João 8
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 nalo Yesusi ma pangi te ‘Ma Pangi Unjo Ollipi Ponie’ nili akune olando purumu.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Kanu kinie kolea tangorumu kinie ipulueli-ou yu kelepa ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena purumu kinie yemboma yu molorumune ongo maku toko moloringi kinie eno ungu mane simbendo yu manie molorumu.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Kanu kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinieParisi yema kinieenone ambo ye puli te ye te kinie wa ulu kerinele teringilimu liku mengo ongo yemboma moloringi kumbi-kerena ongo anjikulie,
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 Yesusindu ningendo: “Ungu Mane Silimu, i ambo ye pulimu ye te kinie wa ulu kerinele teko molongili yembomane kanongi-ne membo okomolo.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Mosisini ungu mane te sipe panjipelie nimbendo: “Amboaku tembamo kouni toko kondaa.” nirimukene nuni nambolka niniye?” niringi.
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Nalo enone sike pilingendo naa niringi. ‘Yuni nambolka nimbenje? Nimbe kenjimbe kinie kote tendemolo.’ ningu aku siku walseringi.Nalo Yesusi ma kanopa kimuni mana ⸤we⸥ imbi topa molorumu.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 Kanu kinie yu alieli walsi-pou-pou teringi kulu olando sipe kanopalie enondo nimbendo: “Enonga ye te ulu pulu keri te naa pelemo ye tene i ambomo kumbi lepa kouni topili.”nirimu.
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 Aku nimbelie yu kelepa ma kanopa mana we imbi topa molorumu.
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Aku nirimu kulu pilkulie ye awilime eno te talo ningu pena pena puku Yesusi munduku siye kolko eno puringi. Ye awilimenga ye nomime ou kumbi leko puringi kanu kinie we ye awilime akilku puringi kinie ye awili te Yesusi kinie naa molopa yuyu molopa, ambomo yu molorumune we angilierimu.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Kanu kinie Yesusi olando sipe kanopalie ambomo walsipelie nimbendo: “Ambomo, yema tena molemeleye? Ye tene nu ‘Teko kenjenumunge kote tendambo.’ naa nimuye?” nirimu.
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 Ambomone nimbendo: “Awilimu, tene na kote naa tendemba tekemo.” nirimu. Yesusini nimbendo: “Nane kepe ‘Nuni teko kenjenumunge mongo lieni!’ naa nikiru kene nu pukulie ulu pulu keri teleno mele munduku siye kolko kelko naa tei!” nirimu.
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Yembo moloringimendo Yesusini kelepa nimbendo: “Na ma koleamanga pali yembomanga patendelimu.Naandopo molombona lombili andoko molonge yemboma sumbulu toline naa andoko molonge. Konde mololi ulu pulumu silimo patelimu kinie molonge.” nirimu.
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Aku nirimu kulu ye awili Parisimenepilkulie yu karaye tekolie ningendo: “Nu moleno mele nunu ningu silino kene nuni ungu nikinume pilipulie ‘Sike nikimu.’ nimbu pilimelanje manda naa telka.” niringi.
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 Yesusini topondopa nimbendo: “Na ou molopo orundu koleamo kinie kelepo pumbo tekero koleamo kinie pilipu moliomonga na molio mele sike nanu nilio nalo nane iungu nikirumu sike ungumu. Nalo na molopo orundu koleamo kepe pe pumbo tekero koleamo kepe eno naa pilkimili.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Mana yembomane pilku apuruku telemele mele eno Parisi yemane aku siku pilkulie apurulimele, nalo nane yembo te naa apurulio.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Nalo nane sike pilipu apurulkenje na nanu manjipu naa apurulkemonga sumbi sipu apurulke. Na lipe mundorumu ye Tata kinie pea tapu topo molembolomonga sumbi sipu pilipu apurulke.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Enonga ungu mane te bokune molemo kanumu isipe: ‘Yembo talone ungu te ningu singili liemo ‘Aku ungumu sike.’ niengi.’ aku sipe nimbe pelemo.
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Akumunge na molio mele nanu nimbu silio kepe; na lipe mundorumu ye Tatane na molio mele nimbe silimola.” nirimu.
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 Kanu kinie enone walsikulie ningendo: “Lanie tena molemoye?”niringi. Yesusini topondopa nimbendo: “Enone na kepe nanga Lapamo kepe naa kanoko imbi silimele. Enone na kanoko imbi silimelanje Tata kepe kanoko imbi silimela.” nirimu.
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Yesusi ulke tembelena sukundu, Pulu Yemonga ningu yembomane kou mone siringi unjo ketema lierimu koleana molopa yemboma ungu mane sipe molopalie iungume nirimu. Nalo yunge walemowendo naa orumu kulu yembo tene yu ambolko liku ka naa siringi.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Yesusini altopa Juda ye awilimendo nimbendo: “Nakinie pumbo tekero, kanu kinie enone na koroko kelkolie enonga ulu pulu kerime konopune pepili kolonge. Na pumbo koleana eno manda naa onge.” nirimu.
