Atos 25
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Pesitasi kolea Judia disiriki gapomano awilimu omba kolo wangopa kolea awili Sisaria molopalie nirimumuni, wale yepoko omba purumu kinie Jerusallemendo olando purumu. Pollo kolea awili Sisaria ka ulkena pepili yu Jerusallemendo olando purumu.
1 Festus na Judea wanawanan gawan ana efan bai ma veya tounu ufunamaim Caesarea ihamiy yen na Jerusalem tit.
2 Akune purumu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinieJuda yembomanga ye awilime kinie Pesitasi molorumune ongo, Pollo kinie ungu te perimu kote tendenge teringi mele ningu siringi.
2 Nati’imaim firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Paul ana kakafih isan ubar hitin Festus hifefeyan.
3 Enone yu tondolo munduku mawa tekolie ningendo: “Nuni olio konopu siemili liku tapondoko, ‘Pollo ya ka ulkena pepili Jerusalleme yando liku mundengi.’ ni.” niringi. Enone Pollo aulkena nokoko molko tongendoaku siku niringi.
3 Hikokok i mi’itube hai kokomaim tasinaf Paul tiyafar au Jerusalem tayen. Iti na’atube hisisinaf anayabin i Paul tayen tanan efamaim hita’asabun isan hiyakitifuw.
4 Pesitasini enondo topondopa nimbendo: “Pollo kolea awili Sisaria ka ulkena pelemo, na nondopo Sisariando maniendo pumbo kene
4 Baise Festus iyafutih eo, “Paul i Caesarea imaim dibur ema’am, naatu ayu taiyuwu iti boro’omo nati’imaim anan.
5 na pumbo kinie enonga ye awili mare pea pamili. Kanu yemo ulu mare tepa kenjerimu liemo Sisaria pumolo kinie yu kote tendangi.” nirimu.
5 Imih a orot ukwarih i boro ayu bairi anan Caesarea anatit abis kakafin sisinaf na’at boro imaim ana kakafih isan ubar hinitin.”
6 Kanu kinie Pesitasi koro telu molo koro talo mele Jerusalleme molopalie nirimumuni, Sisaria maniendo ombalie orili-ou “Kote teamili Pollo liku mengo waa.” nirimu.
6 Festus veya etei eight o ten na’atube nati’imaim bairi hima, imaibo au Seseria matabir maiye re. Naatu in marto basit Festus baibatiyen ana efanamaim mare naatu iuwih Paul hibai hina hirun.
7 Pollo yu kotena orumu kinie Jerusalleme molko Pesitasi kinie pea maniendo oringi Juda yema yu angilierimune nondoko ongo angilkulie, yuni ulu te tepa kenjerimu mele naa kanoringi nalo kolo tokolie ningendo: “Yuni ulu awisili paa tepa kenjerimu.” niringi.
7 Paul hibai hina hirur ana maramaim Jew sabuw iyab Jerusalemane hire hinan etei hina sisibin roun roun hi’a’ar bebera’uh baifuwen tur kakafih moumurih maiyow hibow hitit ubar hitin hio, baise hai tur hio i men kafaita biturobe’emih.
8 Pollone ‘Yu sike terimu mele piliengi!’ nimbelie nimbendo: “Juda yembomanga ungu manemakepe, eno Pulu Yemo popo toko kalemele ulke tembelemo kepe, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga ungu manema kepe, ungu taka tondopo tepo naa kenjerindu lemo.” nirimu.
8 Imaibo Paul taiyuwin wasfafar eo, “Ayu i men kafai abisa ta kakafin asinaf. Jew hai ofafar ai gigim, na’atube Tafaror Bar ai gigim, o Rome ana Aiwob ai gigimimih.
9 Nalo Pesitasini ‘Juda yemboma na kinie konopu peanga panjengi!’ nimbelie Pollondo nimbendo: “Nunge kote Jerusalleme piliembo, olando pamiliye?” nirimu.
9 Baise Festus i kok mi’itube Jew sabuw tiyasisirih, imih ibatiy eo, “O kukokok inayen Jerusalem imaim iti ubar tibit isan a baibatiyen imaim ananowar?”
10 Pollone yundu topondopa nimbendo: “I kote tepo molemolomo Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga kotemo. Nane Juda yemboma kinie ulu te tepo naa kenjerindu mele nu pilku moleno. Akumunge Juda yembomanga kotena na nambemune pamboye? Ya Romo gapomanomone kote pilkimumu manda.
10 Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome Aiwob ana baibatiyen efan nanamaim abatabat, imih ayu i boro iti imaim ana baibatiyen anab. O iso’ob ayu i men kafai abisa kakafin asinaf Jew sabuw isah.
