Hebreus 7

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤‘Kirasi Mellekisedeke mele molemo.’ nikiru⸥ kanu ye Mellekisedeke yukolea awili Salleme yembomanga ye nomi kingimu molopalie, Pulu Ye Paa Olandopa Koleamanga Pali Nokorumumunge kongono tendembando yembomanga Pulu Yemo popo tondopa molorumula.Ou Eporayamo kolea tenga pupe opa tepa ye nomi kingi kisenga ami yema topa mundupelie ⸤eno meringi melema lipe memba⸥kelepa ulkendo ombá orumu kinie kanu ye Mellekisedeke kanumu yu omba aulkena kanopalie ‘Pulu Yemone nu sewe anjepili.’ nirimu.
1 Melkisedek i tafaram Salem ana aiwob, naatu God ta’imon Auyom ma’ama’anin ana Firis. Veya ta Abraham tafaram etei kwafe’en hai aiwob bairi hiyow rarouw ufunamaim, matabir nan basit Melkisedek hairi hitar, naatu Melkisedek Abraham igegewasin.
2 ⸤Yuni aku sipe Pulu Yemo-kinie ungu nimbe Eporayamonga mawa tenderimu kinie⸥ Eporayamone tene tene nimbe merimu melemanga pali telu telu nimbe ⸤peangama⸥ wendo lipe Mellekisedeke sirimu. Mellekisedeke yunge imbimunge ungu pulumu ‘ulu sumbi nilime telemo ye nomi kingimu’. Yu nokorumu kolea awili Sallemenga imbimunge ungu pulumu ‘yemboma-kinie taka liku kapola kapola mololi ulu pulumu’ akumunge yemonga imbi talo sipemo ‘Yemboma-Kinie Taka Liku Kapola Kapola Mololi Ulu Pulumu Nokolemo Ye Nomi Kingimu’.
2 Abraham sawar ana roumukur etei Melkisedek itin. Melkisedek anayabin i, “Aiwob ana yawas mutufurin.” Naatu Salem ana aiwob, imih i wabin anayabin turin i, “Tufuw ana aiwob.”
3 Yunge ‘Temanemo bokune tondorumu yemone yunge anumu lapaselonga imbiselo naa topa, yunge anda-kolepa tenga imbimu kepe naa tondorumu. Yu meringi walemo kepe naa tondopa, kolorumu walemo kepe naa tondorumu.Yuni popo tondoli yemo molorumu mele walse mundupe siye kolorumu ungu te bokune naa tondorumu naa pilimolomonga yu Pulu Yemonga Maloalieli konde molopa mindi pulimo mele yu aku sipe mele molorumu.’ nimbu pilimolo.
3 Melkisedek hinah o tamah o uwahinah ana a’agir ana gin tanay boro men tanatita’ur. Naatu ana tufuw o ana morob men taso’ob, anayabin bukamaim men ta hikirum ema’am boro tana’itin. I God Natun na’atube wanatowan firis ema’am.
4 Mellekisedeke yu imbi paa olandopa molorumu mele pilieyo. Olio yembo talape awisilinge pulu-pulu anda-kolepa paa awili Eporayamone opa tepalie mele lsimumenga pali tene tene nimbe melemanga telu telu nimbe wendo lipe yu sirimu.
4 Imih kwana’itin, iti orot i gagamin anababatun. Ata agir Abraham i wabin gagamin, baise baiyowane mamatabir sawar roumukur etei Melkisedek itin.
5 ⸤Ou ye nomi awili tene yunge yembomanga mele tene tene ningu noseringimenga telu telu nimbe yuni wendo lsimu nalo Isirele yemboma laye lupe mele teringi.⸥ LLipaini kalopa lsimu ye marePulu Yemo popo tondoli yema moloringi, kanu yemanga ungu manete pelemo, akumu isipe mele:nimbe pelemo. Melema siringi yemboma-kinie LLipai yema-kinie angenupili, eno pea pali Isirele yemboma Eporayamone kalopa lsimu nalo LLipai yemane angenupilinge melema aku siku mare lsingi.
5 Naatu Israel sabuw etei i Abraham wawawan, baise ofafaramaim eo, Levi wawawan akisihimo boro hinifiris, naatu siwar roumukur i taituwah Israel sabuw biyahine hinab.
6 Mellekisedeke yu LLipaini kalopa lsimu ye te molo nalo ⸤Eporayamone LLipai yemboma ou naa kalopa lipili⸥ yunge mele tene tene nimbe melemanga pali telu telu nimbe wendo lipe Mellekisedeke sirimu lsimu. Pulu Yemone kanu yemo ‘yu-kinie tembo.’ nimbe panjerimu yemondo Mellekisedekene ‘Pulu Yemone sewe anjepili.’ nirimula.
