João 18

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yesusi aku sipe Pulu Yemo kinie nimbe pora sipelie nirimumuni, ipu liepili yu kinie yu lombili andolimekinie aku koleamo munduku siye kolko no Kirone nekendo unjo ollipi ponie lierimune suku puringi.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu juntamente com os seus discípulos para o outro lado do ribeiro de Cedrom, onde havia um jardim; e aí entrou com eles.
2 ⸤Ipulueli no Kirone nekendo unjo ollipi ponie lierimune puringi aku mele Yesusi taki-teki yu lombili andolime pea kanu poniemonga puringi kulu⸥ Judasi Isikeriote eno aku poniena puringi mele pilierimu. Judasi yu Yesusi pe lipe Yesusi yunge opa puluema sirimu ye kanumu.
2 Judas, o traidor, também conhecia aquele lugar, porque Jesus muitas vezes havia se reunido ali com os seus discípulos.
3 Kanu kinie Judasini ⸤‘Yesusi akune pea taki-teki pupu molemolo-na yu akune molomba.’ konopu lepalie,⸥ akune orumu. Yu ami ye talape te kiniePulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinieParisi yema kiniekanu yemane liku mundoringi ele ye mare kinie akune memba orumu. Eno kiye kandoko mengo, tepe llamema kandoko mengo, opa teringi melema mengo oringi.
3 Tendo, pois, Judas recebido a escolta e alguns guardas da parte dos principais sacerdotes e fariseus, chegou a esse lugar com lanternas, tochas e armas.
4 Yesusini yu nondoko tenge mele pilipelie, eno ‘Yesusi ka siengi.’ nirimu ye Judasi pea oringine Yesusi yu anjo pupe eno walsipe pilipelie nimbendo: “Eno nawe korokomeleye?” nirimu. Enone topondoko yundu ningendo: “Kolea Nasarete ye Yesusi korokomolo.” niringi. Yesusini “Akumu na.” nirimu.
4 Então Jesus, sabendo de tudo o que ia acontecer com ele, adiantou-se e perguntou-lhes:
5 — ausente —
5 Eles responderam: — A Jesus, o Nazareno. Então Jesus lhes disse: Ora, Judas, o traidor, também estava com eles.
6 Yesusini “Akumu na.” nirimu kinie eno anjo bulu mini-mini pukulie a toringi.
6 Quando Jesus lhes disse: “Sou eu”, recuaram e caíram por terra.
7 Yuni altopa eno walsipe pilipelie nimbendo: “Enonawe korokomeleye?” nirimu. Enone “Nasarete ye Yesusi korokomolo.” niringi.
7 Jesus, de novo, lhes perguntou: Responderam: — A Jesus, o Nazareno.
8 Yesusini nimbendo: “ “Akumu na.” nindu kanumu. Enone na korongi liemo na pea molemolo yema ‘Naa ka siemili, yando pangi.’ niee.” nirimu.
8 Então Jesus disse:
9 Yesusi pe temba ounirimu mele ‘Paa sike aku tepili.’ nimbe aku sipe opa puluemando “Nanga yema naa ambololi “Anjo pangi.” niee.” nirimu. Yuni ou Pulu Yemondo nimbendo: “Nuni na sirinu yemanga te ulsu pupe mindili nonge aulkena naa pumu,eno pali nokopo kondorundu.” nirimu,kanuungumunge pe sike te molopa naa kenjerimu.
9 Ele disse isso para se cumprir a palavra que tinha dito anteriormente: “Não perdi nenhum dos que me deste.”
10 Kanu kinie Saimono Pitane yunge lou pokete-napimu kulu topa wendo lipe Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande ye te topa yunge komu te topa laka lenderimu, aku komumu wendo orumu. Kanu kendemandemonga imbi Malkasi.
10 Então Simão Pedro puxou da espada que trazia e feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha direita. E o nome do servo era Malco.
11 Yesusini Pitando nimbendo: “Nunge lou pokete-napimu altoko lakili! Na Tatane “Mindili nani.” nirimu mele naa nomboye?”nirimu.
