Lucas 12

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kanu kinie Yesusi molorumune yembo tausini awisili liku maku toko angilieringine ekelepa tepili angilieringi kinie yu lombili andoringimendo ou kumbi lepa nimbendo: “Eno liepi-liepi topo, ‘Parisi yema pillawa akoli mele isi nosilimelemo kanoko kondaa.’ nikiru.Enonga isi nosilimele akumu enone ⸤“Pulu Yemonga ulu peangama telemolo.” ningu⸥ kolo toko topele-mapele tolemele ulumu. ⸤‘Akumu manda manjiku naa teangi.’⸥ nimbu liepi-liepi tokoro.⸤Parisi yemane sike teko kenjiku molemele mele kamu lopi manda naa tenge.⸥
1 Milhares de pessoas se ajuntaram, de tal maneira que umas pisavam as outras. Então Jesus disse primeiro aos discípulos:
2 Aki tolemo ulumenga telu kepe pe aki naa topa pali mona lemba. Lopi telemo ulumenga telu kepe pe lopi naa temba. Kanu ulume kinie ungume pali yembomane pali pilinge.
2 Tudo o que está coberto vai ser descoberto, e o que está escondido será conhecido.
3 Sumbulu toline ungu niringime yembomane pateline pilinge. Ulke suluminiana ungu ólo toko niringi ungume ulke imune ola angilku ru ningu ninge.” ⸤nirimu.⸥
3 Assim tudo o que vocês disserem na escuridão será ouvido na luz do dia. E tudo o que disserem em segredo, dentro de um quarto fechado, será anunciado abertamente.
4 “Nanga pulu lemo yemboma, enondo ungu te nimbu siembo: Kangimu mindi toko kondokolie pe kelko minimu pea ulu te manda naa tenge yemboma pipili naa kolangi.
4 Jesus continuou:
5 Nalo eno paa pipili kolonge yemo nimbu siembo: Kangi topa kondopalie pe mini pali tepe koleana manda topa mundumbe ⸤Pulu Yemo⸥ yu pipili kolangi. Paa sike nimbu sikiru. Yu pipili kolangi.
5 Vou mostrar a vocês de quem devem ter medo: tenham medo de Deus, que, depois de matar o corpo, tem poder para jogar a pessoa no inferno. Sim, repito: tenham medo de Deus.
6 “Kera kalsindipele paa kangamo molemo, topo toko lingendo kera kise pakera kou kololi talo mindi pulimo kanumu. Nalo Pulu Yemone kanu kerama nokombando komu naa silimo.
6 — Por acaso não é verdade que cinco passarinhos são vendidos por algumas moedinhas? No entanto Deus não esquece nenhum deles.
7 Pilieme! Eno ⸤na lombili andolime⸥, enonga penge indime kepe yuni koronga telu telu nimbe pali kambu torumu. Kera kalsindipele yu kou paa koltalo mele pulimo nalo kanu keramo Pulu Yemone kanopa molemo. Eno yemboma paa olandopa awilime kanopalie eno paa nokopa kondopa molomba ⸤kene pipili naa kolaa.⸥” ⸤nirimu.⸥
7 Até os fios dos cabelos de vocês estão todos contados. Não tenham medo, pois vocês valem mais do que muitos passarinhos!
8 “Nane enondo ungu te nimbu siembo: Yembo tene yembomanga kumbikerena ola angilipe ‘Na Yesusinge yembomo molio.’ nimbé kinie pe Pulu Yemonga angellomanga kumbikerena Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemone ola angilipe “Kanu yembomo nanga yembomo.” nimbéla.
8 Jesus disse ainda:
9 Nalo yembomanga kumbikerena “Yesusi yu naweye? Yu na naa pilkiru.” aku mele nimbé yembomo pe Pulu Yemonga angellomanga kumbikerena Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemone “Aku yembomo yu naweye? Yu na naa pilkiru.” nimbéla.
9 Mas aquele que disser publicamente que não é meu, o Filho do Homem também dirá diante dos anjos de Deus que essa pessoa não é dele.