6 Naatu Melkisedek i men Levi ana rara’ane tufuw, baise Abraham God ana omatanen bai ma’am biyanane sawar roumukur etei Melkisedek bai, naatu igegewasin.
7 Olio pilimolo: ‘Ye tene ‘Pulu Yemone nu sewe anjepili.’ nilimo aku yemo yu ye olandopamo, ye tendo ‘Pulu Yemone nu sewe anjepili.’ nilimo ye akumu maniendopamo.’ nimbu pilimolo. ⸤Aku liemo Mellekisedeke olandopa, Eporayamo maniendopamo.⸥
7 Imih men tanakasiy. Orot yait uman bora’ah turan ebigegewasin nati orot i gagamin naatu orot yait baigegewasin ebaib i orot kikimin.
8 ⸤Akumunge ungu te pea pelemo mele isipe:⸥ LLipai yemane Isirele yembomanga mele tene tene ningu noseringi melemanga telu telu ningu lsingi yema koloringi, nalo Eporayamonga mele tene tene nimbe merimumenga telu telu nimbe lsimu yemo Pulu Yemonga bokune yu kolorumu ungu te nimbe naa molemo, akumu pilimolola.
8 Firis ana efamaim, Levi ana rara’ane hina hifiris, sawar roumukur hibowabow i himorob. Baise Melkisedek sawar roumukur baib i yawasin ema’am, Bukamaim eo na’atube.
9 ⸤Aku ungumunge⸥ olione ungu te pea isipu mele manda nilimela: Eporayamone yunge mele tene tene nimbe merimu melemanga telu telu nimbe lipe Mellekisedeke sirimu kinie ‘Pe LLipai yemane tene tene ningu noseringi melemanga telu telu ningu lsingi yemakalopa lsimu anda-kolepa LLipaini ou yunge mele tene tene nimbe noserimu melemangala Eporayamone telu telu nimbe lipe Mellekisedeke sinderimu.’ aku nilimela.
9 Imih boro iti na’atube tanao, Levi wawawan i sawar roumukur hibowabow, baise Abraham Melkisedek isan sawar roumukur bitin ana veya i auman hitin.
10 Sike LLipai ou naa meringi nalo LLipai yunge anda-kolepa Eporayamonga olona sukundu molopili Mellekisedekene Eporayamo aulkena kanorumu akumunge ⸤aku sipu nilimela⸥.
10 Nati ana veya’amaim taso’ob, Levi i men tufuw, baise Levi i uwah Abraham biyan ana rara wanawanan ma’am ana veya, Melkisedek hairi hitar.
11 ⸤Kapola, akumu pilipu pora sipulie kinié Yesusi Kirasi molemo melealtopo piliemili.⸥ Ou Mosisini Isirele yembomando Pulu Yemonga ungu manema simbendo ungu mane te sipelie nimbendo: “LLipai yembomane Pulu Yemo popo tondoli kongonomo teangi.” nirimu. ‘Aku siku teangi.’ nirimu kinie kanu popo tondoli yemane kongono teringi mele kapola terimu liemo “⸤Ou pulu pulu popo tondoli ye awili olandopa⸥ Erononekalopa lsimu popo tondoli yema mele kinié aku sipe ye te naa molopili. Mellekisedeke mele ye te kinié molopili.” nirimu akumu nambemune nirimuye? ⸤Kanu popo tondoli yemane yembomanga ningu tenderingimunge yembomane ulu pulu kerime konopune we perimu kulu Pulu Yemonga kumbikerena manda naa puringimunge Pulu Yemone aku nirimu.⸥
11 Levi ana big akisihimo firis ana bowabow hibowabow ana veya Israel sabuw ofafar itih. Naatu iti levite firis ana bowabow hibowabow imaim tarurusouwit na’at, aisim boro firis tabo tan, Melkisedek ana rara’ane, men Aaron ana rara’ane.
12 Akumunge Pulu Yemone yu popo tondoli yema alowa tembando ungu manemo kepe alowa naa temu liemo kapola naa temba. ⸤Akumunge ungu manemo sike alowa terimu.⸥
12 Anayabin firis ana bowabow hinaya’abun orot ta nabaib, ofafar auman boro hinabotabir.
13 Pulu Yemone ⸤‘popo tondoli ye awili olandopamo kolo wangopa molopili.’⸥ nirimu kanu yemo ⸤yu Isirelenga malo LLipaini kalopa lsimu yembo talapemonga suku molorumu ye te molo.⸥ Yu Isirelenga malo tene lupe kalopa lsimu yembo talapemonga suku molorumu ye te. Yunge angenupili lapali kepe te Pulu Yemo popo toko kongi melema kaloringi polona puku kongono naa teringi.
