Atos 27
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs VC
1 ‘Olio sipine kolea Italli poropinji pamili.’ ningulie niringimuni, Pollo kinie ka yembo lupe mare kinie ami ye wane anderete nokorumu ye Julliasi “Nokou.” ningu siringi. Julliasi yu Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga ami ye te.
1 Logo que foi determinado que embarcássemos para a Itália, Paulo foi entregue com outros presos a um centurião da coorte Augusta, chamado Júlio.
2 Kolea Aramitiamo sipi te, kolea Esia poropinji nomu kélona taono lemomanga pumbe terimu, aku sipine olio ola pupu, nomune pumolo purumulu. Kolea Tesallonaika ye Arisitakasi pea purumulu.⸤Kolea Tesallonaika Masedonia poropinjine lierimu taono te.⸥
2 Embarcamos num navio de Adramito que devia costear as terras da Ásia, e levantamos âncora. Em nossa companhia estava Aristarco, macedônio de Tessalônica.
3 Ipulueli-oukundu kolea awili Saidono purumulu. Akune Julliasini Pollo kondo kolopa, ‘Yunge pulu lemo yembo ya molemelemane yu nokoko, yu molo tolemo melema liku tapondoko siengi kene,’ nimbe “Eno kano-pou.” nirimu.
3 No dia seguinte, fazendo escala em Sidônia, Júlio, usando de bondade com Paulo, permitiu-lhe ir ver os seus amigos e prover-se do que havia de necessário.
4 Kolea awili Saidono mundupu siye kolopo sipine altopo pupulie, poporomene sipi kumbikundu topa meli yando orumu kulu kelepo makaye tepo kolea Saipirasi anjokondo purumulu.
4 Dali, fazendo-nos ao mar, fomos navegando perto das costas de Chipre, por nos serem contrários os ventos.
5 Nomu kusana we pupulie, kolea Sillisia poropinji kinie Pambillia poropinjiselo mundupu siye kolopo pupu, kolea LLisia poropinji lierimu Maira taono purumulu.
5 Tendo atravessado o mar da Cilícia e da Panfília, chegamos a Mira, cidade da Lícia.
6 Akune kanu sipimu mundupu siye kolorumulu, ami ye awilimuni Allekesandia sipi te kolea Italli poropinji pumbe terimu kanopalie sipi akune oliondo “Pamili waa.” nimbe lipe meli purumu.
6 O centurião encontrou ali um navio de Alexandria, que rumava para a Itália, e fez-nos passar para ele.
7 Wale awisili perelipu pupulie, Naidasi taono nondopo pupu, poporomene sipimu pipi sirimu kulu perepolie, kolea Kiriti anjokondo makapu tepo pupu, akune lierimu taono Sallomoni mundupu siye kolopo,
7 Por muitos dias navegamos lentamente e com dificuldade até diante de Cnido, onde o vento não nos permitiu aportar.
8 nomu kélona perelipu ombo pupu, LLasia taono nondopa lierimu kolea te, aku koleamo imbi leko ‘Sipi Manda Lemo Kolea’ niringi, akune purumulu.
8 Fomos então costeando ao sul da ilha de Creta, junto ao cabo Salmona. Navegando com dificuldade ao longo da costa, chegamos afinal a um lugar, a que chamam Bons Portos, perto do qual está a cidade de Lasaia.
9 Wale awisili we omba pupe, Juda yemboma langi naa nongo mi toringi walema kepe omba purumu kulu kanu poniena sipime andorumu walema pora nirimu. ⸤Poniemanga pali poporome awili tepa torumu walema wendo ombá orumu kinie sipime pali naa andoringi kanumu.⸥ No paa awili tepa topa nondopa naa kelemba terimu kulu Pollone eno liepi liepi topalie nimbendo:
9 Passara o tempo - já havia passado a época do jejum - e a navegação se tornava perigosa. Paulo advertiu-os:
10 “Yema, ‘Kinié pumulu liemo sipimu topa melema pali ondopa, olio kepe no wangopo kolomolonje.’ konopu lekero.” nirimu.
10 Amigos, vejo que a navegação não se fará sem perigo e sem graves danos, não somente ao navio e à sua carga, mas ainda às nossas vidas.
11 Nalo ami ye awilimuni Pollo ungu nirimumu pilipe, lipe su sipe, sipi pulu yemo kinie sipi kongono terimu yemo kinie elone niringili mele pilipelie “Pamolo.” nirimu.
