João 12
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 ⸤Juda yembomane ponie tenga tenga kolea awili Jerusalleme ongo akune suku⸥ Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walemaaku poniemo wendo ombando wale kise pakera we pepili Yesusi LLasirasi molorumu kolea kanga Betani purumu. Kanu yemo yu ou kolorumu ono teringi kinie pe Yesusini “Wendo ou.” nirimu kinie yu lomboropa wendo orumu.
1 Veya six nasasawar ufunamaim i Tar Nowaten ana veya, Jesu na Bethany tit, Lazarus morobone biyawas i ana bar merar.
2 Betani kanune ulke tenga yemboma langi Yesusi pea nongendo teko mimi teringi. LLasirasi kemulu Matane langime moke terimu. Yesusi pea langi nongo moloringi yembomanga te LLasirasi yu.
2 Nati’imaim rabirab ana bay hibogaigiwas Jesu bairi aa isan, Martha ibaisih bairi bay hisemor. Lazarus orot afa auman Jesu bairi himarir gem sisibinamaim hima’am.
3 Kanu kinie LLasirasi kemulu Mariane kopongo-wele ‘sipaikenate’ nili mingi te lipe Yesusi molorumune memba orumu. Kanu kopongo welemo yunge mingi tenga sikele ape llita mele, kanumu kou mone paa awili tepa purumu. Lipe memba ombalie nirimumuni, Yesusinge kimbuselonga ape kandondopalie Maria yunge penge lapisemo lipe kimbuselo kulu tondorumu. Ulkena suku kopongo wele mune paa awili tepa torumu.
3 Raiy yamurin mamarin wabin nard i ai rourin hibun iroro’on hibai. Nati raiy iroro’on ana baiyan i gagamin na’in, Mary bai na isuwei ra’iy Jesu an rororon ihurufen, naatu aribunamaim safam. Naatu yamurin ana mamarin bar wanawanan etei itakwar.
4 Nalo Yesusi yunge lombili andoli ye te, Judasi Isikeriote, yuni Yesusi pe lipe Yesusi yunge opa puluema sirimu ye kanumu, yuni nimbendo:
4 Baise ana bai’ufununayan orot ta, Judas Iscariot boro ufibo baban nao, i eo,
5 “⸤Yuni nambemune ikopongo-wele mune paa toli mingi pali we naa simuye? Silkenje⸥ aku welemo kou mone limelanje kou awisili, kou mongo wane tausini mele, lipulie yembo koropama moke tepo silimela.” nirimu.
5 “Ana gewasin iti raiy yamurin mamarin ana baiyan 300 silver coins tatayai sabuw hitatubun naatu kabay tatab bai’akirayah tatibaisih.”
6 Nalo yuni koropama kondo kolopalie aku sipe naa nirimu. Yu wa limbendo nirimu. Yu Yesusi lombili andoli yemanga kou walemo nokopa mendepa, enonga kou mone lakilieringime alieli yu wa lsimu.
6 Iti tur eo’o, asir sabuw hinanot i akir sabuw baibaisih isah not eo hinarouw, baise i bainowan orot ta, anayabin hai kabay koukufet kakaif, abistan ekokok i ebai ana kokomaim esisinaf.
7 ⸤Judasi Isikeriote yuni aku nirimu kinie⸥ Yesusini topondopalie nimbendo: “Ambomone temumunge unguri naa ni! Na ono tengemonga kandondombando papu noserimu.
7 Jesu iya’afut eo, “Babin kwaihamiy! Abistan biyanamaim ema’am i ayu anamorob hinayaya’u isan eyayabuna.
8 Yembo koropama eno-kinie alieli molonge nalona eno-kinie alieli naa molombo.” nirimu.
8 Kwa boro mar etei akir sabuw wanawanahimaim kwanama, baise ayu boro men mar etei kwa bairit tanama’amih.”
9 Yesusi kolea kanga Betani ulke tenga molorumu Juda yembo awisili pilkulie yu molorumune oringi. Yesusi mindi kanongendo naa oringi. LLasirasi ou kolorumu Yesusini topa makinjinderimu kanu yemo konde molorumu melekanonge oringila.
9 Sabuw moumurin maiyow tur hinowar Jesu i na Bethany ma’am, imih sabuw Jesu itinamih hin, men i akisin itinamih hin baise Lazarus morobone Jesu biyawas auman itinamih hin.
10 Aku teringi-ne Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimenepilkulie LLasirasi kepe tongendo langi niringi.
