Hebreus 2
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 ⸤Kapola, Malo sike angellomanga olandopa molemo⸥ akumunge, ⸤Pulu Yemone olio-kinie ulu peangama temba mele Yesusini nimbe sirimu⸥ ungu sike ou pilierimulume siye kolopo naa pilipulie kamu mundupu siye kolomolo kene aku ungumu konopu kimbu sipu ambolopo molamili.
1 Anayabin iti isan tur anababatun hio tanonowar i tanabukikin gewas, saise it boro men au uf tanabatamih.
2 ⸤Pulu Yemone ou olionga anda-kolepalime-kinie ungu nimbe panjipe mi lierimu ungumuni eno nokorumu kinie⸥ Pulu Yemone olionga anda-kolepalime ⸤ungu mane ‘Mosisini sipili.’ nimbe⸥ ‘angellomane ⸤Mosisi ningu siee.’ nirimu kinie⸥yunge ungu mane niringi aku ungu manema tondolo pupe perimu. Kanu ungu manema naa pilku pulue toringi yemboma teko kenjeringimunge mele kalolime lsingi. Kinié Pulu Yemone olio lipe tapondopa, ‘Mindili nolemela ulkena wendo ongo na-kinie pea molko kondonge aulkena pangi.’ nilimo ulu akumupaa olandopamo. Pe angellomane ou ningu siringi ungume pulue toringi kinie mongo lsingi liemo Pulu Yemone olio kinié lipe tapondombando tapondolemo ulu Awili⸤Yesusi⸥ yuni yuyu ou kumbi lepa nimbe sirimu aku ulu paa olandopamo mundupu siye kolomulu liemo pe olio ulu pulu keri telemolomanga nambepo kowa pupu mindili naa nomoloye? ⸤Kinié Pulu Yemone olio-kinie ungu konde te nimbe panjipe mi lierimumu pelemo walemanga⸥ Pulu Yemone olio lipe tapondoli kongonomo paa olandopa akumunge olio manda kowa paa naa pumolo. Pulu Yemone olio lipe tapondomba mele ungu akumu ou kumbi lepa Awili ⸤Yesusi⸥ yuni yuyu nimbe sirimu kinie pe aku ungu nirimumu pilieringi yemane yando oliondo ningendo: “I ungumu paa sike.” niringi.
2 Tur tounamatar hibai hina ata a’agir hibitih i tur anababatun naatu orot babin ta iti tur men bosiyasiyar bi’ufunun i baimakiy baib.
3 — ausente —
3 It yawas gagamin isan ata not men gagamin tanabitin na’at, boro mi’itube tanahaiw? Anayabin iti yawas isan Regah taiyuwin wantoro’ot kurereb, naatu sabuw iyab hinowar hibai hina hibi’obaiyit hio, “Iti tur i turobe.”
4 Aku siku ningu molangi Pulu Yemone kepe “Malonga ungumu paa sike.’ ningu piliengi!’ nimbe kanu yema lipe tapondopa tondoloma sirimu kinie enone lipe ora sirimu ulu tondoloma teringi.Pulu Yemone Mini Kake Telimunge tondolomo lipe yuyu konopuni pilipelie kongono molo ulu lupe lupema tenge tondoloma ungu ningu siringi yemboma moke tepa sirimu.⸤Pe kanu ungu kondemo ‘Paa piliengi!’ nimbe Pulu Yemone yuyu kanu ungu kondemo lipe tapondorumu liemo kanu ungumu pilku likulie munduku siye kolonge yemboma mongo naa lingeye?⸥
4 Nati veya ta’imon wanawananamaim God ana sifruborubon tur tafan ya’abar bai tit i arih auman ita’imon ina’inan yumatah ta ta naatu baifofofor yumatah ta ta sinaf. Naatu i ana kokomaim Anun Kakafiyin ana usar ta’ita’imon faram.
5 Ma konde te wendo ombámondo nikimulu aku mamo Pulu Yemone ‘nokangi.’ nirimu akumu angellomando naa nirimu.
5 Tafaram boubun boro enan bonawiyin isan God men tounamatar rubinih boro i hinabonawiy en, tafaram boubun ana tur iti tao.
6 Aku molo. Pulu Yemonga bokune ⸤yembomane ma pe wendo ombámo nokongema⸥ ungu te nimbe sipelie nimbendo:
6 Baise Buk Atamanin wanawanan efan ta’ane i iti na’atube eo,
7 ⸤Nuni yembomando ninindu:⸥
7 Mar kafai iyare tounamatar etei babahimaim,
8 ‘enone melema pali nokangi.’ nirinu.”nimbe molemo. Pulu Yemone ‘Mana yembomane melema pali nokangi.’ nirimu bokune molemo liemo Pulu Yemone mele terimumenga teluri kepe ‘Enone naa nokangi.’ nirimu melte paa naa lemo. Nalo ⸤‘yembomane melema pali nokonge’ nilimo nimbe molemo mele kinié aku sipu nimbu naa kanolemolo.⸥ Kinié ‘yembomane melemanga mare naa nokolemele.’ nimbu kanolemolo.
8 Naatu sawar tutufin etei bai’ukwarin isan ana fair itin.”
9 ‘Aku sike nalo kinié ⸤mana ye telu sike⸥ yunge imbi kinie nambaselo melemanga pali paa olandopa molkomo.’ nimbu kanolemolo.Akumu Yesusi. Ou Pulu Yemone olio we kondo kolopa ‘yu yemboma lipe tapondopa enonga pali kolo wangopa mindili nomba kolondopili.’ nimbe ‘yu angellomanga manie mele molopili.’ nirimu. Yu mindili nomba kolorumumunge Pulu Yemone yu melemanga pali namba olandopa sipe yunge imbi lipe ola mundundorumu nimbu kanolemolo.
