Hebreus 9

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤‘Kirasinge kongonomo kinie ungu kondemo kinie olandopa, popo tondoli ye oumenga kongonomo kinie ungu oumu kinie maniendopa.’ nindukanumunge kinié ungu mare pea niembo.⸥ Ou ⸤Pulu Yemone Isirele yemboma kinie⸥ nimbe panjipe mi lierimu ungumuniPulu Yemo popo toko kapi ninge mele nirimu ungu manema perimu, kanu ungu oumunge Pulu Yemo popo toringi ulke te mana angilierimula.
1 Obaibasit wantoro’ot nan ana maramaim, bora’ara’aten isan ana ofafar i ma’am naatu bora’ara’aten ana sis auman ana efan i hiwowab batabat.
2 Aku ulkemo sele-ulke te takoringi, akune sukundu suluminia talo lierimu. Takokolie, yunge suluminia kiyekondo lierimune tepe-llame yepoko pakera norumu mélemo kinie pillawa kaloli ‘Pulu Yemonga’ ningu noseringi polomo kinie noseringi, aku suluminiamo imbi leko ‘Suluminia Kake Telimu’ niringi.
2 Yoyoban ana sis hiwowowab wanawanan ana itinin i iti na’atube, bar awan tetenane i kakafiyin, nati’imaim i ramef ana batabat efan hiyai, gem ta hiwowab hirouw imaim sibor ana rafiy hiya hisisibor.
3 Anjokondo múlu awili sulu tene pipi sirimu akune anjokondo Suluminia Paa Kake Telimu lierimu.
3 Faifuw hitaiy re’ere ufunane bar awan bairou’abin i kakafiyin, kakafiyin anababatun.
4 Pulu Yemo popo tongendo mele mune tolime kaloringi polo kou gollo kandoringimu kiniekete kou gollo kandoringimu kinieaku meleselo aku koleamonga meleselolierimu. Aku ketena sukundu langi menaperimu mingi te kinie, Erononga apulu mingi ambolorumu kiri-kiri terimu apulumu kinie, Pulu Yemone Isirele yemboma kinie mi lierimu ungume kou-tapa talonga imbi topa mondorumu kouselo kinie, akume perimu.
4 Nati’imaim i gemogem ta fi’ufiu afunin isan gold amaim hiwowab, naatu obaibasit ana Mouw gold amaim hiwowab hirouw. Nati Mouw wanawanan i manna ana kibub gold amaim hibu’ur hiwan, Aaron ana tu marasika rourin mamatar naatu kabay rebah rou’ab God ana tur 10 hikikirum auman hiwan hiya.
5 Aku ketemonga pipine ola mele talo mulu koleana angello none teliselo Pulu Yemonga tondolomo molorumune lierimuselonga kongomane pipimu kunungu mele pakondorumu.Aku pipimu ‘Pulu Yemone yemboma kondo kolopa enonga ulu pulu kerime mundupe siye kolondorumu pipimu’ niringi.Nalo kinié ena te naa pelemomonga aku melemanga ungu awisili manda naa nimbo.
5 Mouw tafanamaim tounamatarabe rou’ab hitar God ana taragub na’atube, bowabow kakafih notawiyen ana efanamaim bebeh hitatar hibatabat. Baise boun i men ana ma anikinitur iti sawar etei isah ana’omih.
6 Aku siku ⸤sele ulkemo kinie akune sukundu suluminiaselo kinie⸥ teko mimi teko melema teko mimi teko akune sukundu nosiku pora siringi kinie popo tondoli yemapulu polko suluminia kiyekondo lierimune alieli sukundu puku Pulu Yemo popo tondoli kongonomo te-pou-pou teringi.
6 Sis wanawanan sawar i iti na’atube hiyayabuna ufunamaim, firis hai bowabow isan mar etei hirur i bar awan tetenane imaim hibowabow.
7 Nalo popo tondoli ye awili olandopamomindi anjokondo suluminia lierimune sukundu purumu. Taki teki naa purumula. Ponie tenga tenga walsikele mindi purumu. We naa lapurumu. Kongi mele te topalie meme mare memba sukundu pupelie yuni ulu pulu keri naa pilipe walu terimume kinie yembomane ulu pulu keri naa pilku walu teringime kinie konopuni pilipe aku mememo Pulu Yemo popo topa sirimu.
7 Baise sis awan bairou’abin i firis ukwarin akisinamo irur. Naatu nati i kwamur ta’imon wanawananamaim mar ta’imonamo rur. Runamih i men asir rurumih, baise rara boro nab narun i ana bowabow kakafih isan naatu sabuw hai kasiyomaim kakafih hisisinaf isan nasibor.
