João 19
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Aku niringi kulu pilipelie Paillatene Yesusi lipe Romo ami yemando “Ka-pulsene taa.” nirimu.
1 Naatu Pilate ma’utenayah uwih, Jesu hibai hibowabiwabir sawar.
2 Aku tekolie enone yu ungu taka tondoko ⸤‘Yu “Ye nomi kingimu molio.” nimumunge yu ye nomi kingi te none tepili.’ ningu⸥ mulumbale kondoli peanga te yunge pakondoko, unjo ka koko molorumu te mulkupiye teko ‘Yenomi kingimunge waniemo.’ ningu pengena mere mundunduku
2 imaibo ma’utenayah kokor hi’afuw hififin ana kowasimih ukwarin hiyoun, naatu faifuw wair hibai hi’osenawein,
3 yu angilierimune puku “Juda yembomanga kingimu, nuakune angilinoye?” ni-pou-pou teko, yu kumbikerena larauwe toringi.
3 naatu hiyen hin biyan hitit naatu hi’o, “Jew hai aiwob ma’ama’anin!” Naatu yumatanamaim hifafar.
4 Paillate altopa penando ombalie Judamando nimbendo: “Kanayo! “Yu mongo te limumunge pilipulie yu manda tombo mele molo.’ ningu piliengi!’ nimbu eno molemelena yu membo okoro.” nirimu.
4 Pilate ibanak tit maiye sabuw rou’ay isah eo, “Ayu iti orot kwa namaim abai atitit i anao kwanaso’ob, i biyanamaim ayu men kakafin ta atita’ur.”
5 Kanu kinie Yesusi ka koko mololini teli wanie kiraono none telimu kinie wale pakoli kondolimu pakopa wendo orumu kinie Paillatene enondo nimbendo: “Yemo iokomo kanaa!” nirimu.
5 Jesu ana kowas kokor ukwarin hiyow naatu ana waifuw wair hi’osenawein imaibo hibai hititit. Pilate sabuw isah eo, “Orotoban iti.”
6 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinieenonga kendemande ele yema kinie enone Yesusi penando kokele orumu kanokolie sumbi siku ningendo: “Kolopili, unjo perana ola uku toko panjeyo! Kolopili unjo perana ola uku toko panjei!” niringi. Nalo Paillatene nimbendo: “Na molo. Na yu mongo limumunge tombo mele naa pilkiru kene enone yu mengo puku unjo perana ola uku taa!” nirimu.
6 Firis ukwarih naatu i ana sabuw ukwa’ukwarih bairi hinuw hi’i’itin anamaramaim hitarakouw hi’o, “ku’onaf, ku’onaf!”
7 Judamanga awilimene ningendo: “Olionga ungu mane te pelemomone nimbendo:aku ungu manemo pilipulie yuni “Pulu Yemonga Malo molio.”nimumunge pilipulie ‘Kolopili.’ nimbu pilkimulu.” niringi.
7 Sabuw hiya’afut maiye hi’o, “Aki ai ofafar eo i boro namorob, anayabin i taiyuwin eorerereb God natun rauw eo.”
8 Enone “Yu “Pulu Yemonga Malo molio.” nirimu.” niringi kulu Paillatene pilipelie yu paa kamu pipili kolopalie,
8 Pilate iti nonowar i ana bir ra’at,
9 kelepa ulke awiline sukundu pupe Yesusindu walsipelie nimbendo: “Nu tena molko orunuye?” nirimu, nalo Yesusini yundu topondopa ungu te naa nirimu.
9 matabir maiye bar wanawanan run naatu Jesu ibatiy, “O menane ina?” Baise Jesu men tur ta eomih.
10 Ungu te naa nirimu kulu Paillatene yundu nimbendo: “Nando ‘Ungu te naa nimbo.’ konopu lekenoye? Nanga tondolo pelemomone “Nu we pani.” manda nimbola; “Nu kolani unjo perana ola uku tangi.” manda nimbola. Aku nikiru ungumu naa pilkinuye?” nirimu.
10 Pilate Jesu isan eo, “O men kukokok tur ta ayu isou inao?” “Inaso’ob, ayu isou i fair ema’am boro o ana botaiti inatit o boro ana onafi.”