10 Imih firis gagamih ef hinuwet hiyakitifuw Lazarus auman hitarab tamorob isan.
11 LLasirasi kinie ulu tondolo te wendo orumumunge Juda yembo awisili enonga Juda ye awilime munduku siye kolko Yesusi molemo nilimo mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku yu lombili andoringi kulu LLasirasi yu kepe “Tamili.” ningu langi niringi.
11 Anayabin Lazarus biyanamaim abistan matar hi’itin Jew sabuw moumurin maiyow himisir firis gagamih hikwahirih naatu Jesu isan higeger hitumitum.
12 ⸤Pulu Yemone enonga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele⸥ pilinge ulume tengendo kolea awili Jerusalleme sukundu sukundu ongo maku toko moloringi. Yesusi ⸤oleanga mele kolea kanga Betani LLasirasinge ulkena molorumu.⸥ Pe orili-oukundu yu Jerusalleme ombá orumu mele kanu yembo maku toko moloringimene pilkulie niringimuni,
12 Marto sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay Tar Nowaten ana Hiyuw isan, tur hinowar Jesu i enan au Jerusalem.
13 enone kipiyala gomo mare langoko mengo puku, aulkena Yesusi linge pukulie tondolo mundukulie ningendo:niliku puringi.
13 Sabuw ai rourih hikakir naatu hitit hin Jesu nan bairi baitaramih, hitarkoukuw hi’o, “God tanifai! Regah wabinamaim enan, God nigegewasin! Israel hai aiwob inigegewasin!” Hitit hin bairi hitar.
14 Yesusi kongi dongi te kanopa lipe, ola pupe bulu mingine molopa ⸤orumu⸥. Aku terimu kinie Pulu Yemonga bokune ungu te, pe wendo ombá koronga ou niringi mele, wendo orumu. Aku ungumu isipe:
14 Bobaituw boubun wabin donkey hitita’ur naatu afe’enamaim mara’at ma remor yen in. Buk Atamaninamaim hikirum hi’o na’atube.
15 ‘Jerusalleme yemboma, pipili naa kolayo.nirimu mele bokune molemo.
15 “O Zion Natun Babitai, Men inabir;
16 Ou Yesusi naa tangi enokinie molorumu kinie yu lombili andolimenekanu ulumenga pulumu naa pilieringi, pe mindi pilieringi. Pe Yesusi yu yembomane toringi Pulu Yemone yu kelepa mulu koleana olando lipe yu tepa kondorumu kinie eno kanu ulume, ou yu mulu koleana naa pupili wendo orumu, kelko pilkulie, Yesusi mana manie naa opili Pulu Yemonga ungu molemo bokumuni yundu pe wendo ombá mele ou nimbe sirimu molemo mele pe yembomane yu kinie teringi mele kepe yuni terimu mele kepe pilieringi.
16 Abistan nati ana veya himamatar ana bai’ufununayah men hiso’ob. Baise Jesu ana fair nabaib ufunamaim, imaibo hina’itin hinaso’ob. Buk Atamaninamaim i isan hi’o hikirum, naatu hisinafen himatar.
17 Yembomane Yesusi aulkena we naa li-poringi. Ou kolea kanga Betani LLasirasi kolopa ono koleana perimu kinie Yesusini yu topa makinjinderimu yembo maku toko moloringimene kanoringi.Kanu yembomane kanu ulu tondolomo Yesusini terimu kanoringi mele temanemo andoko toringi.
17 Sabuw iyab Jesu bairi hin rahemaim hitit Lazarus morobone yawas misir hi’i’itin hi’o tur ra’at tasasar.
18 Yembomane yu Pulu Yemone lipe mundorumu, yu kinie tapu toko molembele mele lipe ora sirimu kanu ulu tondolo terimumupilkulie yu aulkena linge puringi.
18 Sabuw moumurin maiyow hitit hin Jesu biyan hitit, anayabin tur hinowar i ina’inan iti na’atube men tisinaf emamatar i sinaf matar.
19 Kanu kinie Parisi yemaneaku teringi kanokolie enone enonga awilimendo ningendo: “Enone yutoko manie mundunge teringi telemele mele manda naa tekemo kanayo. We yemboma pali puku yu lombili pukumili kanaa.” niringi.
19 Imih Pharisee taiyuwih himare hi’o, “It abistan tayayakitifuw men kafa’imo emamatar. Sabuw etei i’etaw tebi’ufunun kwa’i’itin!”
20 ⸤Pulu Yemone Juda yembomanga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele⸥pilinge ulume tenge walema wendo ombá terimu kinie yemboma ‘Pulu Yemo popo tondopo yunge imbi lipu ola mundundemili.’ ningu Jerusalleme puringi kanu yembomanga mare Giriki yembomare eno pea puringi.
