João 16

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 “‘Enone na munduku siye kolko lou naa leangi.’ nimbu iungume nikiru.
1 “Sawar etei’imak i ao kwanowar sawar, saise kwa boro men ef kwanarukasiy.
2 Yemboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilimele ulkena yemane eno “Sukundu naa waa!” ningu makoronge. Yembomane ‘Pulu Yemonga kongono tendamili.’ ningu eno nanga lombili andolime toko kondonge walemo sike wendo ombála.
2 Jew hai Kou’ay Bar wanawanan boro hinanuni ufun kwanatit, veya nanan anamaramaim o yait ta na’a’asbuni, i boro asir nanot God ana sibor eya’iy narouw.
3 Tata kinie olto pilie naa pilimelemonga yembomane eno kinie aku siku teko kenjinge.
3 Sabuw boro kakafin isa hinasinaf, anayabin Tamat men hisu’ub naatu ayu auman men hisu’ubu.
4 “Nalo ‘Aku ulume tenge walemo wendo ombá kinie enone ‘A, yembomane olio i siku tenge walemo Yesusini pe wendo ombá nimbe liepi-liepi torumu walemo ya sike iwendo okomo lepamo.’ ningu pilku molangi.’ nimbulie peombá eno mindili nonge mele, kinié ou liepi-liepi topo nikiru. Na eno pea ou molorumulu kulu eno nimbu naa sirindu.
4 Ayu kwa a tur ao’owen, saise ana veya nanan kwa boro kwananot ayu i ai’matnuwi sawar, anayabin ayu kwa bairit tama’am isan, men saise a tur aowenamih.
5 Nalo na ou mana lipe mundorumumu molemona pumbo tekero-na kinié ou naa pupulie enondo nimbu liepi-liepi topo sikiru. 16:5-15 Yesusini Pulu Yemonga Minimuni Kongono Temba Mele Nimbe Sirimu Temanemo “Nane “Kinié pumbo tekero.” nikiru nalo aku nikirumunge enonga ye tene “Nu tena pukunuye?” ningunaa walsiku pilkimili.
5 “Boun ayu amatabir maiye anan, yait ayu iyunu anan i biyan anatit, naatu men yait ta ayu ibatiyu’umih, ‘O menika kwenan’
6 ‘Nane “Pumbo tekero.” nikirumunge enonga konopune sukundu meme kulupi pemu-ne pilkulie paa kondo kolkolieaku naa walsiku pilkimili.’ nimbu pilkiru.
6 Anayabin ayu tur iti ao isan, kwa yababan yen bufuti.
7 Nalo na pumbomonga ‘Yu pea altopo tapu topo naa molomolo lemo.’ ningulie enone na kondo naa kolayo. Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Na pumbomonga eno lipu tapondombo. Na naa pundu liemo eno Lipe Tapondopa Konopu Enge Sindelimu naa ombá. Nalo pundu liemo nane yando eno molongena yu lipu mundumbo pumbo.
7 Baise turobe a tur ao’owen. Iti i kwa a gewasin isan ayu amamatabir maiye. Ayu men ananan na’at, Baibaisayan boro men nan, baise ayu ananan i boro aniyun nan kwa isa.
8 “Yu yando ombalie nimbémone, ulu pulu kerimenga perelemelemonga pulumu kinie konopune ulu pulu keri te naapepa konopu sumbi silimunge pulumu kinie kotemonga pulumu kinie nimbe sumbi sipe, yembomane kanumenga pulume ningu pilku sundulimele mele yuni lipe ora sipe nimbé.
8 I nanan ana maramaim sabuw iti tafaram ana kakafinamaim hima tesisinaf nabotabirih hinan yawas roumutuforen hinab naatu God ana baibabatiyen saise hinaso’ob gewas.