11 Mas Jesus disse a Pedro:
12 Kanu kinie amime kinie amime nokoli yemo kinie Juda yembomanga ele yema kinie enone Yesusi ka siku mengo puringi.
12 Assim, a escolta, o comandante e os guardas dos judeus prenderam Jesus e o amarraram.
13 Yesusi ka tokolie ou pulu pulu Anasi molorumune mengo puringi. Anasi yu Kayapasinge ambomonga lapa, yunge kolepa. Kayapasi yu kanu poniemonga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamomolorumu.
13 Então o levaram primeiramente a Anás, sogro de Caifás, sumo sacerdote naquele ano.
14 Yetene Juda ye awilimendo ou nimbendo: “Ye te yembomanga pali kolo wangopa kolondomba kinie papu.” nirimu kanumu Kayapasi yuni nirimu.
14 Ora, Caifás era quem havia declarado aos judeus ser conveniente morrer um homem pelo povo.
15 Saimono Pita kinie Yesusi lombili andoli ye te kinieYesusi lombili pungele puringili. Kanu lombili andolimu Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone kanopa imbi sirimu-ne, kanu ye awili olandopamonga ulkena yembo maku toringi koleana sukundu Yesusi mengo puringine yu sumbi sipe purumu
15 Simão Pedro e outro discípulo seguiam Jesus. Esse discípulo era conhecido do sumo sacerdote e, por isso, conseguiu entrar no pátio da casa deste com Jesus.
16 nalo Pita we yembo maku toringi ulke kerepulune ulsu we nokopa angilierimu. Akumunge Yesusi lombili andoli ye te molorumu kanumu kelepa yando omba kendemande ambo ulke kerepulu nokorumumundu “Pita sukundu opili.” nimbe mawa tepalie Pita lipe meli sukundu purumu.
16 Pedro, porém, ficou de fora, junto à porta. O outro discípulo, que era conhecido do sumo sacerdote, saiu, falou com a encarregada da porta e levou Pedro para dentro.
17 Kerepulu nokorumu ambo kanumuni Pitando nimbendo: “Nu ne yemonga lombili andoli ye teye?” nirimu. Pitane “Molo.” nirimu.
17 Então a empregada, encarregada da porta, perguntou a Pedro: — Você também não é um dos discípulos desse homem? Ele respondeu: — Não, não sou.
18 Ipulueli ali terimu kulu kongono teli kendemandema kinie ele yema kinie tepe kalkolie makaye teko pilku moloringi. Pita pea eno kinie tepe pilipe angilierimu.
18 Os servos e os guardas estavam ali, tendo acendido uma fogueira por causa do frio, e se aqueciam. Pedro estava no meio deles, aquecendo-se também.
19 Pita kinie yemboma kinie aku siku ningu molangi Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone Yesusi lombili andolime kinie yuni yemboma ungu mane sirimu mele kinie Yesusi walsipe pilierimu.
19 Então o sumo sacerdote interrogou Jesus a respeito dos seus discípulos e da sua doutrina.
20 Yesusini topondopa nimbendo: “Na mona molopo yemboma ungu mane silio. ⸤Pulu Yemo popo toko kalemele⸥ ulke tembelemo kinie, yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkema kinie aku ulke Juda yemboma pali maku tolemele ulkemanga ungu mane silio. Lopi tepo kiyengo nimbu ungu te naa nilio.” nirimu.
20 Jesus lhe respondeu:
21 “Aku telio-na nuni na ungu niliomo nambemune walsikinuye? Nanga ungu pilimele yembomando walsiku pilieyo. Nilio mele aku yemboma pilku molemele.” nirimu.
21 Por que o senhor está perguntando para mim? Pergunte aos que ouviram o que lhes falei. Eles sabem muito bem o que eu disse.
22 Yesusini aku nirimu kinie yu nokoringi ye te yu kinie nondopa angilierimumuni yu kumbikerena larauwe topalie nimbendo: “Nu aku siku Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamondo topondoko nikinu papuye?” nirimu.
22 Quando Jesus disse isto, um dos guardas que estavam ali deu-lhe uma bofetada, dizendo: — É assim que você fala com o sumo sacerdote?