20 Greek sabuw afa wanawanahimaim bairi hiyen hin Jerusalem hiyuw ana veya imaim kwafirin isan.
21 Kanu Giriki yemboma kolea Gallilli disiriki lierimu kolea Besaida taono ye Pillipu molorumune ongo mawa tekolie ningendo: “Awilimu, olio Yesusi kanamili.” niringi.
21 Hina Philip biyan hitit, i Betsaida orot Galilee wanawanan, isan hifefeyan hi’o, “Aro, aki akokok Jesu ana’itin.”
22 Niringi mele Pillipuni pilipelie anjo pupe Enderu nimbe sirimu. Kanu kinie Yesusi lombili andoli ye Pillipu kinie Enderuselo elo pukulu Yesusi ningu siringili.
22 Philip in Andrew ana tur eowen, naatu Andrew Philip hairi hin Jesu ana tur hi’owen.
23 Yesusini topondopa yu nondopa temba mele nimbe sipelie nimbendo: “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemoaltopa pupe yunge kolea peangana molopa kondomba walemowendo omu.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot Natun baifa’in naatu bora’ara’ahin isan ana veya na kabom.
24 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Langi mongo naa kolomu liemo yuyu telu mindi we lemba. Nalo yu kolopa mana manie pemu liemo poka topa wendo omba mongo awisili tomba.⸤Aku sipela na naa kolondu liemo nanga yembo awisili naa molonge, nanu manjipu molombo.⸥
24 Ayu turobe a tur ao’owen, sanabey tutufin ta’imon hinama’ub me yan hinataun na’inu’in, naatu nabikubobun boro moumurih na’in hinayen naatu ani’anin boro moumurih na’in naya.
25 “Yembo te ya mana ‘Na molopo kondopo, na nondopo naa kolambo.’ konopu lemo yembo te yu kolopalie kolea kerine mindili nomba molopa mindi pumbe. Nalo yembo te na lombili andopa nanga kongono tendembando ‘Na ya mana mindili nombo molombo mandala, kolombo mandala.’ konopu lemo yembo te yu pe kamu-kumu molopa kondopa mindi pumbe.
25 Orot yait taiyuwin ana yawas ebiyabuw i boro yawas narusa’ir, naatu yait iti tafaramamaim taiyuwin ana yawas ekwakwahir boro nabotan yawas wanatowan isan.”
26 Yembo nanga kongono tendelemo yembo te yu na lombili andopa na telio mele tepili. Na yemboma lipu tapondopo, Pulu Yemonga ungumu enondo nimbu simbondo mindili nombo molio molombo mele kanu yembomone aku sipe nanga kongono tendepili. Kanu kinie na molombo koleana nanga kendemandemo kepe pea tapu topo molombolomo. Yembo te nanga kongono tendepa molomu liemo pe Tatane kanu yembomonga imbi lipe ola mundundumbe.” ⸤nirimu.⸥
26 Yait ayu isou nabowabow, i ayu ni’ufnunu, naatu ayu menamaim ama’am au akir orot boro airi imaim anama. Yait ayu isou ebowabow Tamai boro nifai nabora’ara’ah.
27 ⸤Aku nimbelie Yesusini ungu te pea nimbendo:⸥ “Yembomane na tongemonga kinié na mini-wale pupemo. Nambolka nimbonje? Tatando “Tata, kinié na ulupulu wendo ombá okomomo ‘Naa wendo opili.’ ni.” niembonje? Molo. Na ‘Iulu pulumu wendo opili.’ nimbu orundu-ne aku sipu paa naa nimbo.
27 “Ayu dogorou i yababan awan karatan, Tamai ayu boro mi’itube anao? Iti bai’akir ana veya iniyawasu? ‘Aiyabin, Tamai iti bai’akir ana veya nan anabaib isan ana atit.
28 Tata, nunge imbi ‘Ola pupili.’ ni.” nirimu. Kanu kinie ungu te mulu koleana wendo ombalie nimbendo: “Nu terinu telenomonga nanga imbimu koronga ola purumu. Pe kinié tenimunge kamu ola pumbe.” nirimu.
28 Tamai o wab anabora’ah.” Naatu marane fanan tit eo, “Ayu wab abora’ahika naatu boro anabora’ah maiye.’”
29 Maku toko moloringi yembomane aku ungumu pilkulie niringimuni, “Mulu topamo.” niringi. Marene ningendo: “Mulu koleana angello tene yundu ungu te nimu.” niringi.
