João 3
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NTLH
1 ⸤Juda yembomanga ye mare Parisi moloringi. Aku⸥ ye Parisimenga ye te, imbi ‘Nikodimasi’, yu Juda yemboma nokorumu kanjollo ye te,
1 Havia um fariseu chamado Nicodemos, que era líder dos judeus.
2 yu Yesusi molorumune ipulueliombalie nirimumuni, yundu nimbendo: “Rapai,‘Nu Pulu Yemo pea molkololie ungu mane sinindu orunu.’ nimbu pilimolo. Ye te ‘Pulu Yemo kinie naa molkanje Pulu Yemone ulu tondoloma telemo mele nuni teleno aku sipe yuni manda naa telka. Ulu telenomane Pulu Yemo pea molembele mele lipe ora silimo.’nimbu pilimolo.” nirimu.
2 Uma noite ele foi visitar Jesus e disse: — Rabi, nós sabemos que o senhor é um mestre que Deus enviou, pois ninguém pode fazer esses milagres se Deus não estiver com ele.
3 Yesusini topondopa yundu nimbendo: “Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Yembore kelko naa mengi liemokanu yembomone Pulu Yemone ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo koleamomanda naa kanopa yunge talapena manda naa molomba.” nirimu.
3 Jesus respondeu:
4 Nikodimasini yundu nimbendo: “Yembo te anda lepa molemo kinie yu nambeko mengeye? Yu anumunge olona altopa manda suku pumbe, yuni yu manda membaye?” nirimu.
4 Nicodemos perguntou: — Como é que um homem velho pode nascer de novo? Será que ele pode voltar para a barriga da sua mãe e nascer outra vez?
5 Yesusini topondopa nimbendo: “Nane nu paa sike nimbu sikirumu: Yembo te nomone kepe Minimuni kepe mei naa mengili liemo kanu yembomo Pulu Yemonga ambolangonaa molopa Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo koleana suku manda naa pumbe, molo.
5 Jesus disse:
6 Méle kangimuni melemó méle akumu kangimu, yu mana molomba mélemo mindi; méle Pulu Yemonga Minimuni melemó méle akumu minimu, aku mélemo mindi Pulu Yemo molemona manda pupe molomba.
6 Quem nasce de pais humanos é um ser de natureza humana; quem nasce do Espírito é um ser de natureza espiritual.
7 “Akumunge nane nundu nimbondo: “‘Pulu Yemo yenomi kingimu molopa nokolemo koleana pamili.’ ninge yemboma pali ou altoko meangi.” nikirumundu konopu awisili naa lieyo.
7 Por isso não fique admirado porque eu disse que todos vocês precisam nascer de novo.
8 Poporomemo yuyu pilipe kolea lupe lupemanga tolemo kinie enone yunge ungumu pilku, melema lope lape telemo kanolemele, nalo yu naa kanoko yu wendo olemona kepe pulimona kepe naa kanolemele. Pulu Yemonga Minimu aku sipela. Minimuni melemó yemboma mini konde pepili eno paa yembo lupe méle molemele yembomane kanolemele, nalo ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni kanu yemboma mini kondema silimo kanu Minimu naa kanolemele.” nirimu.
8 O vento sopra onde quer, e ouve-se o barulho que ele faz, mas não se sabe de onde ele vem, nem para onde vai. A mesma coisa acontece com todos os que nascem do Espírito.
9 Nikodimasini yundu nimbendo: “I ulume nambepa wendo okomoye?” nirimu.
9 — Como pode ser isso? — perguntou Nicodemos.
10 Yesusini yundu nimbendo: “Nu Isirele yembomanga ungu mane sili ye te nalo inikiru mele naa pilkinu lepamo.
10 Jesus respondeu:
11 Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Olio pilimolomando nilimolo; kanolemolomando nimbu silimolo. Nalo iungu nilimolo ungume enone pali pilku limele yembo te molo.
11 Pois eu afirmo ao senhor que isto é verdade: nós falamos daquilo que sabemos e contamos o que temos visto, mas vocês não querem aceitar a nossa mensagem.
12 Ya ma koleana ulume eno nimbu silio kinie enone ‘Kolo tokomonje.’ ningu pilimelemonga pe kinié mulu koleana ulume nimbu sindu liemo ‘Sike nikimu.’ ningu nambeko manda tondolo munduku pilingeye? Manda naa pilinge lemo.
12 Se vocês não creem quando falo das coisas deste mundo, como vão crer se eu falar das coisas do céu?
13 Yembo telu kepe olando siku mulu koleana suku naa puringi. Ye telumu mindi, mulu koleana maniendo sipe orumu yemo mindi oumulu koleana molorumu. Yu Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo.
13 Ninguém subiu ao céu, a não ser o
14 “Ou Mosisini yembo naa peli kolea kune kongi ka wambiye kapane telimu lipe ola uku topa mondorumumu meleaku siku yembomane Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo liku ola uku toko panjinge.
