Hebreus 13

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Tenge kinie Pulu Yemone kanopa peanga kanomba ungu mare kamu niembo.⸥ Eno Kirasinge yemboma ‘Nanga angenupili’ ningu konopu anjo yando mondoko molaa. ⸤Konopu mondokolie i siku teangi:⸥
1 Kirisiyan ana yabowamaim taituwa baitumatumayah isah mar etei kwaniyabowbonen.
2 Kolea sulune ⸤Kirasinge⸥ yembo ponenge mare onge kinie munduku siye naa kolko enonga ulkendo mengo pangi. Ou yembo marene aku teringi kinie ‘We yembo mare nokokomolo.’ konopu lieringi nalo mulu koleana angelloma nokoringikene ⸤aku siku teaa⸥.
2 Sabuw nah toumanih hai merar kwanay, kwanabuwih bar efan kwanitih. Anayabin marasika ata a’agir iti na’atube hisinaf God ana tounamatar hai merar hiyi hibubuwih i men hiso’ob.
3 Kirasinge yembo ka ulkena pelemelema eno we molemele yembomane ‘Olio eno kinie pea ka ulkena pelemelanje ‘Olionga yembomane olio ongo nokangi.’ nimbu pilimela.’ ningu pilkulie kanu ka ulkena pelemele yemboma kondo kolko nokaa. Enonga opa puluemane enonga yembo mare teko kenjinge kinie eno we molemelemane ‘Opa puluemane olio aku siku teko kenjilimela mele eno teko kenjikimili.’ ningu pilku kondo kolko nokaa.
3 Sabuw dibur tema’am kwananuhih, bairi kwani’akir, o dibur itama itabi’akir na’atube, sabuw iyab hirouw tibi’a’akirih, bairi kwani’akir biya nababan, o hitarab hiti’a’akir biya tabababan na’atube.
4 Amboma ye puku yema ambo liku telemele mele ‘akumu paa peanga’ ningu pilku molangi. Ambo yema enono telune peangi. Ambo ye pulime kinie ye ambo lilime kinie wa ulu pulu keri telemelema Pulu Yemone apurupe mindili lipe simbe kene ambo yeselo enono telune peangi.
4 Tabin i kwanakakafiy. A’aw bairi kwanafatum gewas a tabin kwanakaif kwanama, turanah a’awah ufuh men kwanan, naatu men kwana’in kwanisesebar kwanekwan. Anayabin sabuw iyab turahinah a’awah ufuh tenan naatu hi’in tibisesebar kwanekwan God boro nibatiyih.
5 Kou monema kanoko yama naa mengo molaa. Pulu Yemone nimbendo:nirimu. Aku nirimumunge pilipulienimbu manda tondolo mundupu pilimolo kene mele nosilimelema ‘Manda nosilimolo.’ ningu pilku molaa.
5 Kabay gagamin na’in bain isan a yababan men nara’atamih, baise abis kikimin kwabaib i kwaniyasisir. Anayabin God eo, “Ayu boro men kafai anihamiyi, naatu ayu boro men kafai aninatbuhuruwi.”
6 — ausente —
6 Isan imih baitumatumamaim tanabatkikin tanao, “Regah i ayu au baibaisayan; ayu boro men anabir. Yait boro ayu isou abisa nasinaf.”
7 Eno ⸤Kirasinge yemboma,⸥ eno ou nokoringi tapu yemane ou pulu pulu Pulu Yemonga ungu ningu siringi yema pilku molaa. Kanu yema molkolie koloringi mele pilkulie ‘⸤Pulu Yemone lipe yando mundorumu ye nomi Kirasimu yu⸥ sike. ⸤Yuni sike olio lipe tapondolemo tapondomba.⸥’ ningu tondolo munduku pilku moloringi melepilkulie aku siku manda manjiku teko molangi.
