Filipenses 2

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Eno Kirasi pea tapu toko molemelemonga eno toembo toko molko, yuni konopu mondolemo ulumuni eno kundopili molko, eno enono Minimuni anjo yando kapola tapu toko molko, yembo lupema konopu mondoko kondo kolko, aku siku molongi liemo
1 Kwa ayawas Keriso wanawanan kwama’am imaim koufair ebit, ana yabowamaim ebi’afuti, Anunin ana kofaninamaim bairi kwabita’ay, gewasin kwasisinaf naatu ebiwan babani.
2 na ‘Konopu awili tepa sipe molopili.’ ningu eno konopu telumu pepili molko, enono anjo yando konopu mondoko molko, enonga konopu telune pupili molko, mele lupe lupema yu-mele-mele naa konopu mondoko molayo.
2 Imih ayu abifefeyani, akokok anot ta’imon namatar, a yabow itinin ta’imon, ayub nita’imon a dubir ta’imon kwanayai kwanabow saise ayu au yasisir nan na’asa’ub.
3 Eno ‘Na yembo awili te molambo. Nanga imbi ola molopili.’ ningu naa molayo. ‘Na kamakomo molio. Nanga imbi paa olandopa molemo.’ ningu pilku kara puku naa molayo. Eno molonge mele isipe: ‘Yemboma awili mele molemele, na manie mele molio.’ ningu aku siku anjo yando pilku molayo.
3 Men akokok kabat ana naniyan nabonawiy sawar hai yabih en isah nakura’ah kwani’o’orotomih, baise kwanayara’iyi taituwa hai gewasin i kwanabora’ah isan kwanao.
4 Eno enono yu-mele-mele konopuni pilku tenge mele manjiku pilku naa molayo. Enonga yemboma ‘Teamili.’ ninge mele molo umbune pembama kepe pilku “liku tapondoko” molayo.
4 Kwa ta’ita’imon men kwa a gewasin isan kwananuwetamih, baise taituwa hai gewasin isan kwananuwet.
5 Kirasi Yesusi mele molayo.2:5-11 Kirasi Yesusi Yuyu ‘We Ye Te Molopo Ye Koropa Te Mele Molambo.’ Nimbe Aku Sipe Molorumu Kulu Pulu Yemone Yu Lipe Paa Olandopa Mondorumu Temanemo Kirasi Yesusi pilipe tepa molorumu mele eno aku siku pilku teko molongi liemo paa papu.
5 i Keriso ananotabe kwananot.
6 Kirasi Yesusi yu terimu mele isipe:
6 Keriso i God hairi hai itinin ta’imon.
7 Yu Pulu Yemo molorumu mele mundupe siye kolopa
7 Nati efanin, i anakok etei’imak yara’iyen,
8 Yu mana ye te molorumu kanoringi kanu kinie
8 ana itinin orot na’atube tufuw,
9 Pe “yu Pulu Yemonga ungume pali
9 Nati isan God bai efan auyomtoro’ot itin, naatu wabin bitin i wab etei natabirih.
10 ‘Yesusinge imbimu pilkulie
10 Imih, sabuw tutufin etei,
11 Lapa Pulu Yemoimbi liku ola mundundungendo
11 Tamat God aiwob hinitin wabin hinabora’ara’ah,
12 Nanga pulu lemo yemboma, Kirasi Yesusini aku terimu mele pilkulie nanga ungume ou alieli pilku tenge panjiku teringi mele kinié kepe tenge panjiku teangi. Na eno kinie molopo “Teaa.” nirindu kinie pilku liku teringi mele kinié na eno kinie naa molio kinie kepe nane “Teaa.” nilio mele liku awi siku pilku liku teko molangi. Pulu Yemone eno lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lsimumunge yu-kinie pea kapola kapola molemele mele ‘Aku sipu we molamili. Aku sipu molomolo mele meltene pipi simbenje.’ ningu “Pulu Yemonga kumbikerena” pipili kolko mini-wale munduku ‘Pulu Yemone ‘We simbo.’ nirimu melema paa liemili.’ ningu akume linge kongonomo mindili siku teko molangi.
12 Isan imih au ofonah, bairi tama’am ana veya mar etei fanau kwabaib na’atube boun yumatau kwaboboyouw ana veya fanau kwanab. Naatu bir kakaf auman a yawas kwabaib isan kwana’onofar, kwanabow a yawas yomanin kwana’asa’ub.