14 — Assim como Moisés, no deserto, levantou a cobra de bronze numa estaca, assim também o Filho do Homem tem de ser levantado,
15 Kanu kinie, ⸤ou yembo wambiyemane nongo kondoringi kolonge teringi yembomane Mosisini lipe ola uku topa mondorumu wambiye kapane telimu kanokolie konde puringi kanu mele⸥ pe kinié aku siku ‘Yembomane yu-mele-mele ‘Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo yu ulume tepa molemo mele sike.’ ningu tondolo munduku pilingeyemboma pali molko kondoko mindi pangi.’ nimbe Pulu Yemone ‘Yu unjona ola uku toko panjengi.’ nimbé nirimu.” nimbe Yesusini nirimu.
15 para que todos os que crerem nele tenham a vida eterna.
16 “Pulu Yemone mana yemboma konopu paa awili tepa mondopalie ‘Eno mindili nongo molko kenjinge koleana naa puku, alieli molko kondoko mindi pangi.’ nimbe yunge Malo telumu mindi molorumu nalo kanumu mana yemboma sirimu. Pe kinié yembomane yu mele mele ‘Yu sike ⸤Pulu Yemonga Malo, olio mindili nolemela aulkena wendo lili yemo⸥.’ ningu tondolo munduku pilku molonge yemboma mindili nongo molko kenjinge koleana naa puku, alieli molko kondoko mindi punge.
16 Porque Deus amou o mundo tanto, que deu o seu único Filho, para que todo aquele que nele crer não morra, mas tenha a vida eterna.
17 “Pulu Yemone Malondo “Nuni mana yemboma kote pilku eno ka ulkena liku mundeni pu.” ni naa nirimu. ‘Nanga kangomo eno lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe na-kinie molko kondonge aulkena lipe mondopili.’ nimbe yuni Malondo “Ma koleana manie pu.” nimbe yu lipe mundorumu.
17 Pois Deus mandou o seu Filho para salvar o mundo e não para julgá-lo.
18 Yembo “Yu sike ⸤Pulu Yemonga Malo, olionga nimbe tenderimu yemo⸥.” nimbe tondolo mundupe pilipe molomba yembomonga kote naa pemba. Nalo yembo tene ‘Yu aku sipe naa molemo. Nanga nimbe ulu te naa tenderimu.’nimbe pilimbe yembomo, yunge kotemo koronga wendo okomo. Kanu yembomone Pulu Yemonga Malo telumu mindi molemo kanumundu ‘Yu sike Pulu Yemonga Malo.’ ningu naa piliemu-ne kanu yembomo kote pilimo yemone lipe kote tendepa “Yu kolopili.” nimbe koronga ou tenderimu.
18 — Aquele que crê no Filho não é julgado; mas quem não crê já está julgado porque não crê no Filho único de Deus.
19 “Kotemonga ungu pulumu isipe: Patelimu mana wendo orumunalo mana yembomane ulu pulu kerime mindi tekolie patelimu konopu naa mondoko sumbulu tolimu mindi konopu mondolemele.
19 E é assim que o julgamento é feito: Deus mandou a luz ao mundo, mas as pessoas preferiram a escuridão porque fazem o que é mau.
20 Yembo ulu pulu kerime telemelemane patelimu kanoko keri kanokolie, ‘Patelimuni nanga ulume mona lendemba.’ ningu patelimunge wendo naa olemele.
20 Pois todos os que fazem o mal odeiam a luz e fogem dela, para que ninguém veja as coisas más que eles fazem.
21 Nalo yembo ulu sikema telemo yembomone ‘Pulu Yemone na lipe tapondolemo-na iulu pulu sikema telio kene telio ulume yembomane kanangi.’ nimbe patelimunge yu wendo olemo.” nirimu.
21 Mas os que vivem de acordo com a verdade procuram a luz, a fim de que possa ser visto claramente que as suas ações são feitas de acordo com a vontade de Deus.
22 Pe Yesusi kinie yunge lombili andoli yema kiniekolea Judia disiriki lierimu kolea tenga pukulie niringimuni, akune wale mare yu eno kinie molkolie, yuni yemboma no linderimu.
22 Depois disso, Jesus e os seus discípulos foram para a região da Judeia. Ele ficou algum tempo com eles ali e batizava as pessoas.
23 Jono yu yemboma no lindipe molorumula. Kolea Sellimi nondopa kolea Inono no awisili omba purumu kulu Jono yuni akune yemboma no linderimu, yembo awisili yu molorumune no linge oringi.
23 João também estava batizando em Enom, perto de Salim, porque lá havia muita água.
24 (Jono yuye nomi kingi Erotene ka ou naa sipiliaku tepa molorumu.)