7 A orot ukwarih atamanih God ana tur hibi’obaiyi i kwananuhih, anayabin God ana tur hibai hina hi’obaiyi kwaso’ob, naatu kwananot namatabir maiye, hai yawas mi’itube hima himomorob i kwana’itin, hai baitumatum kwaniu’ur.
8 Yesusi Kirasi ou molorumu mele kinié kepe aku sipe we molemo, pe alieli alowa naa tepa aku sipe molopa mindi pumbe kanumu.
8 Kwanaso’ob Jesu Keriso ana itinin i men ebobotabir, baise marasika ana itinin mi’itube ma’am, boun i na’atube ema’am naatu maras i boro na’atube nama wanatowan, wanatowan.
9 Akumunge ⸤enonga ou tapu yemane mane siringi mele munduku siye naa kolkolie ningemone, ungu mane oume pilku Pulu Yemo popo tolemele yemane⸥ kolo toko ungu lupe lupe ningu mane silimelema naa piliengi! ‘Aku ungumene olio Kirasinge sike yemboma molomolo aulkemo ‘munduku siye kolangi.’ nimbé.’ ningu pilku aku ungume komu naa tendeko molaa. Pulu Yemone olio we kondo kolemo ulumuni olionga konopume tepa tondolo mundundulimo kinie papu. ⸤Ye marene ungu mane sikulie⸥ ‘Eno ‘Pulu Yemo-kinie kapola kapola molamili.’ ningu langi isipe isipema nangi.’ nilimele ungu manema pilkulie langi ‘Nangi.’ nilimelema nongi liemo aku tenge ulumuni enonga konopume tepa tondolo naa mundundumbe. Aku ungu manema pilkulie aku langime nolemele yemboma aku langimene uluri naa telemo.
9 Imih sabuw afa hinan bai’obaiyen boubuh yumatah ta ta hinabi’obaiyi men kwananowar, kwani’ufnunih a ef kwanasa’irimih, baise ana gewasin God tanifefeyan nibaisit dogorot koufair nitin, men bay ana ofafar tani’ufnunimih, anayabin sabuw afa ofafar hibi’ufunun men baibais ta hibai.
10 Ou Pulu Yemone ‘na popo toko sele ulkena suku kongi melema kalaa.’ nirimu mele pilkulie Pulu Yemo popo toko kongi melema kalko silimele yembomane olio ⸤Kirasinge yemboma⸥ ne Pulu Yemo popo tolemolo mele tapu toko manda pea naa tenge.
10 Jew sabuw hai kwafirin ana sis wanawananamaim sibor ana gemogem tafan, firis sibor hi’a’afusar men hai ef ta ma’ama boro nati sibor hitabow hitaa.
11 ⸤Ou sele ulkena teringi mele pilipelie aku sipe mele tembando⸥ Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamone‘Pulu Yemone yembomanga ulu pulu kerime kanopa siye kolopili.’ nimbe kongi tenga mememo kolopa meli suluminia paa kake teline suku memba pupe ⸤Pulu Yemo⸥ sirimu, nalo aku kongimu yembo molko peringi koleamo munduku siye kolko ulsu meli puku ‘Tepene nopili.’ ningu kaloringi.
11 Naatu Tafaror Bar ana Firis Gagamin bobaituw hai rara bowabow kakafih notawiyen isan ana sibor boro nab narun efan Kakafiyin, Kakafiyin Anababatun imaim nayai, baise biyah i boro hinabow hinatit ufun hina’afusar.
12 Ou aku siku teringimunge Yesusi kepe ‘yunge mememone Pulu Yemone yemboma kanopa ‘kake telime’ nimbe kanopili.’ nimbe yembo molko peringi kolea awilimunge palaulsukundu mindili norumu.
12 Isan imih Jesu hibai hitit Jerusalem bar merar ana fur ufunane hi’onaf i’akir morob, ana rara ra’iy sabuw hai bowabow kakafihimaim hima’am kusouwih.