11 O centurião, porém, dava mais crédito ao piloto e ao mestre do que ao que Paulo dizia.
12 “I koleana poporome tolemo kinie sipimu manda naa lemo lemba.” niringili kinie sipine moloringi yembo awisilini ningendo: “Kapola, poporome awili ou naa tokomo kinie Pinikisindu pamolo. Akune pumolo kinie poporome awili tepa tomba walemanga sipimu manda akune nosimolo.” niringi. Kolea Pinikisi ⸤nomu suku singine lierimu ma kolea⸥ Kiritine lierimu taono te.
12 O porto era impróprio para passar o inverno, pelo que a maior parte deles foi de parecer que se retornasse ao mar, na esperança de chegar a Fenice, para passar ali o inverno, por ser esse um porto de Creta, abrigado dos ventos do sudeste e do nordeste.
13 Pe poporome laye tepa topa, sipimu manda taka lipe memba pumbe mele ningu kanokolie “Manda pumolo.” ningu sipimu mengo puringi, kolea Kiriti nomu kélona purumulu.
13 Soprava então brandamente o vento sul. Julgavam poder executar os seus planos. Levantaram a âncora e foram costeando de perto a ilha de Creta.
14 Nalo wale talo mele omba purumu kinie poporome paa awili te topa, sipimu nomune kelepa topa meli sukundu purumu. Kanu poporomemonga imbi ⸤Giriki ungune⸥ “Yurakillo.” niringi. Walse walse nimbe yunge walemo wendo orumu kinie torumu.
14 Mas, não muito depois, veio do lado da ilha um tufão chamado Euroaquilão.
15 Poporome yando sipe topa enge nirimu kulu pumolo purumulu mele manda naa terimu kulu ‘Kapola, olio we tenga memba pupili.’ nimbu sipine ola we molorumulu.
15 Sem poder resistir à ventania, o navio foi arrebatado e deixamo-nos arrastar.
16 Nomune sukundu kolea kanga te lierimu, aku koleamonga imbimu Koda, akune anjo sipine pupulie, sipi purumulumuni sipi kanga kundupe merimumu nondopo lipu ka tepo panjimolondo pererimulu.
16 Impelidos rapidamente para uma pequena ilha chamada Cauda, conseguimos, com muito esforço, recolher o batel.
17 Yemane sipi keló kanumu sipi awiline kamu ola liku nosikulie, sipi awili purumulumu “Bulsumbe.” ningu ka marene sipimu makapu teko ka toko ingi siringi. ‘Poporomene sipimu kolea Apirika memba pumbe kinie olio tombanje.’ ningu mulu sele wendo liku nosiku, ‘We pamili.’ niringi.
17 Içaram-no e, depois, como meio de segurança, cingiram o navio com cabos. Então, temendo encalhar em Sirte, arriaram as velas e entregaram-se à mercê dos ventos.
18 Sipimu poporomene paa torumu kulu opalikundu ‘Kamu keri lembanje.’ ningulie mele wale merimulume liku nona manie manie teringi.
18 No dia seguinte, sendo a tempestade ainda mais violenta, atiraram fora a carga.
19 Opalikundu sipi kongono teringi melema sipi pulu yema enono liku manie manie teringi.
19 No terceiro dia, atiramos para fora com as nossas próprias mãos os acessórios do navio.
20 Wale awisili ena kepe kombukandipi kepe melte naa kanopo, poporome mindi paa awili tepa torumu kinie ‘Yembo te omba olio lipe tapondopa wendo naa limbe. Olio sike kolomolo lemo.’ nimbu ulu te altopo naa tepo we molorumulu.
20 Ora, não aparecendo por muitos dias nem sol nem estrelas e sendo batidos por forte tempestade, tínhamos por fim perdido toda a esperança de sermos salvos.
21 Wale awisili yema langi te naa nongo moloringi kinie eno moloringine Pollo ola angilipelie nimbendo: “Yema, “Olio kolea Kiriti anjo molamolo.” nirindu mele pilipu lipu anjo we molemelanje kinié mindili nokomolo mele naa nombo, melema naa topo ltelemela.
21 Desde muito tempo ninguém havia comido nada. Paulo levantou-se no meio deles e disse: Amigos, deveras devíeis ter-me atendido e não ter saído de Creta, e assim evitar esse perigo e essas perdas.
