João 4
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NTLH
1 Parisi yemaneungu te pilieringi mele i sipe: “Yesusi molemona yembo awisili ‘No lindepili.’ ningu pulimele Jono molemona yembo koltalo mele ‘No lindepili.’ ningu pulimele.” niringi ungumu pilieringi.
1 Os fariseus ouviram dizer que Jesus estava ganhando mais discípulos e batizava mais pessoas do que João.
2 (Nalo Yesusi yulombili puringi yemboma yuni no naa linderimu, yulombili andoli yemaneyemboma no linderingi.)
2 (De fato, não era Jesus quem batizava, e sim os seus discípulos.)
3 ⸤Yesusiniyembo no linderimu⸥ temane akumu Parisi yemane pilieringi mele pilipelie Awilimuni kanu walemonga kolea Judia disiriki mundupe siye kolopa kolea Gallilli disirikindu kelepa pumbe purumu.
3 Quando Jesus ficou sabendo disso, saiu da Judeia e voltou para a Galileia.
4 Yu Gallilli purumu aulke akumu kolea Sameria awi-suku-singine lepa purumu.
4 No caminho, ele tinha de passar pela região da Samaria.
5 Aulkemo aku sipe lierimu-ne yu kolea Sameria taono tenga orumu, akutaonomonga imbimu Saika. Aku koleamo Juda yembomanga anda-kolepa Jekopone yunge malo Josepo sirimu mamonga nondopa lierimu.
5 Ele chegou a uma cidade da Samaria, chamada Sicar, que ficava perto das terras que Jacó tinha dado ao seu filho José.
6 Jekopone ‘No molopili.’ nimbe muru akuorumu aku no-mongolomo kanu kolea Saika lierimu.Yesusi aulke sulune orumumunge siye terimu kulu aku no kélona omba manie molopa mulu pilierimu. Kolea awi-tangoli mele akune omba molorumu.
6 Ali ficava o poço de Jacó. Era mais ou menos meio-dia quando Jesus, cansado da viagem, sentou-se perto do poço.
7 (Yesusi yu lombili andoli ye pea oringime yu mulu pilipe molopili eno langi topo toko lingendo Saika taonona puringi.) Pe yu mulu pilipe molorumu kinie Sameria ambo te no kolombando orumu kinie Yesusini yundu nimbendo: “No te nambo si.” nirimu.
7 Uma mulher samaritana veio tirar água, e Jesus lhe disse:
8 — ausente —
8 (Os discípulos de Jesus tinham ido até a cidade comprar comida.)
9 Sameria ambomone yundu nimbendo: “Nu Juda yemo. Na Sameria ambomo. Pe nambemune nando “No si.” nikinuye?” nirimu. (Aku nirimumunge ungu pulumu isipe: Juda yembomane Sameria yemboma konopu keri panjiku langi telumu moke teko naa nongo, eno kinie telune tapu toko naa andoringimunge aku nirimu kanumu.)
9 A mulher respondeu: — O senhor é judeu, e eu sou samaritana. Então como é que o senhor me pede água? (Ela disse isso porque os judeus não se dão com os samaritanos.)
10 Yesusini topondopalie ambomondo nimbendo: “Pulu Yemone melemo we silimo mele pilku, iye “No si.” nikimu yemo kanoko imbi silinanje yundu “No si.” nilina kinie yuni konde molopa mindi puli nomonu silke.” nirimu.
10 Então Jesus disse:
11 Ambomone topondopa nimbendo: “Awilimu, nu no koloni mingi te naa menu, no-mongomo paa maniendopa lemo. Pe ino konde molopa mindi puli nikinu nomo nu tena kolkolie siniye?
11 Ela respondeu: — O senhor não tem balde para tirar água, e o poço é fundo. Como é que vai conseguir essa água da vida?
12 Olionga anda-kolepa ino mongolo sirimu ye Jekopo, yu kinie yunge ambolangoma kinie kongime kinie inomo noringi, ‘kanu yemo maniendopa nu olandopa.’ ningu nikinuye?” nirimu.