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Aku nirimu kulu pilkulie Juda ye awilimene enono kerepale ningu walsikulie ningendo: “Aku nambemune ‘Napumbo koleana eno manda naa onge.’ nikimuye? Akuliemo yu yuyu topa kondombanje?” niringi.
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 Yesusini kelepa nimbendo: “Eno manie yemboma, naola yemo. Eno ma kolea pulu yemboma, na ma kolea pulu ye te molo.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Nane enondo ou nimbondo: “Ulu pulu kerime konopune we pepili kolonge.” nindu kanumu. Akumu “Na kinié molio ou-pulu-pulu molorundu pe molopo mindi pumbo yemo.” nimbu silio mele enone ‘Sike akumu molemo.’ningu tondolo munduku naa piliengi liemo pe eno kolonge kinie sike enonga ulu pulu kerime konopune we pepili kolonge.” nirimu.
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Parisi yemane yu walsikulie ningendo: “Nunaweye?” niringi. Yesusini topondopa nimbendo: “Na molio mele eno alieli nimbu silio kanumu na mindi.
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 Nane eno molko ulu telemele mele pilipu apurupulie enone teko kenjilimele mele ungu awisili nimbu silke nalo nanu konopuni pilipulie ungume naa nilio. Na lipe mundorumu yemo, yuulu sikema mindi tepa ungu sikema mindi nilimo ye, kanumuni nilimo mele mindi pilipulie mana yemboma nimbu silio.” nirimu.
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Yuni Lapando nirimu nalo eno yuni nirimu mele pulumu naa pilieringi kulu
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Yesusini enondo nimbendo: “Pe enone Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ola uku toko panjinge kinieenone pilkulie “Na kinie molio ou-pulu-pulu molorundu pe molopo mindi pumbo yemo.” nimbu silio mele enone ‘Sike akumu molemo.’ningu pilkulie kepe, “Na nanu konopuni pilipulie naa telio.Tatane na mane silimo mele mindi pilipulie nilio.” alieli nimbu silio ‘Akumu sike lemo.’ ningu pilinge.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Na lipe mundorumu-ne orundu yemo na kinie pea tapu topo molembolo; alieli yu kanopa peanga kanolemo ulume mindi teliomonga yuni walsikele kepe na mundupe siye naa kolemo.” nirimu.
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Yuni aku sipe nimbe molopili kepe yembo awisili ‘Yesusi yu Pulu Yemone sike lipe mundorumu.’ ningu tondolo munduku pilieringi.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 ‘Yu sike.’ ningu pilieringi Juda yembomando Yesusini nimbendo: “Nane ungu mane silioma sike pilku liku tenge panjiku molongi liemo eno sike nanga lombili andolime molonge.
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Aku tekolie, enone sike ungumu pilinge kanu kinie eno ka silimo melema sike ungumuni wendo lindipe ‘eno we molko kondangi.’ nimbé.” nirimu.
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Enone topondoko yundu ningendo: “Olio Eporayamone kalopa lsimu yemboma molopo, yembo tenga ka kongono te naa tendepo molorumulu.Aku liemo nuni ‘Ka silimo melema wendo pumbe olio molko kondonge.’ ninu kanumu nambeko pilkulie ninuye?” niringi.
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 Yesusini topondopalie nimbendo: “Nane eno paa sike nimbu sikirumu: Yembo ulu pulu keri telemelema ulu pulu kerimene ka silimo kinie aku ulu pulu kerimenga ka kongono telemele.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Ka kongono telemo kendemandemo ulke pulu yemboma kinie pea kamu naa molemo, nalo ambolango te yunge ulke pulu yemboma kinie alieli telune tapu toko molemele.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Akumunge ⸤Ulke Pulu Yemonga⸥ Malone ‘Eno ka silimo melema mundupe siye kolopili, eno we molko kondangi.’ nimu liemo meltene sike ka naa simbe, we paa sike molko kondonge.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 ‘Eno Eporayamone kalopa lsimu yemboma molemele.’ na pilipu molio nalo enonga konopune nanga ungumu naa pelemomonga na toko kondonge tekemele.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Nane Tata kinie molopolie kanorundu mele eno nimbu silio. Enone enonga laniene nilimo mele pilkulie telemele.” nirimu.
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 Yesusini yembomando “Eno lanienga ungumu pilkulie telemele.” nirimu kinie pilkulie Juda yembomane topondoko ningendo: “Olionga lapa kalopa lsimumu Eporayamo.”niringi. Yesusini nimbendo: “Molo. Eno sike Eporayamone kalopa lsimu yemboma molemelanje Eporayamone terimu mele eno aku siku telemela.
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Nalo aku naa telemele. Pulu Yemone na nimbe sirimu ungume na pilierindu ungu sikema eno nimbu silio yemo toko kondonge tekemele. Eporayamone aku sipe naa terimu.
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Eno enonga laniene telemo mele manda manjiku telemele.” nirimu. Enone tondolo karaye tekolie ningendo: “Olionga anumu ye te lupe kinie wapora topalie olio naa merimu. Olionga lapa kanumu Pulu Yemo telu mindi.” niringi.