10 “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ungu taka tondopa ungu nimbe kenjilimo yembomo aku sipe ulu keri telemoma ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolomba. Nalo Mini Kake Telimu ungu taka tondopa, ungu nimbe kenjipe, marake telemo yembomo aku sipe ulu keri telemomo ‘Manie pupili.’ naa nimbe, paa siye naa kolomba.
10 — Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, porém quem
11 “Kanu kinie pe eno ⸤nanga yemboma molonge kanokolie⸥ eno ongo ka siku, eno maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga ye awilime kinie, ye nomime kinie, gapomano ye awilime kinie eno molongena eno mengo puku kote tendenge kinie ‘Kotena nambolka unguri nimolonje? Olio ungu te walsiku pilinge kinie nambolka unguri topondopo nimolonje?’ ningu mini-wale naa mundengi.
11 — Quando levarem vocês para serem julgados nas
12 Akune Mini Kake Telimuni enone anjo ninge mele mane simbe kene mini-wale naa mundengi.” nirimu.
12 Pois naquela hora o Espírito Santo lhes ensinará o que devem dizer.
13 Yesusi molorumune liku maku toringi yembomanga tene yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, nanga angenumu kinie oltonga lapane sirimu monge melema yuni ‘Na mare moke tepa sipili.’ ni.” nirimu.
13 Um homem que estava no meio da multidão disse a Jesus: — Mestre, mande o meu irmão repartir comigo a herança que o nosso pai nos deixou.
14 Nalo Yesusini yundu topondopa nimbéndo: “Yemo, ‘Nane enonga kote pilindiku enonga melema moke tendei.’ nimbe nawene na mako torumuye? Yembo tene nando aku sipe naa nirimu kanumu. Nanga kongono te molo.” nirimu.
14 Jesus disse:
15 Aku nimbelie yuni enondo kelepa nimbendo: “‘Mele awisili lipu nosipu kamako molambo.’ ni naa ningu, ‘Melema lili ulu pulumu yu ulu pulu kerimu kene aku naa teambo.’ konopu leko molangi. Yembo tene mele awisili lipe nosilimomonga mini pali konde molopa kondomba aulkemo naa lemo.”nirimu.
15 E continuou, dizendo a todos:
16 ⸤Aku nimbelie Yesusini ‘Enondo nikiru ungumenga pulumu kamu piliengi!’ nimbe⸥ yuni ungu iko te topalie nimbendo: “Walse ye kamako te molopalie yunge poniena langi paa awisili orumu.
16 Então Jesus contou a seguinte parábola :
17 Akumunge yuni yuyu nimbendo: “Langi nosilio ulkema pali si nimu, langi awisili goli lepa we lemo kene na nambe-eamboye?” nirimu.
17 Então ele começou a pensar: “Eu não tenho lugar para guardar toda esta colheita. O que é que vou fazer?
18 Pe kelepa yuni yuyu nimbendo: “Kinié na pilipero. Na isipu teambo. Na langi nosilio ulkema tekisipulie langi nosimbo ulke paa awilime kelepo takopolie akumenga nanga rasi witi kinie langi kinie nanga poniena olemo langime pali nosiembo.
18 Ah! Já sei! — disse para si mesmo. — Vou derrubar os meus depósitos de cereais e construir outros maiores ainda. Neles guardarei todas as minhas colheitas junto com tudo o que tenho.
19 Akune nosipulie na nanu pilipulie nimbondo: Na papu. Na langi awisili, ponie awisili omba pumbe kinie nombo molombo mele lemo kene koro molopo, kongi nombo, no-waene nombo, konopu sipu molambo.” nirimu.