12 Nosso antepassado Jacó nos deu este poço. Ele, os seus filhos e os seus animais beberam água daqui. Será que o senhor é mais importante do que Jacó?
13 Yesusini topondopa nimbendo: “I no mongolona no nonge yemboma altopa no waka lemba,
13 Então Jesus disse:
14 nalo nane nosimbo nonge yemboma pe eno no paa waka naa lemba. Nane paa sike nikiru: Nane no simbo akumu nonge yembomanga konopune no pikipe mindi molopa, konde molko mindi punge ulu pulumu simbe.” nirimu.
14 mas a pessoa que beber da água que eu lhe der nunca mais terá sede. Porque a água que eu lhe der se tornará nela uma fonte de água que dará vida eterna.
15 ⸤Yesusini ungu iko torumu mele naa pilipelie nirimumuni,⸥ ambomone yundu nimbendo: “Awilimu, nanoaltopa waka naa liepili, ya altopo taki-teki ombo no naa kolambo kene nuni no nikinumu nambo si.” nirimu.
15 Então a mulher pediu: — Por favor, me dê dessa água! Assim eu nunca mais terei sede e não precisarei mais vir aqui buscar água.
16 Yuni yundu nimbendo: “Nunge yemo pea kelko wangili, puku walsi-pou.” nirimu.
16 — Vá chamar o seu marido e volte aqui! — ordenou Jesus.
17 Ambomone topondopa nimbendo: “Nanga ye te naa molemo.” nirimu. Yesusini yundu nimbendo: “ “Nunge ye te naa molemo.” nikinumu sike nikinu.
17 — Eu não tenho marido! — respondeu a mulher. Então Jesus disse:
18 Ou nu ye kise pakera purunu. Pe kinié nu ye te pea pelembelemo nunge emena molo. Nuni kinié ungu nikinumu sike nikinu.” nirimu.
18 pois já teve cinco, e este que você tem agora não é, de fato, seu marido. Sim, você falou a verdade.
19 Ambomone yundu nimbendo: “Awilimu, na pilkiru nu Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilku yemboma ningu silino ye te lepamo.
19 A mulher respondeu: — Agora eu sei que o senhor é um
20 Olionga anda-kolepalimene ima pangine Pulu Yemo popo toko kapi niringi nalo eno Juda yembomane ningendo: “Pulu Yemo popo toko kapi ninge koleamo paa Jerusalleme mindi.” nilimele.” nirimu.
20 Os nossos antepassados adoravam a Deus neste monte , mas vocês, judeus, dizem que Jerusalém é o lugar onde devemos adorá-lo.
21 Yesusini tondolo mundupe nimbendo: “Ambomo, nane ya nikirumu nu pilku lieni. Wale te wendo ombá kanu walemonga ima pangine kepe Jerusalleme kepe yembomane Lapa popo toko kapi naa ninge.” nirimu. ⸤Akuungumunge pulumu: “Koleamanga pali Pulu Yemo popo toko kapi ninge.” nirimu kanumu.⸥
21 Jesus disse:
22 “Eno Sameria yembomane popo toko kapi nilimele yemo pilku sunduku we nilimele. Olio Juda yembomane popo topo kapi nilimolo yemo molemo mele pilipu kondolemolo. Nambemune, mana yemboma Pulu Yemone lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo lipe, yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondolemo ulu pulumu Juda yemboma kinie wendo ombá, enone koleamanga pali yemboma liku ora singemonga aku sipe.
22 Vocês, samaritanos, não sabem o que adoram, mas nós sabemos o que adoramos porque a salvação vem dos judeus.
23 Nalo Pulu Yemo sike popo toko kapi ninge yembomane Tatanga ungumu ‘Sike ungumu.’ ningu pilku yunge Minimuni tondolo silimomonga Pulu Yemo popo toko kapi ninge wale wendo ombámo koronga wendo omu. Pulu Yemo akusiku popo toko kapi ninge yemboma Tatane korolemomonga kanu walemo wendo omu.