11 Yesusini topondopa nimbendo: “Nunge tondolo pelemomone na ulu te manda naa telena. Olandopa Molemo Yemone ‘Nuni na teani.’ nimbé mele mindi teni. Akumunge nuni na teni mele ulu pulu keri keló mele teni. Ye na ‘Kolopili.’ ningu mengo ongo nu singi yemanga ulu pulu keri akumu awilimu.” nirimu.
11 Jesu iya’afut, “Iti fair ayu tafau’umaim ibai kuma’am, anayabin iti fair i God it. Imih orot yait ayu o isa yayabunu i bowabow kakafin gagamin maiyow bai.
12 Yesusini aku nirimu pilipelie Paillatene Yesusi yu “We pupili.” nimbé aulke te kororumu, nalo Judamane tondolo munduku ni-pou-pou tekolie ningendo: “ “Na kingi te molio.” nilimo ye te Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisa kinie opa puluemo molemo-na nuni aku “Kingi te molio.” nilimo yemo “We pupili.” ninu liemo aku siku tenimunge nu Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga opa pulue te liku tapondonimunge nukinie Sisa kinie pulu naa lemo.” niringi.
12 Ana maramaim Pilate iti tur nonowar ef nuwet mi’itube Jesu tabotait isan. Baise rou’ay hitarakouw i matabir maiye run, “o nati orot inabobotait ana itinin o i men Caesar ana ofamih. O yait ta aiwob inararouw, o i Ceaser ana wosai orot”.
13 Aku niringi pilipelie Paillatene Yesusi memba penando omba, kolea te akumundu ‘kou polomo’ niringine pupe kote pilimbe kongono manie molopa terimu polona pupe manie molorumu. (Kou polomondo Juda yembomanga ungune ‘Gapata’ niringi.)
13 Pilate iti tur nonowar ana maramaim Jesu bai tit ufun efan wabin teo kabay ana’ubun imaim baibabatiyen ana ura ma’ama tafan mare (Hebrew tur i te’o Gabbatha).
14 Aku kote tenderingi walemo yu kinié mele. Opali Pulu Yemone Juda yembomanga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu melepilkukongi sipisipi walomo nonge walemo wendo ombá. ⸤Aku koro molonge walemo⸥ wendo ombá pilkulie kinié mele Juda yembomane langi nongema liku undu-undu siringi walemo, kanu walemonga awi-tangoli mele, Paillate kinie kote tenderingi. Paillate kote pilimbe polona omba manie molopalie nirimumuni, Juda yembomando nimbendo: “Enonga ye nomi kingimu kanaa!” nirimu.
14 Veya na bi’ouyit nati i Tar Nowaten ana hiyuw ana veya nanamaim Pilate sabuw isah eo. “Kwa a aiwob orot i iti”.
15 Nalo enone tondolo munduku ningendo: “ “Kolopili.” niyo! “Kolopili.” niyo! Unjo perana ola ukutoko panje!” niringi.Paillatene walsipelie nimbendo: “ “Enonga ye nomi kingimu kolopili.’ nimbu unjo perana ola uku topo panjembo.’ konopu lekolie nikimiliye?” nirimu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimene topondoko ningendo: “Olionga ye nomi kingi te lupe naa molemo. Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamo mindi.”niringi.
15 Hitarkoukuw hi’o, “kwa’asabun! kwa’asabun!” kwa’onaf! Pilate ibatiyih, “Kwakokok ayu a aiwob ana onaf?” Firis ukwa’ukwarih hiya’afut hi’o, “Aki ai aiwob i ta’imon maiyow, Caesar akisinamo”.
16 Kanu kinie Paillatene kamu nimbendo: “Kapola, ‘Unjo perana kolopili.’ ningu mengo puku unjo perana uku toko panji-pee.” nirimu. Paillatene aku sipe nirimu kinie Romo ami yemane yuambolko liku mengo pukulie
16 Imaibo Pilate Jesu ya’abun i isah onafinamih hibai hin.
17 yu unjo pera te siringi, akumu yu yuyu memba Jerusalleme ulsu purumu. 19:17-27 Yesusi Unjo Perana Ola Uku Toko Panjeringi Temanemo Yesusi unjo pera siringimu memba pupili eno Jerusalleme munduku siye kolko ‘Kolea Penge Ombele’ niline mengo puringi. (‘Kolea Penge Ombele’ kanumundu Juda yembomanga ungune ‘Golkota’ niringi.)