23 Yesusini topondopa nimbendo: “Nane ungu nindumunge te nimbu kenjendu liemo ungu keri nindu akumu ningu para siyo. Molo sike unguri nindu liemo nuni na nambemune tokonoye?” nirimu.
23 Jesus lhe respondeu:
24 Kanu kinie yu ka toringi akumu we pepili Anasini “Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Kayapasi molemona mengo paa.” nimbe lipe mundorumu.
24 Então Anás o enviou, amarrado, à presença de Caifás, o sumo sacerdote.
25 Saimono Pita tepe pilipe angilierimu-ne enone yundu ningendo: “Nu ne yemonga lombili andoli ye teye?” niringi. Yuni topondopa ⸤kolo topa⸥ nimbendo: “Na molo.” nirimu.
25 Simão Pedro estava em pé, aquecendo-se. Então lhe perguntaram: — Você também não é um dos discípulos dele? Ele negou e disse: — Não, não sou.
26 Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande ye te, kanu yemo kinie Pitane komu kari lierimu yemo kinie pulu lierimu kanumuni Pitando nimbendo: “Nu ne yemo kinie unjo ollipi ponie lemo koleana pea molongili kanondu kanumu sikeye?” nirimu.
26 Um dos servos do sumo sacerdote, parente daquele a quem Pedro tinha decepado a orelha, perguntou: — Não é verdade que eu vi você no jardim com ele?
27 Pitane kelepa wale yepoko sipe “Molo.” nirimu kinie kera gulta ko pulu polopa torumu.
27 De novo, Pedro negou. E no mesmo instante o galo cantou.
28 ⸤Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Kayapasi kinie Juda yembomanga kanjollo yema pali kinie enone Kayapasinge ulkena Yesusi kote tendeko pora sikulie,⸥ Judamanga ye awilime Kayapasi munduku siye kolko eno nokorumu Romo gapomano yemonga ulkena Yesusi mengo puringi. Kolea tangomba muni lierimu kinie akune mengo puringi. Mengo pukulie eno Juda yembomanga ungu mane te perimumu pilkulie ‘Olio Romo yembo tenga ulkena pumolo kinie kalaro mele molomba kene Pulu Yemone olionga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilimolo walemongakongi sipisipi walo manda naa nomolo.’ ningu pilkulie eno ulkena sukundu naa puringi.
28 Depois, levaram Jesus da casa de Caifás para o Pretório. Era cedo de manhã. Eles não entraram no Pretório para não se contaminar, pois somente assim poderiam comer a Páscoa.
29 Eno pena ulke kerepulune angilieringi kulu kanopalie eno angilieringine Romo gapomano ye nomi Paillate pena omba enondo walsipelie nimbendo: “Eno iyemo ulu nambe-emu-ne kote tendekemeleye?” nirimu.
29 Então Pilatos saiu para falar com eles e perguntou: — Que acusação vocês trazem contra este homem?
30 Enone topondoko ningendo: “Yu mongo naa lilkenje nu molonune naa membo ombo silimela.” niringi.
30 Eles responderam: — Se este não fosse malfeitor, não o teríamos entregue ao senhor.
31 Paillatene nimbendo: “Yu yando mengo pukulie eno enono enonga ungu mane pelemomane nilimo mele pilkulie yu kote tendeko mongo sie.” nirimu. Juda ⸤yembomanga awili⸥ meneningendo: “Aku teamili mangali Romo gapomanomone olio ungu mane sipelie nimbendo: “Eno we yembomane yembo toko kondou naa kondaa.” nilimo kanumu.” niringi.
31 Então Pilatos disse: — Levem-no daqui e julguem-no segundo a lei de vocês. Ao que os judeus responderam: — Não nos é lícito matar ninguém.
32 Aku niringimunge Yesusini yu kolomba mele ou nimbe sirimuaku sipe sike kolombando eno yuni nirimu mele naa pilkulie we enono pilkulie “Yu kolopili.” ningu yu Paillate molorumune mengo oringi.Yesusini “‘Na kolopili.’ ningu unjo perana uku toko mondonge.” ou nirimu mele Romo gapomanomone mindi mongo lsingi yemboma aku sipe torumu, Juda yembomane aku siku manda naa teringi.
