João 14
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Yesusini yunge lombili andolimendo kelepa nimbendo: “Eno konopune umbune tepili mini-wale munduku naa molayo. Pulu Yemo eno ‘Lipe tapondomba.’ ningu tondolo munduku piliengi! Nane eno ‘Lipe tapondomba.’ ningu tondolo munduku piliengila!
1 Jesu ana bai’ufununayah isa eo, “Men kwaniyababan, God kwanitumatum naatu ayu auman kwanitutumu.
2 Nanga Tatanga ulkena suluminia awisili lemo. Naa lelkanje nane enondo “Naa lemo.” nimbu, nimbu silke. Nalo sike lemomonga nane enonga molonge koleamo pupu tepo mimi tende-pukuru.
2 Ayu Tamai ana baremaim bar awah moumurih na’in ti’inu’in naatu ayu anan kwa isa a bar awah anayabuna naatu bar awah men hitama’am na’at, aisim boro a tur ata’owen.
3 We naa latendembo. Enonga molonge koleamo pupu tepo mimi tendepolie nimbomone, pe na molombona ‘Eno pea molamili.’ nimbu eno ombo limbo.
3 Ayu anan kwa a efan anayayabuna ufunamaim boro taiyuwu anamatabir anan ananawiyi bairi tanan ayu menamaim ama’am kwa boro imaim kwanama.
4 Pumbo koleamonga aulkemo eno kanolemele.” nirimu.
4 Ayu efan menamaim anan kwa i kwaso’ob.”
5 Lombili andoli ye Tomasini yundu nimbendo: “Awilimu,nu puni koleamo olio naa kanolemolo. Pe kinié olio aku koleamonga aulkemo nambepo kanolemoloye?” nirimu.
5 Thomas Jesu isan eo, “Regah, aki men aso’ob o menamaim kwenan, ef boro mi’itube anaso’ob?”
6 Yesusini yundu nimbendo: “Na aulkemo, na sike ungumu, na konde molko mindi punge ulu pulumu.Yembo te Tata molemona pumbendo na molombona mindi manda ombá. Aulke te lupe molo.
6 Jesu iya’afut eo, “Ayu i ef, turobe, naatu yawas. Men yait ta nan Tamai biyan baise ayu’une nan Tamai biyan natit.
7 Enone na pilku kondoko molemelanje Tata pilimelala. Nalo kinié nimbu sikiru kinie Tata yu pulu polko kanoko imbi sikimili.” nirimu.
7 Kwa anababatun ayu kwanasusu’ubu gewas na’at, Tamai boro auman kwanasu’ub. Bounabo kwasoso’ob naatu kwa’i’itin.”
8 Yu lombili andoli ye Pillipuni yundu nimbendo: “Awilimu, Lanie liku ora siyo. Kanopolie olione “Manda.” nimolo.” nirimu.
8 Philip eo, “Regah Tamat kwi’obaiyi a’itin saise aki boro nuhinafot.”
9 Yesusini yundu nimbendo: “Pillipu, eno wale awisili na pea molemolo nalo na Tata mele molio naa pilimele lemo. Na kanolemelemane Tata kanolemele. Pe kinié “Tataliku ora si.” nikinu akumu nambemune nikinuye?
9 Jesu iya’afut eo, “Philip manin maiyow airit tama baise men isu’ubu? Yait ta ayu i’itu Tamai i’itin? Aisimamih ayu isou i’o, ‘Tamat kwi’obaiyi a’itin?’
10 Na Tatanga konopune sukundu molopo yu-kinie tapu topo molio, yu nanga konopune sukundu molopa na-kinie tapu topa molemo, kanumu nane ‘Kolo topa nilimo.’ ningu pilimeleye? Ungu enondo nilioma nanga nanu konopuni pilipu naa nilio. Tata nanga konopune sukundu molopalie na ulu telioma yuni yunge mindi telemo.
10 Ayu i Tamai wanawananamaim ama’am naatu Tamai ayu wanawana’umaim ema’am. Philip o men kubitumatum? Iti tur i kwa isa ao’o, i men ayu au kokomaim ao’omih baise Tamai ayu wanawana’umaim ema’am bowabow i esisinaf.
11 “Na Tata-kinie konopune sukundu molio, yu na-kinie konopune sukundu molemo.” nikiru akumu ‘Sike nikimu.’ ningu tondolo munduku pilieyo. Molo ungumu mindi pilkulie ‘Sike nikimu.’ ningu we naa piliengi liemo nane ulu telioma kanokolie ‘Tatane manda telemo ulu tondoloma mele mindi nane sike aku sipe telemo.’ ningu kanokolie “Tata kinie na kinie ye telumu molembolo.” nikiru ‘Sike nikimu.’ ningu tondolo munduku piliee.” nirimu.