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Yesusini enondo nimbendo: “Na Pulu Yemo kinie molopolie orundu ya moliomonga Pulu Yemo yu sike enonga Lapa lelkanje enone na konopu mondolemela. Nananu konopuni pilipulie naa orundu. Yuni na lipe mundorumu-ne orundu.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Nane ungu niliomanga pulumu nambemune sumbi siku naa pilimeleye? ‘Ungu pulumu naa pilimolo.’ ningu liku su silimele akumunge nanga ungumu eno naa pilimele.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Eno Depelemongaambolangoma, Setene enonga lapamo. Laniene kanopa peanga kanolemo mele ‘teamili.’ ningulie yuni “Eno teaa.” nilimo mele ‘Paa teamili.’ nilimele. Ou-pulu-pulu mulu maselo kokele wendo orumu kinie yu yembo topa kondoli yemo molorumu mele aku silimu yandopa kinié we molemo. Yu sike ungu pulu te naa perimu-ne sike ungu te walsikele kepe paa naa nirimu. Yu kolo tolemo yemo; yu sike kolo toli ungumunge pulu yemo molemomonga ou yu kolo torumu mele yandopa kinié kepe pe kepe kolo mindi tolemo tomba.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Nalo nane ungu sikema nimbu siliomonga eno naa pilku ‘Kolo tolemo.’ ningu pilimele.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 “Nawene nanga konopune ulu pulu keri telu kepe pelemo manda lipe ora simbeye? Te naa pelemo nalo nane ungu sikemo nindu liemo ‘Sike nikimu.’ ningu eno nambemune naa pilimeleye?
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Pulu Yemonga ambolangomane Pulu Yemone nilimo ungumu pilku limele. Eno Pulu Yemonga ambolangoma naa molkolieyunge ungumu nane nimbu silioma “Naa pilimolo.” ningu naa pilku limele.” nirimu.
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Juda ye awilimeneyundu topondoko ningendo: “ “Nu Sameria ye te moleno, nunge konopune kuru te molemo.” nilimolo kanumu sike nilimolo.” niringi. ⸤Juda yembomane Sameria yemboma kinie konopu keri panjeringi kanumungeyu iri toko ungu taka tondoko “Yu ye keri te.” ningendo “Nu Sameria ye te.” niringi.⸥
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 Niringi mele pilipelie Yesusini topondopa enondo nimbendo: “Nanga konopune kuru te naa molemo. Nane Tatanga imbi lipu ola mundundulio, nalo enone nanga imbi teko kenjindilimele.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Nanu ‘Imbi ola molopili.’ naa nilio, nalo ye te molemo akumuni ‘Na imbi ola molopili.’ nimbe nanga imbi lipe ola mundundulimo. Kanuyemone nane nilio mele kepe enone nilimele mele kepe mimi sipe pilipe apurupe tene ‘Sike nikimu.’ nimbe pilipe molemo.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Yembo te nanga ungumu pilipe lipe tepa molomba yembomo paa kamu naa kolopa molopa mindi pumbe.” nirimu.
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 Juda ye awilimene yundu ningendo: “Kinié olio pilkimulu, kuru te paa sike nunge konopune molemo lemo. Anda kolepa Eporayamo kolorumu;Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemakoloringila. Nalo nuni ninindu: “Nanga ungumu pilipe lipe molomba yembomo kamu naa kolomba.” nikinu.
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 Eporayamonga imbi manie mele molopa nunge imbi ola molemoye? Yunge imbi paa ola, nalo yu kepe kolorumula. Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemboma kepe imbi ola molorumu nalo koloringila. Nunge imbimu ola enonga imbime manieye? Paa molo! Nu koropamo.” niringi.
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 Yesusini topondopa nimbendo: “Nane nanga imbi nanu lipu ola mundulkenje na imbi paa sike ola naa molka, na we mindi nilke. Nalo akumu molo. Tata, yundu enone “Olionga Pulu Yemo.” nilimele kanumuni nanga imbi lipe ola mundundulimo.
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 Enone yu naa kanoko naa pilimele nalo nane yu kanopo pilio. Nane “Yu naa kanopo naa pilio.” nilkenje eno kolo tolime molemele mele na aku sipu molka. Nalo nane yu paa sike kanopo pilipu, yunge ungumu pilipu lipu tepo molio.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Enonga anda kolepa Eporayamone na mana manie ombó walemo kanomba pilipelie konopu sipe molorumu. Kanu walemo kamu kanopalie konopu sirimu.” nirimu.
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Kanu kinie Juda ye awilimene yundu ningendo: “Nunge ponie tokapu talo ou naa pora nili. Nu kango yemo mindi. Pe nu “Eporayamo kanorundu.” nikinuye? Nuni yu manda naa kanorunu. Kolo tokono.” niringi.
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 Yesusini enondo nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eporayamo sike paa koronga ou molopa kolorumu nalo yu ou naa molopili na molorundu.”nirimu.
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Aku nirimu kulu pilkulie enone “Yu topo kondamili.” ningu kou liku yu tonge teringi. Nalo Yesusi lopi tepalie, ulke tembelena kiyengo nimbe omba ulsu purumu.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.