9 Na Pulu Yemonga Malo molopo, yuni na lipe mundorumu-ne mana manie orundu mele pilkulie yembomane na liku su siringi kanu ulumu yu ulu pulu kerimenga pali pulumu Minimuni nimbe lipe ora sipe;
9 sabuw ayu men tebitutumu anayabin i kakafin wanawanan tema’am;
10 Pulu Yemo kanopa peanga kanolemo ulu pulu peangama lipe ora simbendo na Tata molemona pumbo altoko naa kanongemonga na ulu pulu keri te naa tepo, te konopune naa pepa konopu sumbi sipe pepili molorundu molio mele lipe ora sipe;
10 naatu tenotanot roumutufuren i kakafin terarouw, anayabin ayu anan Tamai biyan, naatu boro men kwana’itu maiye;
11 ‘Kotemonga pulumu lipu ora siembo.’ nimbe ya ma koleamo nokolemo ye nomi ⸤Setene⸥mongo lsimumunge Pulu Yemone koronga ‘Kote walemo wendo ombá kinie yu kamu mindili simbo.’ nimbe panjerimu mele lipe ora simbela.
11 naatu baibabatiyen i boro nan, anayabin God marasika iti tafaram ana kaifenayan i ibabatiy sawar.
12 “Nane enondo ungu nimbo awisili we pelemo, nalo kinié nilkenje eno mindili siku pilimela.
12 “Ayu auru tur moumurin maiyow boro atao kwatanowar, baise boun kwa isa ana’o boro men naniyan kwanab.
13 Nalo Minimu, yu sike ungumenga pulumu, yu ombalie nimbemone, yuniungu sikema pali ‘Pilku kondangi.’ nimbe akume enonimbe simbemo. Yuni yuyu konopuni pilimbe mele naa nimbe simbe. Ungu umbu tondolemoma komuni pilipelie nimbe simbe. Ulu pe wendo ombá ulumenga ounimbe simbela.
13 Baise anamaramaim turobe ana Anun Kakafiyin nanan, i Boro turobe ana ef etei nabonawiyi. I boro men taiyuwin ana notamaim na’omih, abistanawat enonowar i akisinamo nao, naatu sawar uf hinamamatar isan boro a tur na’owen.
14 Na telio mele kepe molio mele kepe nilio mele kepe aku melemanga yuni pilipelie yando eno nimbe simbe kinie aku sipe nanga imbimu lipe ola mundundumbe.
14 Ayu boro nabora’ara’ahu, anayabin ayu au tur biyau’une bai na kwa a tur eo’owen isan.
15 Tatanga melema pali nangamonga kolo pilipulie nane ‘Minimuni nanga melemanga pilipe yando eno nimbe simbe.’ nikiru.” ⸤nirimu.⸥
15 Sawar etei ayu Tamai biyan tema’am i ayu nowau naatu abistan ayu biyau ema’am boro Anun Kakafiyin nab nan niwa’an kwa isa nirerereb, anayabin iti isan kwa a tur ao’owen.
16 “Nondoko enone na naa kanonge. Pe nondoko kelko na kanonge.” nirimu.
16 “Mar kikimin kwa boro men ayu kwana’itu naatu mar kafai kikimin kwa boro ayu kwana’itu.
17 Yu lombili andoli mareeno enono anjo yando kerepale ningulie ningendo: “Oliondo nikimumu nambolka unguri nimbelie nikimunje? “Nondoko enone na naa kanonge. Pe kelko nondoko na kanonge.” nimbe, “Na Tata molemona pumbomonga aku temba.” nikimu,nambolka unguri nimbendo nikimunje?
17 Ana bai’ufununayah afa taiyuwih hima hibabatiyih? “Anayabin abistan isan i tur iti na’atube eo, ‘Mar kikimin kwa boro men kwana’itu, naatu mar kafai ufunamaim ayu boro kwana’itu’ naatu ‘Anayabin ayu anan Tamai biyan?’