8 ‘Popo tondoli ye awili olandopamo yu manjipe Suluminia Paa Kake Teline sukundu pupili.’ nimbe ungu mane te perimu aku ulumuni olio lipe ora silimo mele Mini Kake Telimuni nimbe silimo. Akumu isipe: Ou Pulu Yemo popo toringi sele-ulkemo we angiliepili olio Pulu Yemo molemona manda pumolo aulke te naa lierimu mele Mini Kake Telimuni nimbe silimo.
8 Anun Kakafiyin bebeyan bi’obaiyih Tafaror Bar sis awan bairou’abin Kakafiyin, Kakafiyin Anababatun ana ef men hibotawiy, anayabin bar awan tetenane imaim hibowabow.
9 Kanu sele-ulkena ulu teringimene olio kinié molemoloma ungu te lipe ora silimo. Aku ulumuni olio lipe ora silimo mele isipe: Ou alieli Pulu Yemo popo toko we melema siku, kongi melema kalko siringi akumene Pulu Yemo aku siku popo toringi yembomanga konopune ulu pulu keri perimume kamu kulu naa tondorumu, we pilku mindi moloringi.
9 Sawar iti etei i ina’inan na’atube boun isan bi’obaiyit. Anayabin nati ana veya’amaim sabuw kwafirenayah siwar naatu sibor hibow hina hisisibor, dogoroh wanawanan hai naniyan hibaib i men kukusouwimih.
10 Ou Pulu Yemo popo toringi ungu manemane langi nongo, no nongo, kimbu ki kangime kulumiye tonge aku ulume mindi mane sirimu. Pulu Yemo yu ‘enone sumbi siku popo tonge kinie eno yembo konopu sumbi nilime nimbe kanomba ulu kondema wendo ombámonga iungu mane yembomanga kangikundu tenge mele sirimu ungu manema isili-ou teko molangi.’ nirimu. ⸤Aku ulu ou teringime kapola naa terimu mele aku sipe olio kinié lipe ora silimo.⸥
10 Sawar iti etei i biyat ana ofafar, bay aa, harew tom, naatu harew kif hai ef ta ta imaim hima hisinaf inan Regah ana ef boubun botawiy.
11 ⸤Ou aku sipe⸥ nalo kinié Kirasi yu Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo molemo, Pulu Yemone ‘mele peangama simbo.’ nirimu melema yuni silimo. Ou Isirele yembomanga popo tondoli ye awili olandopamanekongi kera melema kalko Pulu Yemonga kumbikerena puku popo toringi sele ulke akumu maniendopa; akune teringi ulume maniendopala. Pe Kirasi yu Pulu Yemo mulu koleana molorumu koleana pupe popo to-porumu aku koleamo olandopa peangamo; aku mulu koleana angilimo sele ulkemongasuku Kirasi yu purumu aku sele ulkemo mana yembomane kini naa teringi, akumu mana lemo melemanga melte molo.
11 Baise Keriso i na sawar gewasih himatar tema’ama hai Firis Gagamin matar, naatu in sis gagamin rousouwin anababatun imaim run. Iti sis men sabuw umahimaim hiwowab naatu men iti tafaram turin.
12 Yu Pulu Yemo mulu koleana molorumu Suluminia Paa Kake Teline kamu walsikele sukundu purumu. Nalo akune pumbendo ou mana sele ulkemonga suku pungendo teringi mele yu naa terimu. Enone kongi meme pokore kinie kongi kao walo pokore kinie toko memema mingi tenga kolko akumu Pulu Yemonga kumbikerena mengo puringi mele aku sipe naa terimu, molo. Yunge mememo mindi yuyu meli pupe walsikele mindi Pulu Yemo popo topa sirimu.Aku terimumunge ‘olio ulu pulu kerimene ka sipe nokolemo mele naa tepili’ nimbe yunge mememone mindili nolemela aulkena wendo lipe Pulu Yemo kinie kamu tapu topo kapola molomolo aulke pumolomo akisinderimu.
12 Mar moumurih na’in isan mar ta’imon rara bai Bar Kakafiyin, Kakafiyin anababatun run, men goat o cow orot hai rara bai runamih. Baise Keriso taiyuwin ana rara bai run, naatu nati rara’amaim mar etei kakafin ana fafatumane rufamit tatit.