11 Kwanitumatum ana maramaim iti tur anao’o, ayu i Tamai wanawanan ama’am naatu Tamai i ayu wanawanau ema’am, o men kwanabitumatum na’at ina’inan asisinaf imaim boro ni’obaiyi kwana’itin.
12 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Nane molio nilio mele ‘Sike nikimu.’ ningu tondolo munduku pilingeyemboma nane ulu tondoloma telio mele aku yembomane aku siku tengela. Nalo nane ulu tondolo terindumu koltalo mele terindu. Kinié Tata molemona pumbomonga enone tondolo awisili mele tenge.
12 Ayu anababatun a tur ao’owen yait ayu ebitutumu ayu abistan asisinaf boro nasinaf hinamatar, naatu sawar boro au gagamihika nasinaf. Anayabin ayu Tamai isan anan.
13 Nanga imbi leko ⸤‘Nanga ningu tenderinumunge nu molenona ombo mawa tekero.’ ningu⸥ulu te na mawa tenge ulumu nane tembo. ‘Malone Lapanga imbi lipe ola mundundopili.’ nimbu na aku siku mawa tenge mele pilipulie tembo.
13 Naatu abistanawat ayu wabu’umaim kwafefefeyan boro ana sinaf saise Natun Tamah wabin nabora’ara’ah.
14 Nando ulu te molo mele te nanga imbi leko mawa tengi liemo nane mawa tenge mele pali tembo.” nirimu.
14 Kwa sawar abistanawat ayu wabu’umaim kwanafefeyan boro anasinaf namatar.
15 Yesusini ungu te pea nimbendo: “Enone na konopu mondongi liemo nanga ungu mane silioma pilku liku tenge.
15 “Ayu kwanabiyabuwu na’at, au obaiyunen tur boro kwanabosiyasiyar.
16 Aku tenge kinie nane Tata enonga nimbu mawa tendembo kinie yu Lipe Tapondopa Konopu Enge Sindeli te lupe ‘Eno kinie kamu molopili.’ nimbe akumu eno simbe. Yu Sike Ungume Lipe Ora Sili Minimu. We yembomane yu naa kanoko yu naa pilimelemonga kanu yembomane yu yando manda naa linge. Nalo na lombili andolime, yu eno kinie molemo, pe enonga konopune molomba-naenone yu pilku imbi silimele.
16 Naatu ayu boro Tamai anifefeyan i boro kwa a Baibaisayan ta wabin Turobe Ana Anun Kakafiyin nit bairi kwanama wanatowan.
17 — ausente —
17 Iti tafaram men nab, anayabin i boro men na’itin o boro men nasu’ub. Baise kwa i kwasu’ub, anayabin kwa bairi kwama’am naatu boro wanawanamaim nama.
18 “Eno mundupu siye kolopo pupulie nimbomone, nane ‘Eno enono ambolango kolu-mulume mele molangi.’ nimbu naa tembo, molo. Kelepo eno molongena ombó.
18 Ayu boro men anihamiyi kwanigaganamih, Ayu boro kwa isa anamatabir maiye anan.
19 Pe nondoko we yembomane na kamu naa kanonge. Nalo enone na kanonge. Na konde molopo mindi pulio-na eno kepe konde molko mindi punge.
19 Mar kafai iti tafaram boro men na’itu, baise kwa boro kwana’itu. Anayabin ayu ama’am isan kwa auman kwama’am.
20 Aku enamonga enone pilkulie, ‘Na Tatanga konopune sukundu molio mele kepe, eno nanga konopune sukundu molemele mele kepe, na enonga konopune sukundu molio mele kepe’ pilinge.
20 Nati anamaramaim kwa boro kwanaso’ob ayu i Tamai wanawanan ama’am naatu kwa i ayu wanawanau kwama’am naatu ayu i kwa wanawan ama’am.
21 Yembo te yu nane “Teaa.” nilio ungu manema pilipe molemo yembomo yuni na konopu mondolemo. Yembo tene na konopu mondolemo yembomo Tatane kanu yembomo konopu mondomba. Nane kanu yembomo konopu mondopolie ‘Na pilipu molio mele piliepili.’ nimbu yu molombana ombo telune kopu tepo molopolie molio mele lipu ora simbo.” nirimu.
21 “Yait obaiyunen tur bai, ebobosiyasiyar, i ayu ebiyabuwu. Yait ayu ebiyabuwu i Tamai ebiyabuw naatu ayu auman boro aniyabuw naatu ayu taiyuwu anirerereb i isan.”
22 Yesusini aku nirimu kinie yu lombili andoli ye ‘Judasi’ nili te, Judasi Isikeriote molo, Judasi te lupe, yuni Yesusi yundu nimbendo: “Awilimu, nuni olio manjipu “lipu ora simbo.” nikinu, we yemboma nambemune “Naa lipu ora simbo.” nikinuye? Nambe-ekolie aku teniye?” nirimu.
22 Judas (men Judas Iscariot) Jesu isan eo, “Regah aisimamih tafaram ana sabuw men isah inirerereb baise aki akisi isai inirerereb?”