22 Nalo kinié olio yembo te naa kolomolo kene konopu waengo siku molangi. Sipimu mindi keri lemba.
22 Agora, porém, vos admoesto a que tenhais coragem, pois não perecerá nenhum de vós, mas somente o navio.
23 Nane nikirumunge pulumu niembo pilieyo. Na Pulu Yemonga kendemande yemo molopo alieli yunge kongonomo tendelio, kanu Pulu Yemonga angello te kinié ipulueli na molondune omba angilipelie
23 Esta noite apareceu-me um anjo de Deus, a quem pertenço e a quem sirvo, o qual me disse:
24 nimbendo: “Pollo, mini-wale naa mundoyo. Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamone nunge kotemo sike pilimbemonga nu nona naa puni. Nu kinie pea sipine pukumili yemboma kepe Pulu Yemone kondo kolopa ‘Nu pea konde molonge.’ nimu.” nimbe angellomone nimu.
24 Não temas, Paulo. É necessário que compareças diante de César. Deus deu-te todos os que navegam contigo.
25 Yema, Pulu Yemone nilimo mele na pilipulie ‘Paa sike nilimo.’ nimbu tondolo mundupu pilio mele pilipulie,yuni kinié nando nimu mele paa sike aku sipe temba kene eno mini-wale naa munduku konopu waengo siku molai.
25 Por isso, amigos, coragem! Eu confio em Deus que há de acontecer como me foi dito.
26 Nalo sipimu nomune suku lemo kolea tenga kélona sike pupe tomba lemo.” nimbe Pollone nirimu.
26 Vamos dar a uma ilha.
27 Olio sipine purumulu kinie poporome topa molopili koro talo omba purumu kanu walemanga pali poporomene mindi olio topa meli purumu kinie sipimu ye tene kongono naa tepili ‘Nomu Kusa Eria’ niringine poporomene manjipe topa meli purumu. Aku sipu purumulu kinie walse awi-burumi sipimu mengo puringi yemane pilkulie, ‘Kinié nondopo kolea tenga pumolo ombamolo.’ ningu pilieringi.
27 Já estávamos na décima quarta noite, pelo mar Adriático, quando, pela meia-noite, os marinheiros pressentiram que estavam perto de alguma terra.
28 Aku siku ningu pilkulie niringimuni, manda manjeli kamo nona manie munduku kanoringi kinie teti sikisi mitaperimu kanoringi. Laye kolte purumulu kinie altoko manda manjeli kamo munduku kanoringi kinie tuwendi sepene mitaperimu kanoringi.
28 Então, atirando a sonda, perceberam que a profundidade era de vinte braças. Depois, um pouco mais adiante, viram que era de quinze braças.
29 Akumu kanokolie, ‘Olio kou lieli tenga sipimuni memba pumbe kinie olio tombanje.’ ningu mini-wale mundukulie, ‘Sipimu we naa pupili.’ ningu mele umbune teli kise kane moko toko sipi bulkundu nona manie mundukulie, ‘Ipulueli olio sipine naa topili, kolea welea tangopili.’ niringi.
29 Temendo que déssemos em algum recife, lançaram quatro âncoras da popa, esperando ansiosos que amanhecesse o dia.
30 Sipi kongono teli yemane ‘Olio naa topili, sipimu mundupu siye kolopo pamili.’ ningu sipi kanga membo purumulumu liku nomune manie mundoringi. Enone yembomando ningendo: “Sipimu naa pupe we liepili mele umbune teli mare sipimunge kumbikundu moko topo nona manie mundemili.” ningu aku teringi nalo kolo toko eno enono kiyengo ningu kowa pungendo aku siku teringi.
30 Imediatamente, os marinheiros procuraram fugir e, sob o pretexto de largar as âncoras da proa, lançaram o bote ao mar.
31 Kanu kinie Pollone ami yema nokorumu yemo kinie ami yema kinie enondo nimbendo: “Sipi kongono teli yema pea sipine we naa molomulu liemo eno kinie sipine molemele yemboma pali kolonge lemo.” nirimu.
31 Paulo disse ao centurião e aos soldados: Se estes homens não permanecerem no navio, não podereis salvar-vos.
32 Aku nirimu kulu pilkulie ami yemane sipi kangamo moko toringi kama louni karu leko nona manie mundoringi.
32 Os soldados cortaram, então, os cabos do bote e deixaram-no cair.
33 Kolea nondopa tangomba terimu, muni kinie ou Pollone ‘Eno langi nangi.’ nimbe yembomando pali tondolo mundupelie nimbendo: “Koro talo eno langi te mimi siku naa nongo mini-wale mindi munduku we moloringi.