13 Pulu Yemone yembo kanopa ‘kangimenga kalaro molopili molemele’ nimbe kanolemo yemboma ‘yuni kanopa ‘kake tepili molonge’ nimbe kanopili.’ ningulie niringimuni, ou kongi memema kinie kao peleama kinie toko memema kolko, kongi kao ambou kondoli, walo ou naa lieli te toko ‘tepene nomba pora sipili.’ ningu kaloringi kinie norumu kekumu liku, memena sukundu ondoko munduku nosikulie, kanu yembomanga kangimenga tanda sinderingi kinie kanu yemboma altopa kanorumu kinie kangikundu yembo kake telime nimbe kanorumu kulu ⸤Pulu Yemo kinie altoko kapola moloringi⸥.
13 Goat naatu cow orot hai rara naatu cow natun ana fufum sabuw kwafirenayah ofafar hi’astu’ub biyah hibokarit tema’am i biyahimaim tetata’asi’asiy saise hai gubagub hinaseser maiye.
14 ⸤Pulu Yemone ungu nimbe panjipe mi lierimu ungu oumunge ulume tengendo⸥ aku kongimenga mememane yemboma aku sipe lipe tapondorumu liemo pe Kirasinge mememone kinié paa olandopa manda lipe tapondolemo. Yu ulu pulu keri te paa naa pepili alieli molopa mindi puli Mini Kake Telimunge tondolomo yu-kinie molopili, yunge kangimu Pulu Yemo popo topa simbendo yu kolorumu. Aku yemonga mememone olionga kangikundu mindi kulumiye naa tondolemo. ‘Yuni olio ulu pulu keri telemolomonga kolea kerine pupu molopo kenjipu mindi pulimela ulu pulu keri konopuni pilimolomakulu tondolemomonga Pulu Yemone olio kanopa keri kanomba ulu te konopune naa pelemo.’ nimbu pilimolo. Olio ‘Konde Mololi Pulu Yemonga ungume pilku liku yu kanopa peanga kanolemo ulume teangi.’ nimbe aku terimu.
14 Baise Keriso ana rara i igewasin naatu ra’at kwanekwan. Anunin wanatowan ana fairamaim, Keriso taiyuwin biyan rousouwin it ata kakafin isan God siribuw. It ata kakafih tata’amaim nawiyit tan tamomorob iti rara’amaim it kusouwit, saise it tatan God wanatowanin isan tatabow.
15 ⸤Akumunge ungu te pea isipe: Kirasini olionga ulu pulu kerimenga kolo wangopa mongo lsimu-ne olio pipili naa kolopo Pulu Yemonga kongonomo manda temolo⸥ akumunge yunge mememo ondo lendepa kolorumu aku ulumuni Pulu Yemone ungu nimbe panjipe mi lierimu ungu kondemo Yesusini ‘Kamu wendo omba liepili.’ nirimu. Yembomanga nimbe kolondorumu ulumuni ulu talo terimu. ⸤Te isipe:⸥ Pulu Yemone nimbe panjipe mi lierimu ungu oumu sungu siku yunge ungu manema liku su siku ulu pulu keri teringime Yesusini ‘Manie pupili. Pulu Yemo akume siye kolopa, akumenga eno mongo naa sipili. Aku teringimenga eno mini pali molko kenjiku mindi punge aulkena wendo wangi.’ nimbe enonga nimbe kolo wangopa mindili nomba kolopa yunge mememone enonga pundu tondorumu. ⸤Te isipe:⸥ Yunge mememo ondo lendepa kolorumumunge ungu oumuni nokorumu yemboma Pulu Yemo pilku moloringimenga konopume yunge mememone kamu kulumiye tondopalie Yesusini yembomanga nimbe tenderimumuni olione ulu pulu keri telemoloma omba manie pulimo, akume Pulu Yemone altopa naa pilipe molemo-na Pulu Yemo yuni mako topa “Waa.” nilimo mele pilkulie olemele yemboma Pulu Yemo yuni molko kondoko mindi puli ulu pulumu kinie mele peangama kinie “Nanga pulu lemba yemboma simbo.” nimbe, nimbe panjerimu akume simbe linge.
15 Ana’an iti isan Keriso na obaibasit boubun ana orot foun batayan matar, saise sabuw iyab God rubinih wanatowan ana baigegewasin eomatanih nitih. Anayabin sabuw obaibasit atamaninamaim hima kakafih hisinaf obaibasit ana ofafar hi’astu’utu’ub hinan Keriso ana morobomaim tubunih hitit.
16 ⸤Kirasi kolorumumunge pulumu niembo:⸥ Ye tene ‘pe walse na kolombo kinie nanga mele nosilioma nanga ambolangomane liengi!’ nimbe pepá topa nimbe panjilimo. Nalo ambolangomane kanu melema we manda naa limele. Pe lapa kolemo kinie yembomane kanokolie ‘Kapola. Kinié lapane ‘Moke teko liengi!’ nimbe panjerimu mele kamu liengi!’ nilimele.