32 Isso aconteceu para que se cumprisse a palavra de Jesus, significando com que tipo de morte estava para morrer.
33 Juda ye awilimene niringi mele pilipelie, Paillate altopa ulke awilimunge sukundu pupe Yesusindu “Ou.” nimbelie yundu walsipelie nimbendo: “Nu Juda yembomanga ye nomi kingimu molenoye?” nirimu.
33 Pilatos entrou novamente no Pretório, chamou Jesus e lhe perguntou: — Você é o rei dos judeus?
34 Yesusini topondopa walsipelie nimbendo: “Nuni nunu pilkulie aku ungumu nikinunje molo nando yembo lupemane nu ningu singi-ne pilkulie akumu nikinuye?” nirimu.
34 Jesus respondeu:
35 Paillatene topondopa nimbendo: “Na ‘Juda yere.’ ningu pilkulie aku siku walsikinuye? Nunge yemboma kinie nunge Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie akumene nu na molondune mengo ongi. Nu nambe-enu-ne liku mengo ongiye?” nirimu.
35 Pilatos respondeu: — Por acaso sou judeu? A sua própria gente e os principais sacerdotes é que o entregaram a mim. Que foi que você fez?
36 Yesusini nimbendo: “Na ya mana ye nomi kingimu molopo mana yemboma nokombo mele molo. Sike mana ye nomi kingimu molkanje nanga yembo talapemane na “Juda yembomane ka naa siengi.” ningu opa telemela. Nalo na mana ye nomi kingimu molo.” nirimu.
36 Jesus respondeu:
37 Paillatene nimbendo: “Aku liemo nu paa sike yenomi kingi te lepamo. Sike nikiruye?” nirimu. Yesusini topondopa nimbendo: “Sike. Pulu Yemone ‘Nakingimu molopili meaa.’ nirimu kulu meringila. ‘Yemboma ungu sikema piliengi!’ nimbu mana orundula.Yembo ‘ungu sikema’ waka kolkolie ‘piliemili.’ nilimele yembomane na pilimele.” nirimu.
37 Pilatos perguntou: — Então você é rei? Jesus respondeu:
38 Paillatene ⸤ungu taka tondopalie⸥ nimbendo: “Ungusike te pelemoye? Te naa pelemo.” nirimu. Aku nimbelie yu altopa Juda yema angilieringine penando pupelie nimbendo: “Yu mongo simbomonga mongo te limumu naa pilkiru. Yuni ulu te tepa naa kenjemu.” nirimu.
38 Pilatos perguntou: — O que é a verdade? Depois de dizer isso, Pilatos voltou aos judeus e lhes disse: — Eu não acho nele crime algum.
39 Paillatene ⸤Yesusi uluri naa tepa kenjerimu konopu lepalie ‘Naa kolopili.’ nimbe pilipelie⸥ Juda yembomando nimbendo: “Eno kinie na kinie telemolo ulu pulu pelemomo pilipulie teambo. Ponie tenga tenga, eno Juda yembomane enonga anda-kolepali kolea Isipi moloringi kinie Pulu Yemone eno Naa Topa We Omba Purumu mele pilingendo langi noringi walemawendo olemo kinie enone kaulkena perimu ye te imbi leko ‘Wendo liku mundou.’ ningu mawa telemele kinie nane kanu yemo wendo lipu eno silio. Akumunge kinié kanu walemo wendo okomomonga ‘Juda yembomanga ye nomi kingimu wendo lipu eno siembo.’ konopu lekemeleye?” nirimu.
39 Mas é costume entre vocês que eu solte alguém por ocasião da Páscoa. Vocês querem que eu lhes solte o rei dos judeus?
40 Nalo enone anjo tondolo mundukulie ningendo: “Aku yemo paa molo. Barapasi wendo liku si!” niringi. (Barapasi yu Romo gapomano kinie opa terimumunge ka siringi yemo.)
40 Então todos gritaram, novamente: — Não este, mas Barrabás! Ora, Barrabás era salteador.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.