23 Mas virá o tempo, e, de fato, já chegou, em que os verdadeiros adoradores vão adorar o Pai em espírito e em verdade. Pois são esses que o Pai quer que o adorem.
24 Pulu Yemo yu minimu, akumunge yu popo toko kapi ninge yembomane yunge Minimuni tondolo silimomonga ‘Yunge ungumu sike ungumu.’ ningu sumbi siku aku tenge.” nirimu.
24 Deus é Espírito, e por isso os que o adoram devem adorá-lo em espírito e em verdade.
25 Ambomone nimbendo: “Ye nomi Mesayamoombá. Yu ombalie ungumenga pulume pali olio mimi sipe nimbe simbe mele na pilipu molio.” nirimu. (Ipuru ungune ‘Mesaya’ niringi akumu, Giriki ungune ‘Kirasi’.niringi aku unguselonga pulumu telumu. Unguselonga pulumu isipe: Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi kanumu.)
25 A mulher respondeu: — Eu sei que o
26 Kanu kinie Yesusini tondolo mundupe nimbendo: “Nu “Ye nomi Mesayamo ombá.” nikinu akumu na. Nanu-kinie ungu nimbu molkombolo yemo kinie, nuni “Ye nomi Mesaya” nikinu kanu yemo kinie, ye telumu.” nirimu.
26 Então Jesus afirmou:
27 Yu aku nimbe molopili yu lombili andoli yema kelko yando ongolie niringimuni, yu ambo te kinie ungu ningu moloringili kanokolie konopu awisili liku mundoringi. Naloenonga ye tene “Nu nambolka melte lini tekenoye?”, molo “Yu kinie nambemune ungu ningu molembeleye?” ningu tene kepe naa walseringi.
27 Naquele momento chegaram os seus discípulos e ficaram admirados, pois ele estava conversando com uma mulher. Mas nenhum deles perguntou à mulher o que ela queria. E também não perguntaram a Jesus por que motivo ele estava falando com ela.
28 Kanu kinie ambo kanumu yunge no mingimu mundupe siye kolopa yu kelepa kanu taonona yando pupeyembomando nimbendo:
28 Em seguida, a mulher deixou ali o seu pote, voltou até a cidade e disse a todas as pessoas:
29 “Na ulu terindume pali ye tene na nimbe simu yemo eno ongo kaname! Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nirimu ye nomi Kirasimu yunje.” nirimu.
29 — Venham ver o homem que disse tudo o que eu tenho feito. Será que ele é o Messias?
30 Aku nirimu kulu pilkulie yemboma taono munduku siye kolko Yesusi molorumune onge oringi.
30 Muitas pessoas saíram da cidade e foram para o lugar onde Jesus estava.
31 Aku teko molangi yu lombili andolimene yu paa karaye tekolie ningendo: “Rapai,langi te nou.” niringi.
31 Enquanto isso, os discípulos pediam a Jesus: — Mestre, coma alguma coisa!
32 Nalo yuni enondo nimbendo: “Na langi nombómo lemo, nalo akumu eno naa pilku naa kanolemele.” nirimu.
32 Jesus respondeu:
33 Aku nirimu pilkulie yu lombili andolimene anjo yando kerepale ningulie ningendo: “Yembo tene langi ou memba omba simunje?” niringi.
33 Então os discípulos começaram a perguntar uns aos outros: — Será que alguém já trouxe comida para ele?
34 Yesusini nimbendo: “Nanga langi isipe: Na ‘kongono teani pu.’ nimbe lipe mundorumu yemonekonopu silimo ulume tepo, yunge kongonomo tepo pora simbo. Akumu nanga langimu.
34 — A minha comida — disse Jesus — é fazer a vontade daquele que me enviou e terminar o trabalho que ele me deu para fazer.
35 Enone “Oli kise omba pumbe kinie rasi-witi nou lemba, inie topo lipu nosimolo.” nilimele kanumu. Nalo nane enondo nimbondo: Poniema kaname! Langi pali koronga nou liemu.
35 Vocês costumam dizer: “Daqui a quatro meses teremos a colheita.” Mas olhem e vejam bem os campos: o que foi plantado já está maduro e pronto para a colheita.
