Filipenses 3

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nanga angokeme, ipepámo topo pora simbondo isipu nikiru: Eno Awilimu kinie “tapu toko molemelemonga” konopu siku molangi. Ou pepá te topo “liepi-liepi topo” nirindu mele altopo pepá tombo kinie siye naa temba. Aku tembo kinie eno lipe tapondomba “kene altopo niembo”:
1 Taitu, au tur yomanin, Regah wanawananamaim kwaniyasisir, sawar ta’imon kwa isa akikirum maiye isan i men biyou eo’ohow, anayabin iti tur boro kwa natafafari.
2 Ye owa takera mele molemelema kanoko kondoko molayo. Kanu yema eno teko kenjinge yema,kangimu kopisiku teko kenjilimele yema.
2 Sabuw haru’ube tuwetuwenih naatu kakafin sinafuyah isah i matatoniwa’an, anayabin boro hinaokikin a’ar mo’oh hina’afuw.
3 Olio Kirasinge yemboma mindi paa sike kangi kopiseliIsirele yemboma molemolo. Olio Pulu Yemonga Minimuni lipe tapondolemomonga Pulu Yemo popo tolemolo yemboma molemolo. Kirasi Yesusinge imbimu mindi lipu ola mundundupu, ‘kangikundu uluri telemele akumu olio naa lipe tapondolemo.’ nimbu pilimolo yemboma molemolo.
3 Baise kwanaso’ob it i anababatun afu’afuw tabaika, naatu Anunin Kakafiyin ana fairamaim God takwafir Jesu Keriso ana gewasin isan tao ra’ara’at, naatu biyat ana’a’afuw isan men tabitumitum.
4 Kangikundu ulumene manda lipe tapondolkanje ‘Na Pulu Yemone uluri naa temba. Molopo kondombo.’ nimbu tondolo mundupu pilipu pipili naa kolka. Yembo marene ‘Kangikundu uluri telemolomonga sike kapola molomolo.’ ningu tondolo munduku pilimele liemo nane kepe aku sipu manda ‘Sike.’ nimbu olandopa tondolo mundupu pilimbo.
4 Ayu nati biyat ana’a’afuw isan i ayu abitumatum,
5 Amane na merimu kinie wale yepoko pakera omba purumu kinie engaki sipemonga nanga kangi kopiseringi. Na Isirele ye tela, Isirelene merimu ye Benjaminini kalopa lsimu ye te;ama tataselo Ipuruyemboselo, na Ipuru kangomola. Na Parisi ye temolopo Parisi yemane Pulu Yemonga ungu manemapilku tondolo munduku telemele mele aku sipu pilipu paa terindu.
5 Anayabin ayu atufuw fur ta’imon ufunamaim au ar kanabin hi’afuw, naatu ayu Israel hai rara, Benjamin ana bigane ana, Hebrew hai rara anababatun, ofafar baifanabowayan, naatu Pharisee ana kou’ay orot ta,
6 ‘Pulu Yemonga ungumu tondolo mundupu pilipu tepo, yu paa lipu tapondambo.’ nimbu Kirasinge yembo talapemotepo kenjipu mindili sirindu.“Na Kirasinge yemo naa molopolie” Pulu Yemone “Teaa.” nirimu ungu manema pali paa mimi sipu pilipu lipu terindumunge ‘Nane ulu te lawa teko, teko kenjikinu.’ ningu paa naa kanoringi.“Kangikundu aku sipu tepo molorundumunge kangikundu telemele mele uluri lipe tapondolkanje na paa sike lipe tapondolka.”
6 baibobowenayan, ekaleisia ana gurusenayan orot, ofafar etei abosiyasiyar naatu men yait ta ubar itu’umih.
7 Nalo kinié Kirasinge yemo molopo yu lombili pupu kongono tendembomonga “Kirasi na molorundune naa opili” ou molorundu mele kinie terindu mele kinie “paa olandopa lipe tapondolka ulume” ‘Tondolo te naa pelemo. Uluri molo. “Aku sipu tepo molorundu ulume Pulu Yemone kanopa peanga kanomba ulu te naa pelemo.” ’ nimbu pilio.