19 Então direi a mim mesmo: ‘Homem feliz! Você tem tudo de bom que precisa para muitos anos. Agora descanse, coma, beba e alegre-se.’ ”
20 Nalo Pulu Yemone kanu yemondo nimbendo: “Ye aromamo. Kinié ipulueli nane nunge minimu ombo limbo kinie nunge nosilino melema nawene limbeye?” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
20 Mas Deus lhe disse: “Seu tolo! Esta noite você vai morrer; aí quem ficará com tudo o que você guardou?”
21 ⸤Ungu ikomo topa pora sipelie ungu te pea nimbendo:⸥ “Aku sipe mele, ‘Na mele kande-kandema nosilio.’ nilimele yemboma Pulu Yemone eno kanopalie eno yembo koropa pulime nimbe kanolemo. Pulu Yemo kanopa peanga kanolemo ulu pulume naa teko molemele yemboma enonga minime koropa pupili mele molemele. Kanu yemboma eno aku ungu iko tokoro yemo mele molemele.” nirimu.
21 Jesus concluiu:
22 ⸤We yembomando⸥ aku sipe nimbelie Yesusini yulombili andolimendo kelepa nimbendo: “⸤Kolonge kinie mana melemane eno naa lipe tapondomba⸥ kene nane enondo ungu te nimbu siembo: ‘Kangikundu molopo kondamili.’ ningu konopu awisili liku naa mundengi. Langinongemonga kepe no nongemonga kepe mulumbale pakongemonga kepe akumenga konopu awisili liku munduku naa molangi. Eno kapola molonge mele olandopa, langi nonge mele maniendopa; enonga kangi yu olandopa mele, mulumbale pakonge maniendopa mele kene langi nonge mele kinie, mulumbale pakonge mele kinie, konopu awisili liku naa mundengi.
22 Então Jesus disse aos seus discípulos:
23 — ausente —
23 Pois a vida é mais importante do que a comida, e o corpo é mais importante do que as roupas.
24 Kerama kaname. Langi te panjikulie nou lemo kinie liku mengo ulkendo puku nosiku naa nolemele nalo Pulu Yemone kerama langi silimo. Kerama we mele, eno yemboma olandopamonga yuni eno paa nokomba.
24 Vejam os corvos: não semeiam, não colhem, não têm despensas nem depósitos, mas Deus dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os pássaros?
25 Enonga yembo tene konopu awisili lipe mundumbemone yu kolomba ena te manda ‘We liepili.’ nimbéye? Manda naa nimbé.
25 Qual de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso?
26 Enone ulu wallo-kolte aku sipe mele te manda naa telemelemonga ulu wema eno nambemune konopu awisili liku munduku molemeleye?
26 Portanto, se vocês não podem conseguir uma coisa assim tão pequena, por que se preocupam com as outras?
27 “Pillawa sindime kaname. Pillawa sindimene kongono mindili siku naa teko, mulumbale te teko mimi naa telemele nalo pillawa sindime molemele mele olandopa, ⸤ye nomi kingi⸥ Sollomonokongono awisili tepalie wale paa peangama pakopa a nirimu mele maniendopa.
27 Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas. Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como uma dessas flores.
28 Era sindi tolemoma kinié mele molemo, opali mele poroko tepena kalemelema Pulu Yemone aku sipe nokopa kondolemo liemo eno ‘Pulu Yemone olio manda nokombanje?’ ningu laye-kolte mindi pilimele yemboma pakonge melemanga yuni manda lipe naa tapondombaye? Eno lipe tapondomba.
28 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje está aqui e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
29 “⸤Pulu Yemone kerama kinie era sindime kinie aku we melema aku sipe nokolemo⸥ kene eno konopu awisili liku mundukulie ‘Esi, langi te tena lipu nomolonje?’; molo ‘No tena kolopo nomolonje?’ ningu pilku naa molangi.
29 Portanto, não fiquem aflitos, procurando sempre o que comer ou o que beber.
30 Pulu Yemonga yemboma naa molko ulsukundu molemele yembomaneaku siku telemele nalo enonga Lapa ⸤Pulu Yemone⸥ eno yunge yembomanga mele molotolemoma kanopa molemo ⸤kene eno langi nongemanga kinie mele pakongemanga kinie konopu naa liku mundengi⸥.