13 Olio pilimolo, Pulu Yemo eno-kinie molopa, yuni ‘Teko molangi.’ nimbe konopu lemo mele ‘Teangi.’ nimbe tondoloma sipe lipe tapondopa, ‘Tengendo waka kolangi.’ nilimo kene aku siku teko molangi.
13 Anayabin God i mar etei kwa wanawananamaim ebowabow, saise i boro kwa nakumamat i ana kokomaim kwanabow asinaf gewasih yayakitifuw kwana’as’obow. Menatan i anakok kwanabow kwanan.
14 ‘Pulu Yemone olio mongo simbe ulu te naa pepili kanopa yembo kake telime mindi nimbe kanopili. Kinié yembo ulu peangama munduku siye kolko ulu kalaro mololime kinie ulu pulu kerime mindi telemele yemboma kinie pea molopo yunge ambolangomasumbi sipu molopo yuni olio kanopa ulu kalaro mololi ulume nimbe naa kanopa ‘yembo sumbi nilime mindi molemele’ nimbe kanopili.’ ningulie eno ulu telemelema pali tengendo ungu awisili ningu kerepale naa ningu taka liku teangi. ‘Kanu yembo kerime konde mololi ulumupelemo ungumu pilku liengi.’ ningu silimelemonga kanu yemboma molemelena tepe-llame mele molko pa tendelemele. Aku tenge kinie Kirasinge walemo wendo ombá kinie eno kanopolie ‘Nane eno kinie mindili sipu kongono telioma we naa telio. Nanga ungu tondolo mundupu nilioma manie naa pumu.’ nimbu kanopolie na paa konopu sipu molombo.
14 Sawar etei kwasisinaf i men eregamin naatu osukwaraben auman kwanasinafumih.
15 — ausente —
15 Saife kwa boro aur ubar en, uhew bitan God natunatun aurih kakafin en, sasouwi na’atube tafaram sabuw kakafih tenagogor wanawanahimaim kwanama. Naatu daman na’atube maramaim kwanakusisiar.
16 — ausente —
16 Naatu umamaim yawas ana tur kwanabotan, saise Keriso ana Veya’amaim ayu boro anao ra’ara’at anayabin ayu abow rarou’u bababan i men yabin enamih.
17 Juda yembomane Pulu Yemo popo toko melema kalko sikulie, mingi te no-waene molemomo liku Pulu Yemonga kumbikerena kamu ondo leko munduku silimele meleenone ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumukinie yunge kongonomo tendelemele kinie yunge popo toko kalko silimele mele akumunge olandopa na “Pollo” ‘kolambo.’ ningu tonge kinie nanga mememo no-waene mele ondo lepa omba pumbenje. Aku liemo na konopu sipu, eno kinie pea paa konopu silio.
17 Kwa a baitumatum sibor na’atube kwanayai God isan kwanabowabow ayu au rara kwa asibor tafanamaim nasuwa nare’er, ayu i boro kwa etei isa aniyasisir men kikimin ta.
18 “Na-kinie aku sipe wendo omu liemo na eno-kinie konopu simbo,” akumunge eno kepe konopu siku na kinie pea paa konopu silimele liemo papula.
18 Naatu kwa auman kwanakawasa ayu bairit taniyasisir.
19 ‘Awili Yesusini “E.” nimu liemo nane nondopo ‘Timoti eno molemelena opili.’ nimbo. ‘Yu kelepa yando ombalie eno molemele mele na temane topa simbe mele pilimbo kinie na konopu peanga pemba.’ nimbulie ‘Aku teambo.’ nimbu molio.
19 Ayu anotanot Regah Jesu au not nabibasit na’at Timothy boro’omo kwa isa aniyun nan, saise kwa a tur nab nan nao ananonowar boro imaim nakumamatu au fair anab maiye.
20 Timoti na kinie tapu topa molopa ‘Eno molko kondangi lipu tapondambo.’ nimbe molemo mele yembo te lupe aku sipe naa molemo.
20 Timothy ai’itin i men orot afa na’atube, i akisinamo kwa ama isan i enotanot gagamin maiyow.
21 We yemboma pali ‘Yesusi Kirasi lipu tapondopo yunge kongonomo teamili.’ naa ningu enonga melema mindi konopu kimbu siku pilku molemele.
21 Iti ao anayabin, orot afa i taiyuwih hai gewasin akisin isan tenotanot, men Jesu Keriso ana bowabow baira’atin isan tenotanotamih.