36 Langi inie tondolemo yemo langi inie tondolemomonga mele kaloli koronga lipe, ‘Lepa mindi pupili.’ nimbe langime inie tondopa molemo. Aku tendelemomonga ponie tepa langi panjerimu yemo kinie langi inie tondolemo yemo kinie peaselo konopu singele.
36 Quem colhe recebe o seu salário, e o resultado do seu trabalho é a vida eterna para as pessoas. E assim tanto o que semeia como o que colhe se alegrarão juntos.
37 Akumunge ungu te pelemomo sike. ‘Ye tene langi umbu tondolemo. Tene langi inie tolemo.’ nilimele ungumu sike.
37 Porque é verdade o que dizem: “Um semeia, e outro colhe.”
38 Langi enone umbu naa toringime nane “Eno inie to-paa.” nimbu lipu mundorundu. Yembo lupemane ponie mindili siku teringi, nalo yembo lupemane teringi langime eno inie tolemele.” nirimu.
38 Eu mandei vocês colherem onde não trabalharam; outros trabalharam ali, e vocês aproveitaram o trabalho deles.
39 Ambomone “Na ulu terindume pali yuni na nimbe simu.” nirimu kulu pilkulie kanu taonona moloringi Sameria yemboawisili ‘Yu sike ⸤Pulu Yemone ‘Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe ou mako torumu⸥ ye nomi Kirasimu.’ ningu tondolo munduku pilieringi.
39 Muitos samaritanos daquela cidade creram em Jesus porque a mulher tinha dito: “Ele me disse tudo o que eu tenho feito.”
40 Akumunge Sameria yemboma yu molorumune ongo, “Nu paa ya pea molamili.” niringi, kanu kinie wale talo yu eno kinie molorumu.
40 Quando os samaritanos chegaram ao lugar onde Jesus estava, pediram a ele que ficasse com eles, e Jesus ficou ali dois dias.
41 Kanu kinie yembo awisili pea yu yuyu ungu nirimumu pilkulie ‘Yu sike ⸤ye nomi Kirasimu omba molemo. Yuni sike nikimu.⸥’ ningu tondolo munduku pilieringila.
41 E muitos outros creram por causa da mensagem dele.
42 Enone ambomondo ningendo: “Nuni ou ungu ninumu pilipu ‘Yu sike ye Kirasimu.’ nimbu tondolo mundupu piliemulu nalo kinié olio oliolio yunge ungumu pilipulie ‘Sike iyemo olio mana yemboma Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Limo Yemomolemo.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.” niringi.
42 Eles diziam à mulher: — Agora não é mais por causa do que você disse que nós cremos, mas porque nós mesmos o ouvimos falar. E sabemos que ele é, de fato, o Salvador do mundo.
43 Sameria yemboma kinie wale talo molopalie Yesusi eno mundupe siye kolopa kolea Gallilli disiriki pumbe purumu.
43 Depois de ficar dois dias ali, Jesus foi para a região da Galileia.
44 (Gallilli Yesusi yunge pulu koleamo. Ou walse Yesusi yuni nimbendo: “Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo ye tene yunge pulu koleamonga yemboma ungu nimbe silimo kinie pilkulie nilimelemone, enone ‘Yu olionga we yere. Yu imbi mololi ye te molo.’ ningu yu nilimo ungume naa pilku liku su silimele.” nirimu kanumu.)⸤‘We koleamanga yembomane kanu yemonga ungumu limele nalo yunge pulu lemo yembomane naa pilku limele.’ nimbe nirimu.⸥
44 Pois, como ele mesmo disse: “Um profeta não é respeitado na sua própria terra.”
45 Yu Gallilli suku purumu kinie Gallilli yemboma yu orumu kanokolie “Papu okono.” ningukonopu siringi. Ou Pulu Yemone Juda yembomanga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu melepilieringi walema wendo orumu kinie eno Jerusalleme puku molangi yuni akune ulu mare terimu kanoringimunge enone aku siku teringi.