13 Naatu Buk Atamaninamaim ata Regah isan hikikirum, i ana rara’amaim men ta firis ana bowabow bow sibor eafusaramih, iti i big ta hai bowabow.
14 Olio pilimolo, olionga Awilimu⸤Isirelenga malo⸥ Judane kalopa lsimu, aku yembomanga ‘te Pulu Yemo popo tondoli ye te molomba.’ nimbe Mosisini ou naa nirimu kanumu.
14 It etei taso’ob Regah i Judah ana bigane tufuw, naatu Moses men kafa’imo Judah ana bigane firis ana bowabow isan iuwihimih.
15 Kinié ye konde te popo tondopa molemo paa mona lemo-na kanokomolo akumu ‘Mellekisedeke yu molorumu mele aku sipe yu popo tondoli ye te lupe, popo tondoringi LLipai ye akume lupe.’ nimbu akumu manda sumbi sipu nimbu kanopolie ⸤‘Ou Pulu Yemo popo toringi aulkemo maniendopa; kinié olio Pulu Yemo popo tomolo aulke olandopamo wendo okomo.’ nimbu sumbi sipu kanokomolola.⸥
15 Abisa ao i bebeyan kwa’itin, anayabin firis boubun God rurubin ana bowabow i men firis mat hibowabow na’atube, baise firis Melkisedek na’atube.
16 Kanu yemo ungu manemone ‘LLipaini kalopa limbe yema popo tondoli yema molangi.’ nirimu akumenga yu popo tondoli ye te naa molorumu, molo. Nalo yu alieli konde molopa mindi pumbemonga tondolomo perimumunge yu popo tondoli ye te molorumu, yu toko manie mundunge aulke te molo.
16 Iti orot boubun na bifiris i men orot babin hai ofafar naatu hai o baiyunenamaim na ifirisimih, baise yawas wanatowan ana fairane.
17 Pulu Yemone yundu ou ungu te nirimu. Yuni nimbendo:nirimu.
17 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “O i boro wanatowan inifiris, firis Melkisedek na’atube.”
18 ⸤Aku ungumuni olio isipe mele lipe ora silimo: ‘LLipai yemane ‘yembomanga’ ningu Pulu Yemo popo tondoko molangi.’ nirimu.⸥ Ungu mane oumu pange tepa olio lipe tapondomba enge te naa perimu-ne Pulu Yemone ‘kanu ungu manemo kamu manie pupili.’ nirimu,akumu lipe ora silimo.
18 Ofafar atamanin i hibosair nabin hiyai, anayabin ririm naatu ana fair sawar.
19 ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimumene Pulu Yemone yemboma kanopa ‘ulu pulu kerime konopune naa peli yemboma’ nimbe kanomba aulke te naa lierimukanumu. Akumunge ⸤kanu popo tondoli yemanga ungu manemo alowa tepalie⸥ Pulu Yemone aulke konde peanga te lupe akiserimu, akumu olandopa, ou ungu manemo maniendopa, aku aulke kondemonga pupulie olio Pulu Yemo molemona nondopo manda pulimolo.
19 Anayabin Moses ana ofafar i men karam boro sawar ta takusouw, imih boun i sawar ta gewasin hi’obaiyit, saise nuhit nafot tanan God sisibinamaim tanatit.
20 Akumunge ungu te pea isipe: ⸤Pulu Yemone ‘Yesusi kanu aulke kondemonga popo tondoli yemo molopili.’ nirimu⸥akumu kepe we naa nirimu. Yu ‘aku popo tondoli yemo molopili.’ nimbe “Paa sike nikiru.” nimbe, nimbe panjipe mi lierimu. Ou popo tondoli ye moloringime ‘aku siku teko molangi.’ nimbe Pulu Yemone mi naa lierimu,
20 Naatu anao maiye kwananowar, sabuw afa hibifiris i ofafaramaim hina hifiris, men omatanenamaim.
21 nalo ‘Yesusi Pulu Yemo popo tondoli ye te molopili.’ nimbe Pulu Yemone ⸤“Paa sike nikiru.” nimbe⸥ mi lierimu. Yuni yundu nimbe panjipelienirimu.
21 Baise Jesu na bifiris, i God ana omatanen marasika eo inu’in na yabin matar. Marasika Buk Atamaninamaim, God Jesu isan eo,
22 Pulu Yemone Yesusi mako topa yu-kinie aku sipe nimbe panjipelie ‘Paa sike nikiru.’ nimbe mi lierimumunge Yesusi olionga popo tondoli yemone olionga nimbe lipe tapondolemomonga Pulu Yemone olio-kinie nimbe panjerimu ungu kondemoolandopa, ⸤ou Isirele yemboma-kinie nimbe panjerimu ungumu maniendopa⸥.