22 Nalo Timoti tepa kondolemo mele eno pilimele. Kango tene yunge lapamo lipe tapondopa nokolemo mele yu kinie olto temane peangamonga kongonomo pea tapu topo telembolo.
22 Baise Timothy ana bowabowamaim biturobe i kwa kwaso’ob. Orot natun hairi tita’imon tebowabow na’atube ayu natu Timothy airi ai baibaisbonen tur gewasin isan abowabow.
23 Akumunge “‘Eno molemelena yu opili.’ nimbu lipu mundumbo tekero.” ‘Opali talou na kinie nambolka uluri wendo ombánje.’ nimbu nokokoro. Pe pilipulie, “Yu eno molemelena opili.” nimbu sumbi sipu lipu mundumbo.
23 Isan imih anotanot ayu isou mi’itube hina’o na’at Timothy boro aniyun nan kwa ninanawani.
24 ‘Na kepe Awilimuni na lipe tapondomba kinie nondopo eno ombo kanombo.’ nimbu tondolo mundupu pilkiru.
24 Naatu abitumatum Regah wabinamaim ayu taiyuwu boro anan aninanawan ana’iti.
25 Nalo kinié isili-ou enone ‘Na lipe tapondopa nokopili.’ ningu liku mundoringi ye Epapodaitasi ‘Eno molemelena altopa opili paa lipu mundumbo.’ konopu lekero. Yu olionga angenu, na kinie pea tapu topo kongono tepolo, ‘temane peangamo manie naa pupili.’ nimbulu pea opa telembolo yemo.
25 Baise boun Epafaroditas ayu taiu, na’atube bow turou, tur gewasin ana baiyowayan orot gewasin, naatu kwa a tur bow remorayan, kwaiyafar na ayu bibaisu isan i anotanot ana ef nama’am na’at boro aniyafar maiye kwa isan nan.
26 ‘Eno altopo kanamboa.’ nimbe molopa, yu kuru torumu pilieringimunge yu konopu umbune tepili molemola.
26 Anayabin kwa ayumat itinin isan ma ekakaibababan, naatu sawow inu’in ana tur kwanonowar isan ana yababan ra’at.
27 Yu paa sike kuru torumu, yu pondeanga kamu kolorumu. “Kamu kolka” nalo Pulu Yemone yu kondo kolopa ‘Konde pupili.’ nirimu. Pulu Yemone yu mindi kondo naa kolorumu. ‘ “Yu kolomba kinie” na kinie umbune awilime olandopa olandopa ombá.’ nimbe pilipelie na kepe kondo kolopa yu tepa konde lsimu.
27 Tur anababatun i sawow kafa’imo tamorob, baise God kabibir yawas itin, men i akisin baise ayu auman kabibiru, anayabin i men kok boro au yababan tafan taya’abar atarerey ati’akir.
28 Akumunge ‘Eno yu altoko kanokolie “‘Kuru pora nirimu lemo.’ ningu” konopu siengi. Na konopu umbune awili tepa naa latepili kene “Eno molemelena yu opili.” nimbo kinie paa papu.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molkoro.
28 Isan imih ayu au naniyan gagamin i akokok aniyafar kwa isa nan, saise ana yumat kwana’itin maiye kwaniyasisir, naatu ayu au yababan nasawar.
29 Akumunge yu ombá kinie konopu siku ‘Papu okono.’ niengi. Yu yuyu umbune te wendo ombá mele konopuni naa pilipe, yuni Kirasinge kongonomo mindi pilipe tepa molopalie kolomba tepa, enone ‘Na lipe tapondopili.’ ningu kongono siringimu ‘tepo molambo.’ nimbe yu kuru torumu kinie kepe pilie-kelie tepa we kongono terimu kene ‘Yu pea Awilimunge yemboma molemolo.’ ningu ‘Ange’ ningu konopu siku “Papu okono. Pea tapu topo molamili” ningu, yu molemo mele molemele yemboma liku awi siku enonga imbime liku ola mundundengi.
29 Regah wabinamaim kwaniyasisir ana merar kwanay kwanab, orot gagamih hai merar kwayi kwarusagiyih kwabubuwih na’atube.
30 — ausente —
30 Anayabin Keriso ana bowabow isan kafa’imo tamorob, ana yawas kwahir kwa ayu kwatibibaisu efanin ayu ibaisu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.