11 ‘Na kolambo.’ nimbu ulu te tepo kenjerindu liemo aku manda, toko kondangi. Na ungu te naa nimbo. Nalo kolo toko na kote tendengi liemo yembo tene na lipe eno simbe te naa molemo. Kolea awili Romo molopa koleamanga pali nokolemo Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamone nanga kote piliepili na akune pambo liku mundou.” nirimu.
11 Ayu ofafar ana’astu’ub imaim nabonawiyu morob ana baibasit anabaib i boro men morob ana haiw. Baise baifuwenamaim ubar hinabitu na’at, orot babin men ta ana fair ema’am boro ayu nabuw umahimaim nitihimih, ayu i boro kwaniyafaru anan Caesar nanaimaim au tur nanowar.”
12 Kanu kinie Pesitasini yu kinie tapu toko molko liku tapondoringi yema kinie anjo yando kerepale ningulie, pe yuni pilipelie nimbendo: “Nuni ‘Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamone nanga kote pilindepili yu molemona pambo.’ nikinumunge akune sike puni lemo.” nirimu.
12 Imaibo Festus ana kou’ay orot gagamih not wairafih bairi hio ufunamaim tatabir Paul iya’afut eo, “O Caesar a tur nowar isan io, imih o boro Caesar isan inan.”
13 Wale mare omba purumu kinie ye nomi kingi Akiripa kinie yunge kemulu Benasiselo ‘Pesitasi gapomano ye awili molomba omu kene kanambili pambolo.’ ningulu kolea awili Sisaria oringili.
13 Veya afa ufunamaim aiwob orot Agripa, Bernis hairi hina Caesarea hitit, Festus ana bowabow baib isan ana merar yinamih.
14 Elo “Wale awisili Sisaria molombolo.” niringili pilipelie Pesitasini ye nomi kingimundu nimbendo: “Pillikisini ye te ka ulkena pepili purumu kanu yemo ya ka ulkena we pelemo.
14 Hina nati’imaim hima veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Paul ana tur eowen eo, “Paul mi’itube wawasfafar isan Festus aiwob orot ihamiy ema’am.
15 Na talko Jerusalleme olando purundu kinie Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie,enone na molorundune ongolie ningendo: “Yu isipe isipe tepa kenjemu kene yu mongo lipili ni.” niringi.
15 Naatu ayu au Jerusalem anan ana veya’amaim Jew hai firis ukwarih naatu regaregah ai’in, orot ukwarih ubar hitin ayu asabunin morob isan hi’uwu.
16 “Nane enondo topondopo nimbondo: “Olio Romo gapomano yemane yembo te we umbune te naa silimolo. Kote pilipu, kote tendelemele yembomanga ungume pilipulie, kote tendelemele yembomo yuni yando ungu te topondopa nilimo kinie pilipulie, yembomo mongo te pelemo kinie pilipulie mongo silimolo. We naa silimolo.” nirindu.
16 Baise ayu auwih, aki Rome ai ofafaramaim orot asir bai na baibatiyen isan ana ef men ema’am, baise wantoro’ot i boro sabuw iyab ubar tibin bairi roun roun hinabat hina’o, saise i ana ef nama’am na’at taiyuwin boro nahimaim nabat nawasfafar.
17 Kanu kinie eno na kinie pea Jerusalleme mundupu siye kolopo maniendo orumulu kinie nane orili-oukundu sumbi sipu ‘Yu kotena opili.’ nirindu.
17 Naatu nati sabuw ayu bairi ana atitit ana veya, ayu veya men au’uf atain, faiwat a’in marto baibatiyen ana efanamaim amare, orot auwih hibai hina hirun.
18 Yu kote tenderingi yema ongo angilku yu kote tenderingi kinie ‘Yu mongo simbo ungu te ninge.’ konopu lierindu nalo te naa niringi.
18 Sabuw ubar hibitin ana kakafih hibow hititit i men kafa’imo sawar kakafih ayu anotanotamaim hibow hitit ubar hitinimih.
19 Yu kinie mumindili koloringimunge ungu pulu talo pelemo. Enonga Pulu Yemonga ungu pulumu lupe lupe ningu pilku, ye ou kolorumu, yunge imbi Yesusi niringi, kanu yemo Pollone “Konde molemo.” nirimu kinie “Kolo tokomo.” ningulie, kerepale niringi.
19 En baise, gamin afa ibo taiyuwih hai kwafiren isan. Naatu orot wabin Jesu momorob Paul yawasin ma rouw eo isan hibow hitit.