45 Quando chegou à Galileia, os moradores dali o receberam bem. É que eles tinham ido à Festa da Páscoa , em Jerusalém, e tinham visto tudo o que Jesus havia feito lá.
46 Yesusi kolea Gallilli disiriki pupelie altopa Kena taonona sukundu orumu. Kanu taonomonga ou yuni umbu no koloringime no-waene a lenderimu.Kapeniame taono ye nomi kingimunge kongono tendeli ye awili te kanu kolea Kena molorumu, kanumunge malo kuru awili te torumu.
46 Jesus voltou a Caná da Galileia, onde havia transformado água em vinho. Estava ali um alto funcionário público que morava em Cafarnaum. Ele tinha em casa um filho doente.
47 ‘Yesusi kolea Judia disiriki mundupe siye kolopa kolea Gallilli disiriki sukundu orumu.’ pilipelie nirimumuni, kanu yemo Yesusi molorumune pupelie nirimumuni, yundu mawa tepalie nimbendo: “Nanga kangomo nondopa kolomba tekemo kene maniendo ongo yu teko konde li.” nirimu.
47 Quando ouviu dizer que Jesus tinha vindo da Judeia para a Galileia, foi pedir a ele que fosse a Cafarnaum e curasse o seu filho, que estava morrendo.
48 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “‘Na sike ⸤Pulu Yemo kinie molopalie mana maniendo orumu⸥.’ we ningu naa pilinge lemo. Pulu Yemone ulu tondoloma telemo mele ‘Yuni aku sipe mele temba kinie kanopolie ‘Yu sike ⸤Pulu Yemo kinie molopalie mana maniendo orumu⸥.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.’ ningu nando alieli “Ulu tondoloma ongo tei.” ningu mawa telemele.”nirimu.
48 Jesus disse ao funcionário:
49 Kingimunge kongono tendeli ye awilimuni yundu nimbendo: “Awilimu, nanga kangomo mini ou naa pupili nu welea maniendo ou.” nirimu.
49 Ele respondeu: — Senhor, venha depressa, antes que o meu filho morra!
50 Yesusini yundu nimbendo: “Marena konde pumu kene pu.” nirimu. Yemone Yesusini nirimu mele pilipelie ‘Sike nikimu.’ nimbe tondolo mundupe pilipe yu purumu.
50 — Volte para casa! O seu filho vai viver! — disse Jesus. Ele creu nas palavras de Jesus e foi embora.
51 Maniendo pumbe purumu kinie yunge kendemandema aulkena ongo yu maniendo orumu kanoko likulie enone yundu ningendo: “Marena konde pumu.” niringi.
51 No caminho encontrou-se com os seus empregados, que disseram: — O seu filho está vivo!
52 Kanu kinie yuni enondo nimbendo: “Ena nambolkana kuru topa keliemuye?” nimbe walsipe pilierimu. Enone yundu ningendo: “Oleanga awi-tangoli wane killoko mele kangi nomba keliemu.” niringi.
52 Então ele perguntou a que horas o filho havia começado a melhorar. Os empregados responderam: — Ontem, à uma da tarde, a febre passou.
53 Lapane pilipelie Yesusini “Marena konde pumu.” nirimu kanu enamonga ‘Kangi nomba keliemu lepamo.’ nimbe pilipelie, yu kinie yunge ulke peringi yemboma kinie enone ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemo kinie molopalie mana manie orumu lepamo⸥’ ningu tondolo munduku pilieringi.
53 Aí o pai lembrou que havia sido naquela mesma hora que Jesus tinha dito: “O seu filho vai viver.” Então ele e toda a família creram em Jesus.
54 Kolea Judia disiriki mundupe siye kolopakolea Gallilli disiriki omba molopalie Yesusini kangomo tepa konde lsimu kanu ulumu aku koleana yu molorumu mele lipe ora sirimu ulu tondolo talo sipe mele terimu. Te ou walse aku koleana umbu no koloringime no-waene a lenderimu kanumu.
54 Esse foi o segundo milagre que Jesus fez depois de ter ido da Judeia para a Galileia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.