16 Kwahan ana ef iti na’atube, orot yawasin ema’ama taintuwan ana kwahan boro men hinab, baise namomorob ana veya orot yait kwahan bain isan ana baibasit fefemaim kikirum boro i nab.
17 Ye tene ungu nimbe panjilimo yemo we molemo kinie yunge ungu nimbe panjilimomo uluri manda naa telemo. Yemo kolemo kinie mindi ungu nimbe panjilimo mele sike aku siku manda melema limele.
17 Anayabin orot yawasin ema’am kwahan boro mi’itube hinab, baise namomorob ufunamaim i karam boro hinab.
18 Ulu pulu akumu pilku teringi aku sipe, ou Pulu Yemone ungu nimbe panjipe mi lierimu mele ‘Wendo opili.’ ningu ⸤‘Melte kolopili.’ ningu⸥ kongi mele te tokomememo ondo lieringi. ⸤Melte naa kolkanje Pulu Yemone ou nimbe panjerimu mele wendo naa olka.⸥
18 Ana anaban nati isan, imih obaibasit atamanin ana veya, sawar etei i rara’amaim hin yabih himamatar.
19 ⸤I siku mele teringi:⸥ Mosisini ou ‘yemboma piliengi!’ nimbe Pulu Yemonga ungu manemapali nimbe sipelie kongi kao walo mare kinie kongi meme mare kinie topa memema mingine kolopa, no kinie topele mapele topalie, unjo kanga isopo kola mare lipe sipisipi indi kondoli marene ka topalie, memena sukundu mundupelie Pulu Yemone sirimu ungu manema molorumu bokune kinie yembomanga kangine kinie tanda sipe kandondorumu.
19 Obaiyunen tur ofafaramaim tutufin etei Moses eo sabuw hinonowar ufunamaim, cow hai rara bai harew auman sartabir, naatu sheep bunibunin hinuw himanak inu’in bai momowar famenamaim iutan eotore butu’ub God ana Buk Firorow tafanamaim ta’asi’asiy naatu sabuw biyah auman ta’asi’asiy.
20 Tanda sipe kandondopa molopalie nimbendo:nirimu.⸤‘Melte kolopili.’ nimbe naa tolkanje Pulu Yemone nimbe panjerimu ungumu kamu wendo naa omba tondolo naa pulke.⸥
20 Naatu sabuw iuwih, “Iti rara i God ana obaibasit kwa bai’ufnunin isan eo ebiyuni kwanabosiyasiyar.”
21 Aku sipe mele Pulu Yemo popo toko kaloringi sele-ulkemo kinie sele-ulkena sukundu Pulu Yemo popo tongendo noseringi melema kinie pali ⸤‘Pulu Yemonga mele kake telime liepili.’ nimbe Mosisini kongi mele topa meme mingi tenga ondo lepa⸥ mememo tanda sipe kandorumula.
21 Ef ta’imon Moses rara bai Sis Kakafiyin sisibin roun roun naatu kwafiren hai sawar etei biyahimaim ta’asi’asiy.
22 Pulu Yemonga ungu mane te nimbe perimu mele pilipelie Mosisini aku terimu. Kanu ungu manemo nimbe molorumu mele isipe mele: ‘Mele awisili ‘Pulu Yemone kanopa ‘mele kake telime’ nimbe kanopili.’ nimbe mememane mindi manda tendemba. ‘Kongi tenga mememo omba wendo pupili.’ ningu ‘Yu kolopili.’ ningu yunge nomi karu naa lenge kinie Pulu Yemone meme te omba naa pumbe kanopalie meltenga kalaro molo yembo tenga ulu pulu kerime “Manie pupili. Altopo naa kanombo.” manda naa nimbé.’ ungu mane te aku sipe nimbe pelemo.
22 Turobe ofafar eo na’atube, sawar etei hai kouksouwen i rara akisinamo, naatu rara men nasusuwa na’at bowabow kakafin ana notawiyen i en.
23 Pulu Yemone “Melemanga kalaroma mememane topa manie mundundopili.” nimbe ungu mane akumu sirimumunge mulu koleana lierimu melema kepe mana manda manjiku tengendo Pulu Yemone nimbe sirimu mele pilkulie teringi kanu mele none teli mana lierimume ‘Kake tepili.’ ningu kongimenga mememane aku ulume teringi. Nalo mulu koleana lemo melema, sike melema lemo, aku melema ‘Kake tepili.’ ningu kongimenga memema ondo lemela kinie manda kake naa tendelka. ⸤Kirasi yunge mememo ondo lepalie kolorumu aku⸥ meme peanga paa olandopamone mindi manda kake tenderimu.