20 “Aku siku niringimunge ungu pulumu pilimbo pilipu sundupulie yu walsipulie nimbondo: “I kotemo Jerusalleme teamili olando pamiliye?” nirindu.
20 Au kasiy ra’at, iti tur boro mi’itube ata bow gewas, imih ayu Paul au i takokok na’at tayen tan Jerusalem imaim iti ubar isan hitibatiy.
21 Nalo Pollone nimbendo: “Molo. Nanga kotemo Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamone piliepili.” nirimu kinie pilipulie nane nimbondo: “Kapola, Romo puni aulke te korondambo kene ou ka ulkena we pei.” nirindu.” nirimu.
21 Baise Paul ifefeyanu kok i Caesar baibatiyen titin, imih ayu auwih dibur baremaim hihirafut hima’uh hima, ayu ef atanuwet imaibo atiyafar tan Aiwob Caesar biyan.”
22 Kanu kinie Pesitasini nirimu mele ye nomi kingi Akiripane pilipelie yuni yundu nimbendo: “Nane iyemonga ungumu piliembo konopu lekero.” nirimu. Pesitasini nimbendo: “Kapola, opali pilieni.” nirimu.
22 Basit Agripa Festus iu, “Ayu akokok iti orot nao ayu taiyuwu ananowar.” Festus iya’afut eo, “Marasibo nao inanowar.”
23 Orili-oukundu Kingi Akiripa kinie kemulu Benasiselo aningu kondokolo, yembo maku toko moloringi ulkena yemboma kanokolie kolape mingi langoko imbi liku ola munduku, taka liku molangi elo ulkena sukundu oringili. Ami ye awilime kinie kolea awili Sisaria nokoringi ye awilime kinie oringi kinie pea maku toringi. Kanu kinie Pesitasini “Pollo mengo waa.” nirimu kinie yu mengo oringi.
23 Hi’in marto Agripa, Bernis hairi hirutaburih auman hinawiyih rou’ay bar gagamin wanawanan hirun, baiyowayah hai orot gagamih naatu bar merar hai orot gagamih bairi. Naatu Festus iyunih Paul hibai hina hirun.
24 Omba angilierimu kinie Pesitasini nimbendo: “Ye Nomi Kingi Akiripa kinie eno pea ya molemolo yemboma pali, enone iyemo kanayo. Juda yembo Jerusalleme molemelema kinie ya molemelema kinie enone pali na kanopo molambo iyemo kote tendekolie tondolo munduku ningendo: “Yu konde molomba kinie kapola naa temba. Kolopili.” niringi.
24 Festus eo, “Aiwob Agripa naatu kwa iyab boun iti’imaim bairi tabita’imon, orot iti kwa’itin! Jew sabuw iyab iti’imaim tema’am naatu Jerusalemamaim iti orot isan ubar gagamin maiyow hitin ayu matou’umaim, fanah aumatawat na’in hiwow men hikokok iti orot boro yawasin tama.
25 Nalo yu kolomba ulu pulu te naa pilierindu. Nalo yuni nimbendo: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamone nanga kotemo piliepili.” nirimu-ne “Kapola, Kolea awili Romondo pani.” nirindu.
25 Naatu ayu anunuwet men kakafin ta sinaf boro imaim tabonawiy tan tamorob. Baise anayabin ayu ifefeyanu ana kok i boro Rome ana Aiwob nahimaim tabat ana tur hitanowar. Ayu au ef men ta ema’am boro atarufut, imih ayu au Rome baiyafarin isan abogaigiwas.
26 Nalo Romo Ye Awilimuni yu kote pilimbe mele pepá topo simbo ungu pulu te naa pilkiru. Akumunge, Kingi Akiripa kinie eno ya molemele yemboma pali ‘Pollone nimbé mele enone pilkulie pepá tombo mele ningu siengi.’ nimbu meli okoro.
26 Baise fef kiruminamih ayu akasiy, tur abisa boro Aiwob Caesar isan anakirum. Anayabin ubar hibitin men ta yabin auman. Imih ayu abai atit kwa etei namaim, o Aiwob Agripa inibabatiy inanuwet gewas tur yabin anababatun inab naatu fef ana kirum.
27 ‘Ka ye te Romo ye awilimu molemona we lipu mundumbo kinie kapola naa temba.’ konopu lekero. Yunge kote pelemomonga pulumu pepá topo nimbu para sipulie yu lipu mundumbo kinie papu.” nirimu.
27 Anayabin ayu ai’itin ayu isou men gewasin iti dibur orot ana ubar en asir taniyafar nanan ana itinin i men basit.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.