13 Akumunge Yesusi pala ulsukundu molemona lombili ulsu pupu ‘yu teko pipili kondoringimele olio kepe yu pea teko pipili kondangi tapu topo molamili.’ nimbu akune pamili.
13 Isan imih tanatit tanan sis ufunane Jesu biyan tanatit ana biya’ohow turin tanab sabuw etei matahimaim.
14 Ya mana olionga kolea lepa mindi pumbe kolea te naa lemo, kolea te pe wendo ombámonokopo molemolo akumunge ⸤Pulu Yemo popo toli ulu oume mundupu siye kolopo ‘teko pipili kondongi liemo uluri molo.’ nimbu Yesusi lombili pamili⸥.
14 Anayabin it ata ma wanatowan iti tafaramamaim men ema’ama, baise it i bar merar gewasin boro enan isan tama takakaif.
15 ‘Yesusi ⸤olionga kolo wangopa kolondorumu; yuni yuyu olionga Pulu Yemo popo tondopa sirimu⸥ kene’ pilipu, ‘Aku sipe terimumunge Pulu Yemo molemona manda pumolo.’ nimbu pilipulie ‘Pulu Yemo popo topo melte kalopo siemili.’ nimbuPulu Yemo alieli kapi nimbu molamili. ‘Pulu Yemo paa awili olandopamo.’ nimbu yu popo tomolondo olionga keremane yu alieli kapi niemili.
15 Isan imih Jesu ana baibaisamaim mar etei merarayow ata siwaramih God tanitin, awat bitit imaim God wabin tanabora’ara’ah.
16 ⸤‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningulie i siku mele teangila:⸥ ‘Yemboma tepo kondamili.’ ningu liku tapondoko, mele molo tomba yemboma enonga mele mare moke teko siengi. Pulu Yemo popo tongendo aku siku telemele ulume yuni kanopa peanga kanopa konopu silimo kene komu naa sindiku aku siku teko molaa.
16 Naatu taituwa isah bowabow gewasin kwanasinaf, naatu kwanibaisih men nuhinabur, anayabin fayay nati na’atube taituwa kwafafayayih God i ebiyasisir men kikimin ta.
17 Enonga nokoli yemane“Teaa.” nilimele mele pilku liku teko taka liku molayo. Kanu yemane ‘pe Pulu Yemo kongono telemolo mele nimbu simolo kinie “Teko kondoringi.” nipili.’ ningu pilku ‘eno molko kondangi.’ ningu nokolemele. Akumunge enonga ninge ungume pilku liku, ‘Olio aku sipu kongono temolo kinie olionga nokoli yema konopu siku konopu umbune naa pepili olio nokangi.’ ningu enone “Teaa.” ninge mele teko molaa. Enone enonga nokoli yemanga ungume pilku liku naa teko anjo pungi liemo nokoli yema konopune umbune te pembaaku ulumuni eno manda naa lipe tapondomba kene aku teangi.
17 A orot ukwarih fanah kwanab abisa hinao kwani’ufunun, anayabin kwa ayub i umahimaim ema’am, naatu hai bowabow tebowabow isan God ana tur boro hina’owen. Fanah kwanab hinao na’atube kwana bi’ufunun na’at, hai bowabow boro yasisiramaim hinabow. Baise fanah men kwanabaib na’at, hai bowabow boro yababanamaim hinabow, naatu kwa boro men ana gewasin ta kwanab.
18 Pulu Yemone olio lipe tapondopili mawa tendangi. Olio konopuni pilipulie ‘ulu te tepo kenjilimolo.’ nimbu naa pilipu, ‘Olio alieli sumbi sipu andamili.’ nimbu pilipu molemolomonga ⸤enone aku siku Pulu Yemo olionga mawa tendenge kinie pilimbe⸥.