7 Naatu sawar iti aitah hai yabih gagamih arouw ao, Keriso bi’obaiyu iti sawar etei hai yabin i en.
8 Nane Juda yembomanga ulu pulumendo mindi naa nikiru. ‘Kirasi Yesusi nanga Awilimupaa pilipu paa tapu topo molembolo aku ulumu paa peanga.’ nimbu we melema kinie ulume waka naa kolopo ‘uluri molo’ nimbu mundupu siye kolopo yu mindi lombili pulio. ‘Kirasi mindi ambolopo yunge ungume tondolo mundupu pilipu lipu tepo, yu kinie tapu topo molambili.’ nimbu ‘we ulume langi purupe lkupendi tolemo kinie toko ltelemele melema mele lemo.’ nimbu pilipu molio. Kinié nane ‘Ungu manema pilipu lipu terindumunge na Pulu Yemone ‘na ye sumbi nilimu.’ nimbe kanolemo.’ nimbu naa pilio. “‘Na ye sumbi nilimu molambo.’ nimbu aulke te lupe pulio.” ‘Kirasi “kinie yuni ‘nanga’ nimbe tenderimumu kinie” sike.’ nimbu tondolo mundupu pilio akumu mindi ye sumbi nilimu molio aulkemo akisindilimo. ‘Kirasi sike’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma mindi Pulu Yemone ‘yembo sumbi nilime’ nimbe kanolemo.
8 Men nati sawar akisin, baise sawar etei’imak hai yabih i en, anayabin ata Regah Jesu Keriso ana gewasin iti sawaramaim afufufun ana gewasin i ra’at sawar etei natabiren. Imih ayu Jesu wabinamaim sawar etei kakafih arou ao ai hamiyen abi’akir, saise Keriso anab
9 — ausente —
9 nowau’umih namatar nayamutufuru, men ofafaramaim, baise Keriso anabitumitumimaim boro nayamutufuru anan God biyan anatit.
10 ‘Na Kirasi molemo mele paa pilipu, yu kinie paa tapu topo kapola kapola molambili.’ konopu lekero. ‘Kirasi kolopa lomboropa ola molopalie tondolo te lsimu aku tondolomone na molopo tembo mele paa lipe tapondopili. Yu kolombando mindili norumu mele na yu kinie pea tapu topo mindili nambo. Kolombando konopuni pilipe molorumu mele na aku sipu molambo.
10 Ayu akokok i Keriso anaso’ob, morobone mimisir ana fair auman anaso’ob, naatu ana bai’akir turin anab ani’akir, momorobobe ana morob.
11 Pe kamu kolombo kinie yuni na “Lomboroko ola molou.” paa nipili.’ konopu lekero.
11 Saise God boro morobone niyawasu anamisir.
12 Nalo ‘Na isipu isipu molambo.’ nikiru akumu‘ou aku sipu molkoro.’ nimbulie naa nikiru. ‘Ye paa peanga ulu pulu keri naa pelimu molio.’ naa lanikiru. Kirasini na ‘molopo kondambo.’ nimbe na ambolorumumunge ‘na aku sipu ulu akumu paa ambolambo.’ nimbu kongono tondolo mundupu tepo molio.
12 Men kwananot ayu sawar etei i abaika, o anunuw ana yomanin aisawarika, en baise boro’ika bainamih anununuw, anayabin Keriso au siwar baitu isan i inonowatika inu’in.
13 Angokeme, ‘Ulu akumu ou ambolopo molio.’ nimbu naa pilkiru. Nalo ulu te sike tepo molio, akumu isipe: Yembomane melte singe kinie lingendo mako tolemele owena ‘Na ou kumbi lepo lkisipu pupu liemboa.’ ningu kere-kuru liku lkisilimele mele na aku sipu ‘Kirasi Yesusini olionga nimbu tenderimumunge Pulu Yemone ‘na konde molko kondoko mindi pani ou.’ nirimu ulumu paa liembo.’ nimbu na umbune sipe ambolemo melema wendo wendo lipu mundupu siye kolopo, mulu naa pilipu we mele lupema konopuni naa pilipu owe torumu owena pumbondo tondolo mundupu lkisilio.