30 Pois os pagãos deste mundo é que estão sempre procurando todas essas coisas. O Pai de vocês sabe que vocês precisam de tudo isso.
31 ⸤Pulu Yemo⸥ ye nomi kingi molopa yemboma nokolemo ulume‘Kumbi lepo teambo.’ konopu leko molangi. Aku tenge kinie yuni we melema kepe eno simbe.” ⸤nirimu.⸥
31 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
32 “Nanga kongi sipisipi koltalo, enonga Lapa walse ye nomi kingi molopa yemboma nokomba kinie ‘Eno pea ye nomime molko yemboma nokangi.’ nimbé. Yu aku sipe tembando konopu sipe molemomonga pipili kolko naa molangi.
32 Jesus continuou:
33 Akumunge eno nosilimele melema kou mone liku aku kou mone lingema yembo koropama moke teko siengi.Aku siku tekolie pe kou kamu manie naa puli koumu liku nosiku, mele kande-kandema liku mulu koleana ⸤pe pungemonga⸥ nosiku teangi. Akune wa lili yema ongo wa naa liku, koka molo lkurinia melemane ongo teko kenjiku naa tenge. Eno akune nosinge melema kamu kapola lemba.
33 Vendam tudo o que vocês têm e deem o dinheiro aos pobres. Arranjem bolsas que não se estragam e guardem as suas riquezas no céu, onde elas nunca se acabarão; porque lá os ladrões não podem roubá-las, e as traças não podem destruí-las.
34 Enonga nosilimele melema lemo kolea akune eno konopuni pilku konopu mondoko molemele kene ⸤‘mulu koleana mindi melema liepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥.
34 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
35 “⸤Na lombili andolime,⸥ enone ‘Awilimu kinié ombánje.’ ningu mulumbale pakoko, kako toko, kiye kandoko, molangi.
35 E Jesus disse ainda:
36 Ye awili te tenga pupe ye te ambo limbe langi koyolemele yemboma kinie anjo langi nomba molemo kinie yu kelepa ulkendo ombámonga yunge kendemande yembomane ‘Yu ombá.’ ningu ulke kune lindingendo nokoko molemele mele eno aku siku molangi.
36 Sejam como os empregados que esperam pelo patrão, que vai voltar da festa de casamento. Logo que ele bate na porta, os empregados vão abrir.
37 Kanu kendemandemanga nokolimu omba yunge kendemandema kanopalie, uru naa peko we molonge kanomba kendemandema eno konopu siku molonge. “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: ⸤Alieli kendemandemane enonga awilimu nokoko langi kalondoko silimele mele yu aku siku nokolemela nalo kendemandemanga⸥ ye awilimuni ⸤kanu kendemande peangama konopu sipe⸥ yuni kongono-mulumbale pakopa enondo “Langi noli polona molaa.” nimbe ‘Langi nangi.’ nimbe enonga kongono tendepa eno nokomba.
37 Felizes aqueles empregados que o patrão encontra acordados e preparados! Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o próprio patrão se preparará para servi-los, mandará que se sentem à mesa e ele mesmo os servirá.
38 Ipulueli awi-burumi ombáne, kera gulta ko tomba kinie ombánje, eno uru naa peko nokoko molongi kanomu liemo eno konopu siku molonge.
38 Eles serão felizes se o patrão os encontrar alertas, mesmo que chegue à meia-noite ou até mais tarde.
39 “I ungumu konopu liku munduku pilieyo. Ulke pulu ye tene wa noli ye te yunge ulkemo omba bulsupe melema wa limbe enamo pilkenje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimbe nokopa molka kinie wa noli yemo yu manda suku naa olka.
39 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse a que hora o ladrão viria, não o deixaria arrombar a sua casa.
40 Aku siku eno nokoko molaa. Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ombá enamo naa pilimele kene ‘Yu sike ombá.’ ningu aku siku nokoko molangi.” nirimu.