24 (João ainda não tinha sido preso.)
25 Walse ⸤No Lindeli⸥ Jononga lombili andoli yema kinie Juda ye te kinie anjo yando tondolo kerepale ningulie, “Olio no nambepo lemolo kinie Pulu Yemone olio kake temba kanombaye?” ningu kerepale niringi.
25 Alguns discípulos de João tiveram uma discussão com um judeu sobre a cerimônia de purificação .
26 Pe Jononga lombili andolime Jono yu molorumune ongolie ningendo: “Rapai,ye te no Jodane nekendo nu pea moloringili kinie nuni yu molemo mele ningu sirinu kanu yemone no lindipe molemona yembo awisili pukumili.” niringi.
26 Eles foram dizer a João: — Mestre, aquele homem que estava com o senhor no outro lado do rio Jordão está batizando as pessoas. O senhor falou sobre ele, lembra? E todos estão indo atrás dele.
27 Aku niringi pilipelie Jonone topondopa nimbendo: “Mulu koleana Pulu Yemone ‘Ye te ulu te tepili.’ ni naa nilkenje kanu yemone manda naa telka.
27 João respondeu: — Ninguém pode ter alguma coisa se ela não for dada por Deus.
28 Nane eno ou nimbu sirindu pilieringi mele isipe: Nane nimbondo: “Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimunamolo. Pulu Yemone ‘Kirasi yu ombá.’ nimbe na ou kumbi lepa lipe mundorumu.” nirindu pilieringi kanumu.
28 Vocês são testemunhas de que eu disse: “Eu não sou o Messias , mas fui enviado adiante dele.”
29 Ye ambo limbemo yemo yunge mindi. Ye ambo limbe yemonga pulu lemba yemone ambo limbe yemone ungu nimbé mele pilimbendo pulu lemba yemo komu tendepa molomba. Yunge ungumu pilipelie paa konopu simbe. Akumunge yemo kinie pulu lemba yemo konopu simbe mele na aku sipu kamu konopu silio. Ambo limbe yemo olandopa. Yunge pulu lemo yemo yu kinie we tapu topa molemo, aku yemo maniendopa.
29 Num casamento, o noivo é aquele a quem a noiva pertence. O amigo do noivo está ali, e o escuta, e se alegra quando ouve a voz dele. Assim também o que está acontecendo com Jesus me faz ficar completamente alegre.
30 Aku sipe mele ne no lindipe molemo yemo yunge imbimu sike paa olandopa pumbe. Nanga imbimu sike manie pumbe.” nirimu.
30 Ele tem de ficar cada vez mais importante, e eu, menos importante.
31 Ye wi ola molopalie maniendo orumu yemo yembomanga pali yu olandopamo. Olio mana yembo molemoloma mana melemanga mindi molopo, mana melemanga mindi imbime nimbu sipu temane tolemolo. Olio maniendopa, mulu koleana molopalie manie orumu yemo yu yembomanga pali olandopa.
31 Aquele que vem de cima é o mais importante de todos, e quem vem da terra é da terra e fala das coisas terrenas. Quem vem do céu é o mais importante de todos.
32 Yuni mulu koleana kanopa pilierimu mele nimbe silimo nalo yembomane “Kolo tokomo.” ningu liku su siku naa pilimele.
32 Ele fala daquilo que viu e ouviu, mas ninguém aceita a sua mensagem.
33 Yembo tene yunge ungumu pilipe lipe “Sike nikimu.” nimbe yembomone aku sipe “Pulu Yemone sike nilimo.” nimbéla.
33 Quem aceita a sua mensagem dá prova de que o que Deus diz é verdade.
34 I Pulu Yemone lipe mundorumu yemo Pulu Yemo yunge Minimu paa awili tepa silimo konopune pepa kapola telemo kolo yuni Pulu Yemonga ungumu sumbi sipe nilimo.
34 Aquele que Deus enviou diz as palavras de Deus porque Deus dá do seu Espírito sem medida.
35 Lapane Malo konopu mondopalie ‘Melema pali Malo nokopili.’ nimbe sirimu.
35 O Pai ama o Filho e pôs tudo nas mãos dele.
36 Yembo te ‘⸤Yu sike nikimu.⸥ Yu sike Pulu Yemonga Malo.’ nimbe tondolo mundupe pilimbe yembomo alieli konde molopa mindi pumbe, nalo yembo te Malo bulu sipe yunge ungumu lipe su sipe naa pilimbe yembomo konde mololi ulu pulumu naa limbe. Aku yembomo kinié kepe pe kamu-kumu kepe Pulu Yemone mindili lipe simbe ulu pulumu yu kinie pelemo.
36 Por isso quem crê no Filho tem a vida eterna; porém quem desobedece ao Filho nunca terá a vida eterna, mas sofrerá para sempre o castigo de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.