18 Mar etei isai kwanayoyoban. Aki aso’ob, aki ai naniyan etei i men ta kwarisin, ai naniyan etei i mutufurin gewasin. Anayabin aki akokok mar etei i sawar gewasih anasinaf.
19 Ungu te pea eno tondolo mundupu mawa tekerola. Pulu Yemo-kinie ungu ningulie na eno molemelena paa nondopo kelepo wambo kene ‘Pulu Yemone na lipe tapondopili.’ ningu mawa tendangila.
19 Dogorou tutufin etei abifefeyani, isai kwanayoyoban, saise God iti boro’omo kwa isa niyafaru anan.
20 ⸤Kinié Pulu Yemo-kinie enonga mawa tendambo:⸥ ‘Konopu pe nipili taka liku molangi.’ nilimo Pulu Yemone enone tenge kinie kanopa peanga kanomba ulume manda tenge tondolo paa peangama sipili. Yu olionga Awili Yesusi kolorumu kinie Pulu Yemone yunge yemboma-kinie ungu konde nimbe panjipe mi lierimu ungumu yunge mememone ‘kamu pepa mindi pupili.’ nirimu kinie ‘kelepa ola molopili.’ nirimu Pulu Yemo. Yesusi Kirasini olio lipe tapondolemo kene Pulu Yemo yu kanopa peanga kanomba ulume Pulu Yemo yuni olio-kinie tepili. Olionga Awili Yesusi yu kongi sipisipimenga tapu ye enge nilimu.Yu alieli kapi nimbu imbi lipu ola mundundemili. Aku sipu temolo kinie papu.
20 Naatu boun i ata Regah Jesu morobone God iyawas, bai na Bobaituw sheep hai Nabatanenayan Ukwarin mamatar, naatu i ana rara’amaim ma’ama wanatowan ana obaibasit bikwah isan,
21 — ausente —
21 tufuw ana God abifefeyan kwa nibaisi sawar gewasih etei nit, saise i ana kok kwa abisa sinaf isan ekokok kwanasinaf. Naatu Jesu Keriso ana fair wanawanatamaim narun i ana’itininabe tanab i niyasisir, saise mar etei Keriso wabin tana bora’ara’ah wanatowan, wanatowan. Amen.
22 Angokeme, ‘nane eno ipepá topo sikiru akumu ungu wallo-kolte mindi tokoro kene akune sukundu ‘Teaa.’ nikiru mele siye naa tepili mimi siku pilku molaa.’ nimbu tondolo mundupu mawa tekero.
22 Taitu, abifefeyani iti tur an kabumin koufair abit i kwananutanub kwanama kwananowar gewas. Anayabin iti fef isa akikirum i men manin.
23 Nane ‘eno piliengi!’ nimbu nikiru: Olionga angenuTimoti kinié ka ulkena we naa pelemo, yu ulsu mundoringi. Yu na moliona nondopa omu liemo olto pea eno molemelena ombolo.
23 Ayu akokok anao kwananowar kwanaso’ob. Tai Timothy dibur ma’am i hibotait tit, baise ayu isou saisewat nanan na’at boro airi anan ana’iti.
24 Eno nokolemele yema kinie Pulu Yemonga yemboma pali kinie “Manda molemeleye?” nindengi. Kolea Italli yembo ya ⸤molkorona oringi⸥ molemelemane eno Ipuru yembo Kirasinge molemelema “Manda molemeleye?” nikimilila.
24 A orot ukwarih etei hai tur kwana’owen, hai merar ayiy na’atube God ana sabuw nati bairi kwama’am auman hai merar ayiy. Naatu God ana sabuw afa tafaram Italy wanawanan tema’am auman kwa a merar tiyiy. Manaw kabeber Godane kwa etei isa nama.
25 ⸤Pulu Yemone⸥ eno pali we kondo kolopa molopili molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
25 Kwa isa ayoyoyoban, God ana yabowamaim mar etei nigegewasini kwanama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.