33 Enquanto ia amanhecendo, Paulo encorajou a todos que comessem alguma coisa, e disse: Já faz hoje catorze dias que estais em jejum, sem comer nada.
34 Aku kapola naa tekemo kene akumunge nane eno tondolo mundupulie nikiru: ‘Eno langi nongo enge ningu molangi.’ nimbu nikiru. Eno telu kepe paa naa kolonge. Sipimu tomba kinie enonga kimbu ki penge-indi melema kepe ulu te naa temba.” nirimu.
34 Rogo-vos que comais alguma coisa, no interesse de vossa vida, porque nem um cabelo da cabeça de alguém de vós perecerá.
35 Aku nimbelie nirimumuni, ⸤‘Eno mini-wale naa munduku, konopu waengo siku langi nangi.’ nimbelie⸥ kanoko molangi yu berete te lipe pike lepa Pulu Yemondo “Ange.” nimbelie norumu.
35 Tendo dito isso, tomou do pão, pronunciou uma bênção na presença de todos e, depois de parti-lo, começou a comer.
36 Aku terimu kinie yembomane kanokolie eno konopu waengo siku langi liku noringi.
36 Com isso, todos cobraram ânimo e puseram-se igualmente a comer.
37 (Olio sipine molorumulu mele yembo tu anderete sependi sikisi.)
37 No navio éramos ao todo duzentas e setenta e seis pessoas.
38 Eno langi noringi olo terimu kinie rasi-witi wale we lierimume ‘Sipimu umbune naa tepili.’ ningu nona toko lteringi.
38 Depois de terem comido à vontade, aliviaram o navio, atirando o trigo ao mar.
39 Kolea tangorumu kinie eno kolea te kanoringi nalo kanoko imbi naa siringi. Eno no kélona kanoringi kinie sipimu manda pupe lemba kolea te kanoringi. Kanokolie ‘Sipimu akune manda pupe lembanje.’ ningu pilkulie niringimuni,
39 Afinal, clareou o dia. Os marinheiros não reconheceram a terra, mas viram uma enseada com uma praia, na qual tencionavam encalhar o navio, caso o pudessem.
40 ye marene ‘Sipimu naa pupe we liepili.’ ningu mele umbune telime moko toko nona manie mundoringi kanu melema ka karu leko melema nona liepili siye kolko, marene sipimunge mulkupiyemo liku toko mondoko ‘Sipimu kongono tepo nomu kélona meli pamili.’ niringi. Marene ‘Poporomene sipimu nomu kélona memba pupili.’ ningu sipi kumbine múlu sele te ola anjeringi kinie no kélona pumolo purumulu.
40 Levantaram as âncoras e largaram ao mesmo tempo as amarras dos lemes. Desfraldaram ao vento a vela mestra e rumaram para a praia.
41 Nalo mengo puringi kinie ma te nomune suku lierimune sipimu pupe topa ingi sirimu. Sipi kumbimu mana topa ingi sipelie wendo pumbe pererimu kulu no topa omba sipi bulkundu topa bulsorumu.
41 Mas deram numa língua de terra, e o navio encalhou aí. A proa, encalhada, permanecia imóvel, ao mesmo tempo que a popa se abria com a força do mar.
42 Sipimu ou elke naa topili ami yemane ningendo: “Ka yemboma no leko kowa punge kene topo kondamili.” niringi
42 Os soldados tencionavam matar os presos, por temerem que algum deles fugisse a nado.
43 nalo enonga ye awilimu ‘Pollo naa tangi.’ konopu lepalie nimbendo: “Molo, ka yemboma naa taa. No lemele yembomane ou sipimu munduku siye kolko no leko no kélona pame.
43 O centurião, porém, querendo salvar Paulo, impediu que o fizessem e ordenou que aqueles que pudessem nadar fossem os primeiros a lançar-se ao mar e alcançar a terra.
44 We molonge yemboma unjo pellange sipine elke-malke tombama liku ambolko no leko no kélona paa.” nirimu. Aku tekolie yemboma pali no kélona ulsu puringi. Te no paa naa wangoringi.
44 Os demais, uns atingiram a terra em tábuas, outros em cima dos destroços do navio. Desse modo, todos conseguiram chegar à terra, sãos e salvos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.