29 Sabuw rou’ay nati’imaim hibatabat hinowar, afa hi’o, gunum rab naatu afa hi’o, “Tounamatar isan eo.”
30 Yesusini nimbendo: “I ungu wendo omumu na ‘Liputapondambo.’ nimbe iungumu naa nimu. ‘Ulu pulu wendo ombá okomomo wendo ombá kinie eno konopu enge nipili molangi.’ nimbe iungumu nimu.
30 Jesu eo, “Iti fanan i kwa isa eo, men ayu isou.
31 Kinié Pulu Yemone ma koleana yemboma mongo lipe simbe walemo nondopa wendo ombá tekemo. Na kolombo kinie ma koleamo kolea ye nomi Setenenga tondolomo manie pumbe.
31 Veya boun iti tafaram baibabatiyin isan naatu iti tafaram ana aiwob boun boro hinabosair.
32 Nalo na liku ola mondonge kiniena molombona yemboma pali “Waa.” nimbo.” nirimu.
32 Baise Ayu iti tafaramamaim hinabobora’ahu anamaramaim, sabuw etei boro anabonawiyih hinan ayu akisu biyou hinatit.”
33 (Yuni “Na liku ola panjinge.” nirimumunge ‘Na ‘Kolopili.’ ningu unjo perana uku toko ola panjinge yunge lombili andolime piliengi!’ nimbe yuni aku nirimu.)
33 Iti tur eo, i mi’itube ti’obaiyih i ana morob ana itinin boro mi’itube namorob.
34 Yuni aku nirimumunge yembo maku toringimene ningendo: “Pulu Yemonga bokune‘Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimuombalie kolou naa kolopa alieli molopa mindi pumbe.’ nimbe molemo kanumu pilipu molemolo.Akumunge nuni “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo liku ola mondonge.” nikinu akumu nambeko nikinuye? ‘Manie Omba Mana Ye A Lierimu Ye’ nikinumu naweye?” niringi.
34 Sabuw hi’o, “Aki ofafaramaim anonowar Keriso boro nama wanatowan, naatu o mi’itube ku’o’o, Orot Natun boro hinabora’ah. Iti Orot Natunam yait?”
35 Kanu kinie Yesusini enondo nimbendo: “Wale laye-kolo pa telimu eno kinie molomba.Akumunge kinié patendelimu eno kinie molemo kinie eno pangi. Pe eno sumbulumuni pipi naa sipili. Yembo sumbulu toline pulimo yembomo pulimo aulkemo kanopa imbi naa silimo.
35 Naatu Jesu uwih eo, “Kwa mar kafai boro marakaw kwanab, marakaw kwabaibimaim kwanaremor, imaibo gugumin nan natarsumi. Orot yait guguminamaim ereremor i men so’ob menamaim enan.
36 Kinié patelimu eno kinie molemo kene ‘Olio patelimunge yemboma molamili.’ ningu ‘Patelimu sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!” nirimu. Ungume nimbe pora sipelie nirimumuni, ‘Na naa kanangi.’ nimbe Yesusi yemboma mundupe siye kolopa tenga pupe lopi te-porumu.
36 Marakaw nati kwabai kwama’am a baitumatum i kwanitin. Saise kwa boro kwanan marakaw natunatun kwanamatar.” Iti eo’o ufunamaim, Jesu sabuw ihamiyih naatu i taiyuwin ibunwa’ir.
37 Yesusini ⸤Pulu Yemone yu ‘kongono tendepili.’ nimbe lipe mundorumu, yu pea tapu toko moloringili mele⸥ lipe ora sirimu ulu tondolo awisiliterimu yembomane kanoringi nalo ou kepe, kanoringi kinie kepe, “Yu sike Pulu Yemone lipe mundorumu yemo.” ningu naa pilieringi.
37 Mensanet Jesu wanawanahimaim sawar faifirih imamataren, baise i boro’ika men tibitumitum.
38 Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Aisayane ou nirimu mele pe kamu wendo ombámonga enone aku siku ningu naa pilieringi. Aisayane nimbendo:nirimu.
38 Iti i mi’itube dinab orot Isaiah ana tur eo’o i titurobe isan. “Regah, yait aki tur a’o ebitumitum? Yait biyanamaim Regah ana fair ebirerereb?”
39 Aisayane aku nirimu akumunge eno Yesusi molemo nilimo mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilinge aulke te naa lierimu. Aku ningu pilinge aulke te naa lierimumunge Aisayane ungu te pea nirimu, yuni bokune torumu molemo, akumu isipe:
39 Anayabin iti isan, men karam hititumatum, imih Isaiah eo maiye;
40 “Pulu Yemone enonga mongoma pipi sindipe,nirimu.