22 Imih iti’imaim ebi’obaiyit Jesu i turobe omatanen boubun gewasin.
23 ⸤Akumunge ungu te pea isipe:⸥ Ou popo tondoringi yema alieli konde molko mindi naa puku, alieli kolkolie altoko mare kolo wangoko moloringi akumunge eno awisili moloringi,
23 Firis maiyow i moumurih na’in, baise temomorob ana veya, hai bowabow nati’imaim esasawar.
24 nalo Yesusi alieli konde molopa mindi pulimo-na yu kamu-kumu popo tondoli yemo molemo mele molomba. Yu olionga popo tondoli yemo molemo mele yembo tene ‘Naa tepili. Manie pupili.’ nimbé aulke te molo. Akumunge alieli popo tondoli kongonomo mundupe siye naa kolopa, tepa mindi pumbe, ⸤ye tene yu manda alowa naa temba⸥.
24 Baise Jesu i wanatowan ema’am, imih i ana bowabow boro men orot ta isan naya’abun.
25 Akumunge alieli konde molopa mindi pupelie ‘Pulu Yemone eno lipe tapondopili.’ nimbe alieli mawa tepa molemomongayembo marene ningulie ‘Yesusini sike nanga nimbe tenderimu.’ ningu tondolo munduku pilku yunge imbi walsikulie Pulu Yemo molemona nondoko pulimele yembo akume yuni ‘Mindili nolemela aulkena wendo ongo Pulu Yemo-kinie molko kondonge aulkena pangi.’ nimbealieli aku sipe manda lipe tapondolemo.
25 Naatu Jesu i karam boun naatu mar etei sabuw iyab i wanawananamaim hina God biyan titit boro niyawasih, anayabin Jesu i wanatowan God nanamaim bat isah eyoyoyoban.
26 Popo tondoli ye awili olandopaaku sili tene olionga nimbe tendelemo mele papu tendepa molemo. Yu Pulu Yemone kanopa ‘ye paa kake teli’ nimbe kanolemo yemo molopa, ulu te tepa naa kenjipe, ulu keri te walsikele kepe ‘Teambo.’ konopu naa lepa, yembomane ulu pulu keri teringi kinie ‘Na-kinie pea teamili.’ nimbe naa terimu, akumunge Pulu Yemo yuyu mulu koleana paa olandopa molemona ‘molopili.’ nimbe mondorumu.
26 Imih Jesu i Firis Gagamin, kakafiyin, rousouwin, aurin kato en, bowabow kakafin wairafih, ata yababan etei so’ob, God bora’ah yen mar nasair.
27 Ou popo tondoringi ye awili olandopamane teringi mele telemo aulke te naa lemo. Enone walemanga taki-teki Pulu Yemo popo toko kongi melema kalko singendo ou ‘enonga ulu pulu kerime manie pupili.’ ningu melema popo toko kalko sikulie, pe ‘yembomanga ulu pulu kerime manie pupili.’ ningu melema popo toko kalondoko siringi,nalo Yesusini aku sipe naa telemo. Yu yuyu walsikele mindi Pulu Yemo popo topa yunge kangimu sirimu aku sipe ⸤‘Yembomanga ulu pulu kerime kamu manie pupili.’ nimbe⸥ walsikele mindi Pulu Yemo popo topa kalondopa sirimu.
27 Naatu i men firis gagamih wan hima’am na’atube, boro men mar etei i ana bowabow kakafin isan sibor nayai, naatu sabuw hai bowabow kakafih isan nayai’imih. En. Sibor i ta’imon yai’ika, mar moumurih na’in isan mar ta’imon yai sawar. God isan taiyuwin biyan siboromih ya’iyai ana maramaim.
28 ⸤Aku nikiru ungumunge ungu te altopo kamu niembo⸥: Ungu mane te pelemomo pilku tenge panjiku tengendo ye mako toko ‘popo tondoli ye awili olandopama molangi.’ nilimele ye enge naa pelime,nalo Mosisini kanu ungu mane sirimumu ou wendo orumu, Pulu Yemone Malondo “Nu popo tondoli ye awili olandopamo molani.” nimbe “Paa sike nikiru.” nimbe, nimbe panjipe mi lierimu ungu akumu pe wendo orumu. Kanu Malo ulu pulu keri te paa naa tepa Pulu Yemone “Tei.” nirimu ungume paa pali pilipe lipe sumbi sipe terimu ye alowa naa tepa konopu tondolo pupili konde molopa mindi pumbe yemo molemo.
28 Turobe, ofafaramaim firis gagamin hirubinih i orot ririmih, baise God ana obaifaro tur i ofafar ufunamaim natit, Natun rubin. Anayabin God ana kok etei Jesu i wanatowan ebobosunusunub.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.