17 Jesu tit ana onaf abar remor in ukwarih rarik ana efanamaim tit. (Hebrew fanahimaim Golgotha). Jesus ana koros eabar enan|alt="Jesus carrying cross" src="cn01833B.tif" size="col" loc="Jhn 19.17" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.17"
18 Aku koleana Yesusi unjo perana ola uku toko panjeringi. Ye talo pea unjo pera talonga uku toko panjikulie, te ekendonga anjiku te ekendonga anjiku Yesusi suku singine anjeringi.
18 Nati’imaim hi’onafen, naatu orot rou’ab auman, Jesu foun in, orot rou’ab roun roun hi’in.
19 Paillatene “Yesusinge unjo perana ola imbi toko mondaa.” nirimu mele toko mondoringila. Akumu isipe: KOLEA NASARETE YE YESUSI, JUDA YEMBOMANGA YE NOMI KINGIMU ningu toko mondoringi.
19 Pilate fef kirum naatu onafamaim hidudun, Kikirum i JESU NASARETH OROT, JEWS HAI AIWOB.
20 Yesusi unjo perana ola uku toko panjeringi koleamo Jerusalleme nondopa lepa, imbi unjo perana ola toringime Juda yembomanga ungu kinie ⸤Romo yembomanga⸥ LLatini ungu kinie Giriki ungu kinie, ungu lupe yepoko akumenga ningu toko mondoringi molorumu kulu aku imbime Juda yembo awisilini kanoringi.
20 Sabuw moumurih maiyow iti kikirum hi’itin hiyab, anayabin efan iti Jesu hio’onaf i men yokomih bar merar gagamin sisibin. Iti tur i Hebrew, Latin naatu Greekamaim kirum.
21 Juda yembomanga Pulu Yemo popo tondoli ye awilimenekanu imbime kanoko keri kanokolie Paillatendo pukulie ningendo: “Nuni “Judamanga ye nomi kingimu” ningu “Akumu imbi taa.” ninu kanumu kapola naa tekemo. ⸤Yuolionga kingimu molo kene⸥ ‘Aku yemone “Na Judamanga kingimu molio.” yu yuyu nimu.’ “Aku siku imbi taa.” ni.” niringi.
21 Firis ukwarih, Pilate isan hio, “Jew hai aiwob bikirumin, i eo i Jew hai aiwob.”
22 Paillatene topondopa nimbendo: “Nane imbi “Toko mondaa.” nindu aku ungumu papu tongi. Altopo ungu te naa nimbo. Ou tongi aku ungumu molopili.” nirimu.
22 Pilate iya’afut, “Abistan ayu akikirum, i kirum.”
23 Ami yemane Yesusi unjo perana ola uku toko panjiku pora sikulie, yunge mulumbale ⸤kulku noseringime⸥ liku, eno ye kise linge mele moke teko lsingi. Aku tekolie wale telu mindi, sukundu pakorumumu, goli lierimu. Akumu suku-singi tenga tambulou naa tambulku we sulumu teringi kulu
23 Rakit wairafih Jesu hio’onaf ufunamaim ana waifuw hibow hiyarouseben matah kwafe’en himatar, matah taita’imon hiya, rakit wairafih taita’imon isah. Naatu faifuw tafan ebiyoun aurin sakisakir en auman hibai.
24 ami yemane ningendo: “I mu olá naa tamili kene ye telu manjipe lipili kene ou kou-kate teamili.” niringi. Aku teringi mele Pulu Yemonga bokune ungu te molemomone pe aku siku tenge ou nirimu mele wendo orumu. Kanu ungu bokune molemomone nimbendo:nirimu, aku mele teringi.
24 Rakit sabuw taiyuwih isah hio, “Men tanasib baise tani’arow tana’itin yait boro nab.” Iti mamatar i tur marasika hio hikirum inu’in i titurobe isan.
25 Yesusi unjo perana ola perimu akune nondopa yunge anumu kinie, anumu-papamo kinie, Killiopasinge ambo menu Maria kinie, kolea Makatalla ambo Maria kinie, aku ambo kise angilieringi.