23 Kanu kinie Yesusini topondopa yu lombili andolimendo nimbendo: “Yembo tene na konopu mondomu liemo yuni nanga ungu manema pilipe lipe temba. Kanu kinie kanu yembomo nanga Tatane konopu mondopalie Tata kinie olto ‘Yu pea telune molamili.’ nimbulu yu molombana ombolo.
23 Jesu iya’afutih eo, “Yait ta ayu isou ebiyabow boro au bai’obaiyen nabosiyasiyar? Ayu Tamai boro isan niyabow, naatu ayu Tamai airi biyanamaim ai bar anawowab bairi anama.
24 Na konopu naa mondolemo yembomone nanga ungu manema pilipe lipe naa telemo. Inikiru pilkimili ungumu nanga molo. Tatane na lipe mundorumu yemonga ungumu mindi.” ⸤nirimu.⸥
24 Yait ayu isou men ebiyabow au bai’obaiyen boro men nabosiyasiyar naatu iti tur ao kwanonowar i men ayu au turamih baise iti tur ayu Tamai iyafaru anan i biyanane enan.
25 “Na eno-kinie molopolie iungume pali nilio.
25 “Boun bairit tama’amamaim sawar etei’imak ao kwanowaraka.
26 Nalo na nondopo tembomonga Tatane Eno Lipe Tapondolimu yando lipe mundumbe. Akumu Mini Kake Telimu. Mini Kake Telimu yuni eno ungume pali mane sipe nimbé; nane enondo nirindu ungume pali te komu sindinge kinie aku ungumu altopa nimbe simbe.
26 Baise Baibaisayan, Anun Kakafiyin, boro Tamai niyun ayu wabu’umaim nan, i boro sawar etei ni’obaibiyi naatu sawar etei’imak au’uwi boro a not nakusisib.
27 “Na ⸤eno nondopo mundupu siye kolopo pumbondo⸥ “Eno konopu pe nipili molangi.” nimbu isili-ou nikiru. “Na konopu waengo sipu molio mele eno konopu waengo siku molangi.” nikiru. Nanga ungumu naa pilimele yemboma konopu waengo silimele mele lupela; na konopu waengo silio mele lupela. Nanga ungumu naa pilimele yemboma walse konopu waengo siku walse mini-wale munduku telemele. Nalo eno na lombili andolime, “Na alieli konopu pe nipili molio mele eno alieli konopu pe nipili molangi.” nikiru kene eno walse kepe konopu umbune tepili naa molko mini-wale naa munduku konopu waengo siku mindi molangi.
27 “Tufuw kwa biyamaim abihamiy, ayu tufuw kwa abit. Iti tufuw i men tafaram kwa bit na’atube abitimih. Yare kouh kwanayey a not men narukasiy naatu men kwanabir.
28 “Nane ou nindumu eno piliengi. “Na eno mundupu siye kolopo pumbo. Pe altopo eno molongena yando ombó.” nindu piliengi kanumu. Tata yu olandopa na maniendopamonga enone na konopu mondolemelanje na Tata molemona pumbomonga eno konopu silimela.
28 Iti tur i ao kwanowaraka. ‘Ayu i anan kwa isa boro anamatabir anan.’ Ayu kwanabiyabuwu na’at, kwaniyasisir ayu i Tamai isan anan anayabin Tamai i ra’at ayu natabiru.
29 Nane enondo “Pupulie kelepo yando ombó.” nikiru ungumu pe wendo ombá kinie “Sike nirimu.’ ningu tondolo munduku piliengi!’ nimbulie ou naa pupulie tembo mele enondo nimbu sikiru.
29 Bounaika a tur ao’owenabo sawar hinamatar, imih abistan hinamamatar kwa i kwanitumatum.
30 “Ya ma koleamo nokolemo ye nomi ⸤Setene⸥ okomo-na nane pe eno-kinie ungu awisili altopo naa nimbo. ⸤Na mana molombo walemo pora nikimu. Yunina ‘Tangi.’ nimbé okomo⸥ nalo na naa nokolemo-na uluri we manda naa tembamo.⸤Nane ‘Yuni na uluri tepili.’ nindu liemo na manda temba. We manda naa temba.⸥
30 Ayu boro men tur manin bairit tanao, anayabin tafaram ana kaifenayan kakafin i enan. I aurin fair men ema’am ayu nisnowahu.
31 Nalo “Mana yembomane pali na Tata konopu mondolio.’ ningu piliengi!’ nimbu Tatane nando “Tei.” nirimu ungu manema pali pilipu lipu tembo.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥ ⸤Aku nimbelie⸥ “Manda nikiru kene kinié pamili waa.” nirimu.
31 Baise sabuw iti tafaramamaim i hinaso’ob ayu Tamai abiyabow isan imih Tamai abistan eo etatarbaiyunu imaim asisinaf.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.