40 Vocês, também, fiquem alertas, porque o
41 Pitane yundu nimbendo: “Awilimu, aku ungu iko toko ningu sikinumu olio ⸤nunge lombili andolimendo manjiku⸥ ningu sikinu molo yembo wemando pea ningu sikinuye?” nirimu.
41 Então Pedro perguntou: — Senhor, essa
42 Awili ⸤Yesusini⸥ topondopa nimbendo: “Kongono tendeli kendemande ye nawene kongono tepa kondondolemo kinie kanopalie yunge ye awilimuni ‘Yuni kongono silioma sumbi sipe telemomonga yu kongono simbo kinie tepa kondombamonga na altopo konopu kimbu sipu naa molombo.’ nilimoye? Kendemande ye te aku sipe mele tepa kondopa molemomo kanopalie yunge ye awilimuni yu mako topalie yundu nimbendo: “Nuni kongono tendeli kendemandema pali nokondoko enonga langi nongema ena mako toliomonga eno nangi moke teko sieni, nokondoko molou.” nimbe ⸤yu tenga pulimo⸥.
42 O Senhor respondeu:
43 Pe ye awilimuni kongono simumu kanu kongono tendeli kendemandemone mimi sipe tendepa molopili awilimu kelepa omu liemo kendemandemo yu konopu sipili.
43 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
44 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Kanu ye awilimuni kanu kendemandemondo “Nanga mele nosilioma pali nuni nokondou.” nimbé.
44 Eu afirmo a vocês que, de fato, o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
45 “Nalo ⸤ye awilimuni kanu kendemande yemondo nimbendo: “Nanga kendemande yemboma pali nokondou.” nimbe tenga pulimo kinie⸥ kanu kendemande yemone “Nanga awilimu welea naa ombá.” konopu lepalie yuni nokondolemo kendemande yemboma kopene topa, langi nomba no tondoloma nomba kekelepa topalie, aku sipe tepa kenjipe molomu liemo
45 Mas imaginem o que acontecerá se aquele empregado pensar que o seu patrão está demorando muito para voltar. E imaginem que esse empregado comece a bater nos outros empregados e empregadas e a comer e a beber até ficar bêbado.
46 walse kanu kendemande yemo ‘Yunge ye awilimu ombá.’ nimbe naa pilipe ⸤kongono sirimu mele naa tepa⸥ walu tepa kenjipe molomba kinie ombá. Omba ⸤kanu yemo tepa molomba mele kanopalie⸥ yu paa kopene topa kondopalie, yunge ungumu pilku su siku kongono ambolko naa kondoli yemboma ⸤kolea keri⸥ molemelena ‘Pupili.’ nimbe lipe mundumbe.
46 Então o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe. Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os desobedientes vão.
47 “Kongono teli yembo te yunge awilimuni “I siku i siku tei.” nimbé ungumu sumbi sipe pilipelie ungumu ta nimbé, molo ‘Nikimu mele naa tembo.’ nimbe pilipe aku sipe pilipe lipe naa temba yembo kanumu yunge awilimuni pe yu mongo paa awisili simbe.
47 — O empregado que sabe qual é a vontade do patrão, mas não se prepara e não faz o que ele quer, será castigado com muitas chicotadas.
48 Nalo “Tei.” nimbé mele mimi sipe naa pilipelie we walu tepa kenjimbe yembomo yunge awilimuni mongo laye-kolte mele simbe. Yembo mele awisili siringi lipe noserimu yembomo “Pundu toko mele awisili si.” ninge. Yembo “Mele awisili nokoko molou.” niringi yembomo “Kelko mele awisili si.” ninge.” ⸤nirimu.⸥
48 Mas o empregado que não sabe o que o patrão quer e faz alguma coisa que merece castigo, esse empregado será castigado com poucas chicotadas. Assim será pedido muito de quem recebe muito; e, daquele a quem muito é dado, muito mais será pedido.
49 “⸤Na lombili andolime,⸥na ya ma koleana tepe mundumbo orundu. Kanu tepemo isili ou welea nolkanje papu. Na konopu silke.