13 Taitu, ayu aso’ob nati sawar bain isan i boro’ika bainamih anan, baise sawar ta’imon asisinaf i tit, abisa ufu’une i nuhubur naatu abisa nou’une inu’in i bainamih anununuw.
14 — ausente —
14 Ayu asinaftobon ananunuw yomanin anisawar, naatu mar ana siwar Keriso Jesu wanawananamaim God ea’afu anab.
15 Olio Kirasinge yembo pilipe konginjeli molemoloma pali aku sipu nimbu pilipu molomulu liemo papu. Molo enonga yembo marene inikiru mele ‘Sike nikimu.’ ningu naa pilku konopu lupe liengi liemo eno konopuni sike ungu pilinge mele Pulu Yemone lipe sumbi sindimbe.
15 It moumurit na’in iyabowat ayubitane orot babin tamamatar i boro not ta’imon iti na’atube tananot, baise sawar afa isah o men kubibasit, God boro isa nasinaf hinirerereb inaso’ob.
16 Nalo ‘ulu peangama teamili.’ isili-ou nimbu tepo molemolo mele mundupu siye naa kolopo paa kamu aku sipu tondolo mundupu tepo molamili.
16 Imih, it abisa turobe marasika tabaib i tanabukikin tani’ufunun.
17 Angokeme, enone pali nane telio mele manda manjiku teko molangi. Olio tepo molemolo mele mimi siku manda manjiku teko molemele yemboma mimi siku kanoko molangi.
17 Taitu au yawas kwani’u’uru, naatu sabuw afa hai yawas gewasin abi’obaiyi i kwani’ufnunih.
18 Ou wale awisili nane enondo nimbondo: “Yembo awisili Kirasi kolorumu unjo-peramo kinie opa puluema molemele.“Kanu yembomane teko kenjilimele ulumene Kirasi unjo-perana olionga nimbe kolondorumu tondolomo ‘uluri naa telemo.’ nilimele.” ” nimbu sirindu akumu kinié altopo kola tepo eno nimbu sikiru.
18 Anayabin abisa boun ao kwanonowar i marasika mar moumurih maiyow ao kwanowaraka. Baise boun i yau rererey yen maturu re auman ao, sabuw moumurih na’in hai ma hai remoramaim hisinaf Keriso onaf afe’en momorob i hai rakit matar.
19 Eno ‘kalkundu ulume enonga pulu yemo mele’ ningu pilimelemonga alieli molko kenjiku mindi puli kolea kerine punge. Eno pipili kolemela ulume kapi ningu ‘ulu peangama’ ningu, mana melema mindi konopu kimbu siku molemele.
19 Naatu hai yomanin i gurugurusenamaim ema’am, kabutih i hai god matar, tibi’o’orot boro biyah na’ohow, anayabin hai not i tafaram ana sawar.
20 Nalo ‘olio mulu koleana yemboma molemolo. Olio Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Limo Ye,akumu Awili Yesusi Kirasi, yu aku koleamo mundupe siye kolopa ombá.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo.
20 Baise it i mar ana fef tabai tama’am, imih ata baiyawasenayan ata Regah Jesu Keriso nati’ine na isan tama takaif tanuwanuw.
21 Kanu yemo “omba olio lipelie nimbemone”, yunge tondolo pelemomone yu melema pali topa manie mundupe yu ye awilimu molomba tondolo akumuni olionga kangi kerime alowa tendepa yunge kangi paa peanga olandopa pulimo mele olio kangime simbe.
21 I boro ana fairamaim sawar etei nabow babanamaim naya naatu it biyat himorob tiriririm boro nabotabiren hinan bonamanamarin hinamatar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.