko munduku enonga koleamo kinie enonga ulke tembelemo kinie kamu toko kalongemonga eno ku penge.Nane eno ungu te pea nimbu sikiru: Eno Jerusalleme yemboma, enone nandoninge walemonga na altoko kanonge. Ou molo.” nirimu.
35 Eis que a casa de vocês ficará deserta. Eu lhes digo que vocês não me verão mais até que digam: ‘Bendito o que vem em nome do Senhor’".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.