18 Yu “nondoko” nikimumu nambolka nimbendo “nondoko” nikimunje? Olionaa pilkimulu.” ningu moloringi.
18 Naatu i hima hi’o hibabatiyih, Iti anayabin nam abisa isan eo’o, ‘Iti mar kikimin?’ Aki men aso’ob i abistan eo’o.”
19 Enone yundu ‘Walsipu piliemili kene.’ ningu konopu lieringi kinie Yesusi yuni pilipelie nirimumuni, yuni enondo nimbendo: “Eno anjo yando kerepale nikimili nane nindu mele eno na walsiku pilingendo nikimiliye? Nane “Nondoko enone na naa kanonge. Pe nondoko kelko nakanonge.” nindu kanumundu nikimiliye?
19 Jesu itih so’ob iti isan boro hinibatiy, imih i isah eo, “Ayu iti tur ao isan kwa tayuwiwat kwama kwabibabatiyi anayabin isan, anamaramaim ayu iti na’at ao, ‘Mar kikimin ayu boro men kwana’itu, naatu mar kafai ufunamaim ayu boro kwana’itu.’
20 Nane eno paa sike nimbu sikirumu: Na tembomonga eno kola teko kondo kolonge. Nalo we yemboma konopu singe. Na lombili andolime eno ou kamelena mindili temba nalo kelko nakanokolie alowa teko konopu singe.
20 Ayu anababatun a tur ao’owen, Kwa boro kwanarererey naatu kwanigagamat baise tafaram naben nakawasa. Kwa boro kwaniyababan, baise kwa a yababan boro nabotabir yasisir namatar.
21 “Ambore yu ambolango membá walemo nondopa wendo olemo kinie ambolangomone yu peue tolemo kinie mindili nomba perelemo. Nalo ambolangomo kanopa lipelie yu ou umbune tepili molemo mele komu sindipe yembo konde te mana molombando wendo olemo-na yu alowa tepa konopu silimo.
21 Babin anatoub ana veya nakabom ebiyababan na’atube anayabin biyababan ana veya i na kabom; baise anamaramaim kek tufuw, i ana biyababan inatbuhuruw anayabin kek tafaramamaim tufuw i ebiyasisir.
22 Eno aku sipela. Ambomane ambolango mengendo mindili nolemele aku siku mele “Na eno mundupu siye kolopo pumbo.” nikirumunge eno kinié kamelena mindili tepili molemele.Nalo amborene ambolango kamu membalie kelepa konopu silimo mele nane eno kelepo kanombo kinie eno konopu singela. Kanu kinie eno konopu siku molongemondo yemborene eno konopu naa siengi uluri manda naa tenge.
22 Imih kwa auman. Boun i kwa a veya kwaniyababan, baise ayu boro kwa ana’iti maiye naatu kwaniyasisir naatu men karam yait ta kwa a yasisir biyane nabosair.
23 “Kanu kinie na pumbomonga Minimu ombá-na ungunikirumenga pulumu pilkulie enone na unguri altokowalsei naa walsinge. Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Tatando melte molo ungu te molo ulu te ‘Mawateamili.’ ningulie ningemone, nane enonga nimbu tendembomonga ‘Nanga yemboma molemolo.’ ningu mawa tenge kinie Tatane mawa teko walsinge melema eno simbemo.
23 Nati anamaramaim o men yait ta ayu isou sawaramih inafefeyan. Tur anababatun a tur ao’owen, sawar abistan isan ayu wabu’umaim inabifefeyan, ayu Tamai boro nit.
24 Ou enone nanga imbi lekomelte mawa naa teringi. Mawa teame.Pe eno konopu paa manda singendo linge.” ⸤nirimu.⸥
24 Marasika na iti boun kwa men yait ta iti na’atube ayu wabu’umaim fefeyanamih. Boun kwanafefeyan, naatu kwa boro kwanab, naatu kwa boro mar etei yasisiramaim kwanama.
25 “Na lombili andolime, nane eno ungume nimbu simbondo taki-teki ungu iko mindi tolio. Nalo pe walse nane enondo aku sipu naa nimbo. Nanga Tatane ulu telemoma nane sumbi sipu nimbu simbo.