40 “God iwa’an matah hifim
41 Aisayane Yesusinge tondolomo kanopalieyuni Yesusinge aku sipe ninderimu.
41 Isaiah iti eo’o, anayabin Jesu ana marakaw itin naatu isan eo i nowar.
42 Sike Juda ye awili awisilini Yesusi molemo nilimo mele ‘Kolo tokomo. Aku yemo naa molemo.’ ningu pilieringi nalo enonga ye awisilini ‘Yu aku yemo sike omba molemo.’ ningu tondolo munduku pilieringi. Nalo eno Parisi yemapipili kolkolie, “Yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo mele nimbu para simolo kinie Parisi yemane Pulu Yemonga ungumu maku topo pilimolo ulkemanga ‘naa waa.’ ningu kamu makoronge.’ ningu pilkulie, ningu para naa siringi.
42 Naatu nati veya ta’imon wanawanan Jew ukwa’ukwarih wanawanahimaim Jesu hitumitum. Baise anayabin Pharisee isah hibir, men karam hai baitumatum hitao rereb, i boro kou’ay barene hitabotaitih.
43 Eno ‘Pulu Yemone kapi nimbé kinie papu.’ ningu naa pilku, ‘Yembomane olio kapi ninge kinie papu.’ ningu aku siku we molko, yu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi mele ningu para naa siringi.
43 Anayabin i orot babin isah tibiyabow men boun God isan tebiyabow na’atube.
44 Kanu kinie Yesusini tondolo ru nimbelie nimbendo: “Yemboma ‘Na molio nilio mele sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma na manjiku ‘Sike’ ningu tondolo munduku naa pilimele. Na lipe mundorumu yemo kepe ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimelela.
44 Basit Jesu fanan aumetawat eo, “Orot ayu ebitutumu, i men ayu akisu ebitutumu, baise yait ayu iyafaru anan auman ebitumitum.
45 Yembo ‘Na sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yembomane nakanolemele akumu na lipe mundorumu yemo kanolemelela.
45 Yait ayu i’itu anamaramaim, ayu iyafaru anan auman i’itin.
46 Yembo tene ‘Na molio nilio mele sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimbe yembo te sumbulu toline naa molopili.’ nimbu na ma koleamanga pali patendelimu ma koleana orundu.
46 Ayu i marakaw na’atube ana tafaramamaim atit, saise yait ayu ebitutumu i boro men guguminamaim nama.
47 “Nalo yembo te nanga ungumu pilipelie tenge panjipe naa temu liemo nane yu kote naa tendembo. Nanemana yembomanga kote pilipu ‘mindili nongo molangi.’ nimbu naa orundu kanumu. ‘Eno lipu tapondopo mindili nolemela aulkena wendo lipu, na-kinie molko kondonge aulkena lipu mondombo.’nimbo orundu.
47 Orot yait ayu au tur enonowar baise men ebaib, ayu boro men anibatiy. Ayu men tafaram fufuninamih ana atit, baise baiyawasinamih ana.
48 Yembo te na bulu sipe nanga ungume ‘Sike.’ nimbe naa pilipe limbe yembomo kotena pilipe apurumbe mélemo pelemo. Mulu ma pora nimbé wale kinie ungu nimbu silio ungumene yu kote tendemba. Na nanu konopuni pilipulie iungume naa nilio. Tatane na lipe mundorumu-ne orundu yemone “Ni.” nilimo mele pilipulie niliomonga, nilio ungumene kanu yembomo kote tendemba.
48 Yait ayu ebifutuwu naatu au tur men ebaib i ana baibatiyenayan ema’am. Tur iti ayu a’o i boro mar yomaninamaim nibabatiyi.
49 — ausente —
49 Anayabin ayu men taiyuwu au kokomaim ao’omih, baise Tamai ayu iyafaru anan tarbaiyunu tur abistanawat anao naatu boro mi’itube ana’o.
50 Na pilkiru, ‘Tatane “Ni.” nimu-ne nilio ungumuni yemboma alieli molko kondoko mindi punge ulu pulumu silimo.’ nimbu piliomonga yuni “Aku siku ningu si.” nilimo mele nimbu silio.” nirimu.
50 Naatu ayu aso’ob i ana tarbaiyunen tur boro nabonawiy inan ma’ama wanatowan. Imih ayu abistan ao’o i mutufor, Tamai uwu imih ao’o.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.