23 Imih nati sawar tutufin etei i mar ana itinin i ana bai’u’ur, imaim hi’ufunun sibor hiya hikukusouwen. Baise mar ana sawar i sibor gewasinamak imaim hinakusouwen, men bobaituw hai rara.
24 Kirasi yu ⸤kolopa lomboropa ola molopalie⸥ ya mana Pulu Yemonga suluminia none teli teringi lierimu suluminia akune sukundu naa purumu. Yu ‘Paa sike suluminiamonga pambo.’ nimbe sumbi sipe mulu koleana mindi purumu, we tenga lupe molo. Akune ‘olio lipu tapondambo.’ nimbe Pulu Yemonga kumbikerena pupe molemo.
24 Anayabin Keriso i men Sis Kakafiyin mar ana itinin sabuw hi’u’ur umahimaim hiwowowab runamih, baise it isat maramaim run God nanamaim bat it ebibaisit.
25 Ya mana yembomanga nimbe Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo Pulu Yemo molemo Suluminia Paa Kake Teline poniemanga pali walse walse nimbe mele lupemanga memema memba suku pupe ‘Pulu Yemone yembomanga ulu pulu kerime we siye kolopili.’ nimbe Pulu Yemo sirimu. Nalo ⸤ya mana Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamone⸥ yembomanga nimbe aku sipe taki-teki Suluminia Paa Kake Telimunge sukundu meme te lupe memba purumu mele Yesusi Kirasini aku sipe ⸤Pulu Yemo molemo⸥ mulu koleana taki-teki pupe yunge mememo popo topa naa sirimu.
25 Firis Gagamin kwamur etei matan yi bobaituw hai rara bai Efan Kakafiyin Kakafiyin anababatun run sisibor, baise Keriso i men mar moumurih na’in biyan bai run siboromih.
26 Mana popo tondoli ye awili olandopamone terimu mele Kirasini aku telkanje ⸤‘taki-teki mindili nambo.’ nimbe⸥ Pulu Yemone ou-pulu-pulu ma terimu kinie yuni pulu polopa mindili nomba pe yandopa yandopa mindili nomba mololipe pulke. Nalo aku naa terimu. Ma kolea nondopa pora nimbé wale akumunge ‘Pulu Yemone yembomanga ulu pulu kerime we siye kolopa kamu naa pilipe molopili.’ nimbe mana omba, walsikele mindi yunge mememo olionga nimbe ondo lendepa Pulu Yemo popo topa sirimu.
26 Nati na’atube tasisinaf na’at, tafaram mamatar ana veya na iti boun titit i boro biyababan moumurin na’in tab. Baise tana yomanin tatitit ana veya, Keriso mar moumurih na’in isan mar ta’imonamo na tit, bowabow kakafin souwin isan taiyuwin biyan siboromih yai.
27 Yemboma pali ya mana walsikele mindi kolkolie pe kote tendepa pilimbe koleana punge ulu pulumu pelemo. Aku ulu pulumu paa sike pelemo mele ulu pulu te lupe paa pelemola. Akumu isipe: Kirasini walsikele mindi ‘Yembo awisilinge ulu pulu kerime omba manie pupili.’ nimbe yu yuyu ‘Walsikele tangi.’ nirimu. Pe wale talo sipe kelepa ombá nalo ‘Yembomanga ulu pulu kerime nane lipu membo altopo kolondambo.’ nimbe naa ombá. “Yu ombá.” ningu nokoko molemele yemboma ‘Ulu pulu keri pelemo koleamo paa kamu munduku siye kolko kolea paa peangana puku molko kondoko mindi pangi.’ nimbeeno limbendo ombá. Ulu pulumu aku sipe pelemo. Yemboma kinié kolkolie pe kote tendemba koleana punge akumu paa sike mele, aku sipe Kirasi ou olionga nimbe tenderimu pe omba temba mele akumu paa sikela.
27 Imih orot etei hai morob i boro mar ta’imon hinamorob, naatu morob ufunamaim etei boro God ana baibatiyen hinab.
28 — ausente —
28 Imih Keriso i mar ta’imonamo biyan siboromih yai, sabuw moumurih na’in hai bowabow kakafin notawiyen isan. Naatu boro mar bairou’abin namatabir maiye, men bowabow kakafin isan, baise sabuw iyab yawas wanatowan isan hima tekakaif nan niyawasih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.