25 Jesu ana onaf anamaim i hinah batabat, naatu i hinah rubun, Mary Clopas aawan naatu Mary Magdalin.
26 Anumu kinie anumu nondopa angilierimu ye Yesusi konopu mondorumu yemo kinieYesusini kanopalie anumundu “Andi yemo nunge malo molopili.” nimbe,
26 Jesu hinah naatu ana bai’ufununayan orot i ana yabow hairi hibatabat itih, imih hinah isan eo, “Natu ina’itin.”
27 kanu lombili andoli yemondo“Andi ambomo nunge aminie molopili.” nirimu. Aku nirimu pilipelie lombili andolimuni Yesusi anumu lipe yunge ulkendo memba pupe nokopa molorumu.
27 Naatu bai’ufununayan orot isan eo, “Hinat ina’itin”. Nati ana veya’amaim bai’ufununayan orot hinah bai hairi hin ana baremaim hima.
28 Pe Yesusini yunge kongonoma pali tepa pora sirimu pilipelie, “Na no waka lekemo.” nirimu. Aku ungu nirimumu ungu te ou niringi Pulu Yemonga bokune molemomone ulu te pe wendo ombá mele pilipelie ‘Wendo opili.’ nimbe aku sipe nirimu.
28 Jesu so’ob bounabo sawar etei’imak na ana yomanin tit, marasika Buk Atamaninamaim hikirum inu’in na iturobe. Jesu eo “Ayu sikou mamah.”
29 No-waene kombili teli mingi te akune lierimu kanokolie ulú-pinje melte liku no-waene akune suku mundukulie, pinje melemo no pepili unjo isopi kola tene unjo toko olando siku Yesusinge kerena kopondoringi.
29 Tew ta nati’imaim harew tenakuyakuy awan karatan batabat, wanabir hibai harew hibu’utu’ub isikar wan himetan hi’otra’ah Jesu ufurinamaim hiyei.
30 Yuni nomo nombalie “Nanga kongonomo pora nikimu.” nirimu. Aku nimbelie ma kanopa yunge pengemo maniendo sipe mundupe ‘Kinié kolambo.’ nimbe yunge minimu “Pu.” nimbelie yu kolorumu.
30 Jesu harew kartoman naatu eo, “Iti’imaim sawar.” Imaibo sikan sir naatu ayubin tabaratait.
31 Yu kolorumu walemo akumu kinié mele, opali mele enonga koro molonge wale Sambate olandopa te wendo ombá terimu. Sambate walemo wendo ombá kinie koro molongendo kinié mele, melema liku undu-undu siringi walemo.Akumu pilkulie Juda yembomanga ye awilimene ‘Opali Sambate walemo kinie yema unjo perana ola we penge kapola naa temba.’ ningulie enone Paillatendo puku mawa tekolie ningendo: “Eno kinié manie liemili kene ⸤‘Eno mindili awili nongolie kinié mindi walsikele kolangi.’⸥ ningu “Enonga kimbume elke tondaa.” ni.” niringi.
31 Jew ukwa’ukwarih Pilate hifefeyan baibasit baitih orot hio’onafih ah tarkakakiren isan, naatu biyah onaf afe’enane bow yara’iyen isan. Hifefeyan anayabin ana mar natot i Baiyarir Ana Veya. I men hikok biyah boro auyom hita’in.
32 Kanu kinie ami yema ongolie kumbi leko Yesusi kinie wikindunge perimu yemonga kimbuselo elke tondoko, pe merekendonga perimu yemonga kimbuselo elke tondoringi.
32 Imih baiyowayah hin orot ta wan an hitarkakiren naatu hin orot bairu’abin an hitar kakiren, iti orot hairi i Jesu bairi hio’onafih.
33 Nalo Yesusi perimune ongo yu kanoringi kinie yu koronga kolorumu kanokolie siye koloringi. Yunge kimbuselo elke naa tondoringi
33 Baise hina Jesu biyan hititit i moroboka inu’in hi’itin, isan imih an men hitarkakiren.
34 nalo ami ye tene Yesusinge wangune tolone torumu, akune meme kinie no kinie waka-maka orumu.