25 “Ayu mar etei kawen turamaim ao kwanowar sawar, mar i enan ayu boro men kafa’imo kawen turamaim anao, baise ayu Tamai isan i boro mutufor bebeyanamaim anao kwananowar,
26 Aku walemonga nanga imbi leko mawa tenge.Kanu kinie ‘Nane Tata enonga nimbu mawa tendembo.’ ni naa nikiru,
26 Nati ana veya’amaim kwa boro ayu wabu’umaim kwanafefeyan. Ayu ao i men kwa au kou anabat Tamai anifefeyanimih.
27 molo. Enone nakonopu mondoko, na Pulu Yemo kinie molopololie yamana orundu enone ‘Sike aku terimu.’ ningu tondolo munduku pilimele-naTatane eno konopu mondolemomonga eno enono yu mawa tenge mele yuyu pilimbe.
27 Aiyabin, Tamai i taiyuwin kwa isa ebiyabow, anayabin kwa ayu isou kwabiyabow naatu kwabitumatum ayu i God iyafaru ana.
28 Ou Tata molorumune molopo mana manie orundu. Pe kinié kelepo mana mundupu siye kolopo Tata molemona pumbo.” nirimu.
28 Ayu Tamai iyafaru ana, tafaram wanawanan arun abow aremor, boun ayu tafaram abihamiy naatu anan Tamai biyan.
29 Yu lombili andolimene ningendo: “A, kinié ungu iko naa toko sumbi siku mindi nikinu olio pilipemolo.
29 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hi’o, “Bounabo tur bebeyanamaim ku’o’o naatu men kawenamaim ku’o’omih.
30 Nuulume pali pilku konginjilino. Mele naa pilinomo yembo tene nimbe simbe mele manda molo. Olio aku sipupilipulie ‘Nu Pulu Yemo pea molkololie mana orunu.’ nimbu tondolo mundupu pilkimulu.” niringi.
30 Bounabo aki mataito’iwa’an a’i’itin o sawar etei i so’ob, naatu o men yait ta kukokok boro o isa baibat nabow natit. Aki iti’imaim i’obaiyi abitumatum o i Godane ina.”
31 Enone aku niringi kinie pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Na Pulu Yemo pea molopololie mana orundu enone kinié ‘Sike aku terimu.’ ningu kamu pilkimilinje?
31 Jesu iyafutih eo, “Kwa bounabo kwabitumatum?”
32 Pilieme. Wale te wendo ombá, molo, kanu walemo koronga wendo omu lemo, kanu walemonga yembo lupemane eno toko bulu-balu singe. Kanu kinie ‘Na nanu molambo.’ ningu na munduku siye kolko enono yu mele mele enonga ulkendo pungemo. Nalo Tata pea tapu topo molembolo-na na nanu naa molio, molo.
32 “Baise veya i enan, naatu na titaka, anamaramaim kwa boro na’abargiyi taiyuw a bar a merar na’at kwanabihir. Ayu boro kwanihamiyu nakutatabu ana bat. Baise ayu men akisu anayabin Tamai ayu airi ama’am.
33 “Eno ‘Na tondolo munduku pilkulie konopu waengo siku molangi.’ nimbu kinié ipulueli eno kinie molopolie iungume nane enondo nimbu sikirumu. Ma koleana enoumbune tepa mongo awisili ola olemo. Nalo mana yemboma enge nilimele akumu laye pange telimu, na paaola, na paa enge nilio. Aku telio kene pilkulie enonga konopukundu tondolo pupili molangi.” nirimu.
33 “Ayu sawar etei ao kwanowaraka, saise ayu wanawana’umaim kwanama’am kwa karam boro tufuwamaim kwanama. Iti tafaramamaim kwa boro yare wanawanan kwanarun kwani’akir. Baise kwanafair kwanabat! Ayu Tafaram aigegesair.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.