49 Jesus continuou:
50 “Na no limbo ulu akumu na-kinie wendo ombá. Ulu akumu isili ou wendo naa okomomonga na konopu umbune tepili molio.” ⸤nirimu.⸥
50 Tenho de receber um batismo e como estou aflito até que isso aconteça!
51 “‘Ya mana yemboma opa naa teko telune kapola kapola molangi.’ nimbu orundu konopu lekemeleye? Aku molo. ‘Yemboma konopu lupe lupe pepili anjo yando opa pulue mele molangi.’ nimbu orundu.
51 Vocês pensam que eu vim trazer paz ao mundo? Pois eu afirmo a vocês que não vim trazer paz, mas divisão.
52 Kinié kepe pe anjopa kepe ulke telune pelemele yembomanga ⸤marene nanga ungumu pilku molko marene nanga ungumu liku su siku molkolie,⸥ eno enono opanale teko yembo kise pakera ulke telune peko, yepoko enono molonge, talo elolo molongele, yu-mele-mele molonge.
52 Porque daqui em diante uma família de cinco pessoas ficará dividida: três contra duas e duas contra três.
53 Lapane malo-kinie opa tepa, malone lapa-kinie opa tepa, telune kapola naa molongele. Anumuni lemenu-kinie opa tepa, lemenuni anumu-kinie opa tepa, telune kapola naa molongele. Bamuni yunge malonga menu-kinie opa tepa, malonga menuni bamu-kinie opa tepa, telune kapola naa molongele. ⸤Kanu yemboma kapola naa molonge.⸥” nirimu.
53 Os pais vão ficar contra os filhos, e os filhos, contra os pais. As mães vão ficar contra as filhas, e as filhas, contra as mães. As sogras vão ficar contra as noras, e as noras, contra as sogras.
54 Aku nimbelie Yesusini liku maku toringimendo nimbendo: “Enone kolea kolopalie kupe tolemo kinie kanokolie “Lo ombá lemo.” nilimele kinie lo sike olemo.
54 Jesus disse também ao povo:
55 Pe kelepa ipulueli poporome topa, kombukandipi angilimo kinie kanokolie “Ena tondolo temba lemo.” ningu pilimele kinie ena sike telemo.
55 E, quando sentem o vento sul soprando, dizem: “Vai fazer calor.” E faz mesmo.
56 “⸤Naa pilkimulu.” nilimele nalo sike pilimele⸥ yembo kolo toko topele-mapele tolime!Eno mulumu kinie ya mamo kinie kanokolie ‘kolea isipe isipe temba.’ ningu kanolemele nalo kinié ⸤na mana orundu kinie⸥ wendo olemo ulume kanoko molkolie kanu ulumenga ulu pulumu naa pilimele. Aku nambemune ⸤lipe ora silimo mele⸥ naa kanoko naa pilimeleye?” ⸤nirimu.⸥
56 Hipócritas! Vocês sabem explicar os sinais da terra e do céu. Então por que não sabem explicar o que querem dizer os sinais desta época?
57 “Enone nambemune ulume pilku apuruku ulu peangama pilku naa telemeleye?
57 E Jesus terminou, dizendo:
58 Nu kote tendemba temba yembomo ‘Kapola kapola molambili ulu te teambo.’ ningulie welea teani. Aku naa tenu liemo nu kote tendemba yembomone nunge kote pilieli yemo molombana memba pupe simbenje? Pe kote pilieli yemone nu ka ulke nokoli yemo lipe simbe, yuni nu ka ulkena lipe mundumbe.
58 Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, faça o possível para resolver a questão enquanto ainda está no caminho com essa pessoa. Isso para que ela não o leve ao juiz, o juiz o entregue ao guarda, e o guarda ponha você na cadeia.
59 Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Nu ka ulkena wendo onindu pundu paa pali tokolie mindi wendo onimu. We manda wendo naa oni.” nirimu.
59 Eu lhe afirmo que você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.