9 Baise Jesu i ta’i’itin, God yare re tounamatar babahimaim, naatu God ana bosiyasiyaramaim sabuw etei isah morob. Naatu boun ana aiwob baib i marakaw baifa’en bora’ara’aten hinitin, anayabin morobomaim biyababan bai.
10 Akumunge ungu te pea niembo: Pulu Yemone melema pali terimu, yu melemanga pali Pulu Yemo. Yuni yuyu pilipelie melema terimu, akume kinié nokolemo akumunge yuni yembo awisili mako topa ‘Nanga ambolangoma molko,na kinie pea tapu topo molamili.’ nirimu kinie eno lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo lipe, yu-kinie molko kondonge aulkena lipe mondorumu yemo ‘mindili nopili.’ nirimu akumu papu nirimu. Yu mindili norumumunge yu ye paa peanga sumbi nilimu molopa eno lipe tapondopa mulu koleana punge aulkemo lipe ora simbendo memba pulimo.
10 God akisin ana kokomaim sawar himatar, naatu ana kokomaim sawar etei tema’am, imih iwa’an Jesu biyababanamaim rusouw, saise God natunatun moumurih na’in nabonawiyih hinarun bairi ana aiwob hinafaram. Anayabin Jesu akisinamo boro sabuw nabonawiyih yawas nitih.
11 ⸤Yuni Pulu Yemonga ambolango awisili manda mulu koleana memba pulimomonga pulumu isipe:⸥ Yu kinie eno kinie yembo talape telumu. Ye tene yemboma lipe tapondopa ‘Pulu Yemone kanopa ‘yunge yembo kake telime’ nimbe kanopili.’nilimo yemo kinie kanu yemone yemboma lipe tapondolemo-na eno Pulu Yemone kanopa ‘nanga yembo kake telime’ nimbe kanolemo yemboma kinie olionga Lapa telumu. Akumunge yuni enondo “Ano” nimbendo pipili naa kolemo.
11 Naatu sabuw hai kakafihine kukusouwih ufunamaim bairi hina tamah ta’imon himatar. Imih Jesu boro men biya’ohow auman taitin narouw na’omih.
12 Akumunge ou ungu te nimbendo:nirimu.
12 Naatu Jesu God isan eo,
13 Akumunge kelepa walse yuni ungu te nimbendo:nirimula. Akumunge ungu te pea nimbendo:nirimula. Olio Lipe Tapondopa Molopo Kondomolo Aulkemo Akisinderimu Yemonga Ungu Te
13 Naatu eo maiye,
14 Ambolangomando ⸤‘Nanga angenupilime’⸥ nirimu akumu mana yembomando nirimu, akumunge Yesusi yu ‘eno mele molambo.’ nimbe mana ye alepa molorumu. ‘Enonga nimbu kolondopolie kololi ulu pulumu nokolemo yemo topo manie mundembo.’ nimbeaku sipe mana ye alepalie kolorumu. Kololi ulu pulumu nokolemo yeakumu depelemo.
14 Imih it God natunatun biyat finimit rara auman eo tamatar. Jesu i na’atube orot babin biyah turin bai. Orot babin na’atube tufuw biyat ebababan na’atube biyan baban morob, Demon morob ana fair bai ma’am gurus.
15 ‘Kolongendo alieli konopu kimbu siku pipili kolko mindi molemele yemboma aku siku molemele aulkena wendo liembo.’ nimbe Yesusi kolorumu. ⸤Kurumenga nomi Setenene⸥ ‘Eno pipili kolangi’ nilimo akumu ka ulkena mele panjilimo.
15 Naatu sabuw hai yawas tutufin etei demon ana dibur hirun morob isan hima hibirubir rufamih hitit Jesu tibitumatum.
16 ‘Yesusini aku sipe terimu akumu angelloma lipe tapondombando paa naa terimu.’ nimbu kanolemolo; ‘Eporayamone kalopa lsimu yemboma lipe tapondombando paa sike terimu.’ nimbu kanolemolo.
16 Anayabin Jesu ana baibais i bebeyan ta’itin, i men tounamatar baibaisih isan namih. Baise Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Abraham wawawan baibaisihimih na.”
17 Akumunge yunge angenupilime mana molemele mele yu aku sipe mana molopa eno umbune telemo molo mindili nolemele aku sipe ulume pali yu-kinie telu sipe wendo naa olkanje kapola molo. Yu yembomanga kondo kolopa Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamomolopa Pulu Yemonga kumbikerena aku kongonomo tondolo mundupe ambolopa molomba aulke te lupe naa perimu. Yu Pulu Yemone ‘yembomanga ulu pulu kerime omba manie pupili.’ nimbé, yu-kinie kapola kapola molonge kongonomo tembando aku sipe mana ye te mindi omba molorumumunge kinié aku kongonomo kapola tepa molemo. Wenje kapola naa tepa molka.
17 Ana’an iti, imih Jesu na taitin hai yawas wanawanan run sora’ub, saise i ana bowabow Firis Gagamin na’atube God isan, taitin isah boro turobe’emaim nakabibirih, sabuw hai bowabow kakafihine boro notawiyen hinab.
18 Yu-kinie kondi topa manda lieli ulu awisili wendo omba, mindili norumuakumunge yemboma-kinie kondi topa manda lieli ulume wendo olemo kinie yuni manda eno lipe tapondolemo.
18 Naatu boun i karam sabuw iyab routobon tebaib boro nibaisih, anayabin i auman routobon bai naatu biyan baban i’akir.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.