34 An hitatakakiren efanin sorodiy kiram robra’at Jesu naiwan yi naatu mar ta’imon rara naatu harew auman suwa re.
35 Ye aku teringi mongone kanorumu yemone teringi mele temanemo topa sirimu. Aku yemonga ungumu sike. Yu ‘Sike nikiru.’ nimbe pilipelie ‘Eno itemanemo pilinge yembomane pilkulie ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemonga Malo. Yu sike Pulu Yemone ‘Olio lipe tapondopili.’ nimbe lipe mundorumu ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku piliengi!’ nimbe itemanemo topa silimo.
35 Orot iti matar i’itin i eo’orereb, naatu anaorerereb i turobe. I so’ob abistan eo i turobe, isan imih kwa auman kwana’itin kwanitumatum.
36 Ulu pe wendo ombá Pulu Yemonga bokumuni ou nirimu ulu pokore sike wendo ombando enone aku siku Yesusi kinie teringi. Pulu Yemonga bokune molemo ungu te isipe:nimbe molemo.
36 Iti na’atube matar saise abisa Buk Atamaninamaim hikikirum na iturobe. “Boro men ana rarik ta natato’ob.”
37 Pulu Yemonga bokune molemo ungu tepea isipe:nimbe molemo.
37 Tur tabo Buk Atamaninamaim eo, “Sabuw boro hinanuw nati hiyiy hina’itin.”
38 Yesusi kolopa pora sirimu kinie pe kolea Arimatia ye Josepo pupe Paillatendo “Yesusinge onomo na si.” nirimu. Josepo yu Yesusinge ungumu pilipe lipe molorumu ye te, nalo Juda ⸤ye awili lupe⸥ mapipili kolopalie mona lombili naa andopa kiyengo nimbe Yesusinge ungume pilipe molorumu. “Onomo si.” nirimu kinie Paillatene “Kapola, li.” nirimu kinie Josepo yu omba onomo manie lsimu.
38 Iti ufunamaim Joseph Arimathea orot, Jesu ana bai’ufununayan ta wa’iwa’iramaim na Pilate ifefeyan Jesu biyan tab isan. Anayabin Jew hai ukwarih isah bir. Pilate ana baibasitamaim, Joseph na Jesu biyan bai yare.
39 Ye te, ou walse ipuluelikundu Yesusi molorumune purumu pea ungu ningulu moloringili ye te, yunge imbi Nikodimasi,kanu yemo yu Josepo pea oringili. Yu unjo talonga unjo to liku akumuni kopongo mune toli te telemele akumu awisili, yunge umbune teti pape killokarame mele, memba orumu.
39 Nicodemus gugumin ta i wan in Jesu i’itin, i boun raiy ta wabin myrrh naatu raiy ta wabin aloes auman higagamuw ana bit i 30 kilos bai na Joseph hairi hin.
40 Elo pukulu Yesusinge onomo manie likululie niringilimuni, ⸤Juda yembomane ono tengendo teringi mele pilkululie tengelendo⸥ múlu te liku olo-mala toko, unjo toselone teringi kopongomo onomonga kandokololie onomo kulupi toringili.
40 Orot hairi Jesu biyan hibu’ub hiyare naatu Jew hai bairahiya ana efamaim biyan raiyamaim hibobunei naatu rah ana faifuwamaim hisum.
41 Yesusi unjo perana ola toringi koleana unjo ponie te lepa, akune kou-kande te lierimu. Kanu kou-kandena ono te ou naa noseringi, yu mindi pulu-pulu noseringili.
41 Efan menamaim Jesu momorob i sisibinamaim i masaw ta, naatu nati masaw wanawanan hub boubun men yait ta imaim hiyai.
42 Yesusi ono terimu walemo yu kinié mele, opali mele ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemonondopa wendo ombá terimu. Sambate walemo wendo ombá kinie koro molongendo kinié mele, melema liku undu-undu siringi walemo.Sambate walemo nondopa wendo ombá terimu pilkululie aku ono teringi kou-kandemo nondopa lierimu kulu Yesusi akune ono teringili.
42 Iti ufunamaim i Baiyarir Ana Veya, anayabin hub i yubin, isan imih Jesu biyan hibai hin imaim hiyai.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.