Atos 24
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NTLH
1 Pollo kolea awili Sisaria mengo puringi pe wale kise-pakera omba purumu kinie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Ananayasi kinie Juda yembomanga tapu ye mare kinieJuda yembomanga ungu manema pilierimu ye Tetallasi kinie kolea awili Sisaria maniendo ongolie niringimuni, gapomano ye awili Pillikisindu Pollo kote tendenge mele ningu siringi.
1 Cinco dias depois o Grande Sacerdote Ananias foi até Cesareia com alguns líderes do povo e com um advogado chamado Tértulo. Eles se apresentaram ao governador Félix para fazer acusações contra Paulo.
2 Kanu kinie yuni Pollondo “Ou.” nirimu orumu kinie Juda ye awilimenga lipe tapondopa kote tendeli ye Tetallasini Pollo kote tendepalie Pillikisindu nimbendo:“Ye Paa Awili Pillikisi, nuni olio nokoleno kinie opa te wendo naa opili molopo kondolemolo. Ou olio molopo kenjerimulu nalo nuni olio nokoko “I sipe isipe wendo opili.” nilinomonga kinié olio molopo kondolemolo. Akumunge kinié olio konopu peanga pekemo-na nu kinie “Paa ange.” nikimulu. Paa papu teleno.
2 Depois que Paulo foi chamado, Tértulo começou a acusação, dizendo: — Excelentíssimo Senhor Governador, o seu governo nos tem trazido um longo tempo de paz, e graças à sua sábia administração muitas reformas necessárias estão sendo feitas para o bem deste povo.
3 — ausente —
3 Somos muito agradecidos por tudo aquilo que temos recebido em todas as ocasiões e em todos os lugares.
4 Nalo olione we ungu awisili nimolo kinie nu siye temba kene ponjipu niemili pilku molani.
4 Mas não quero tomar muito do seu tempo e por isso peço que tenha a bondade de nos escutar apenas um pouco mais.
5 “I yemo ‘Yemboma mongo liku molko kenjengi!’ nimbe, Juda yemboma molemele koleamanga pali andopa ‘Eno anjo yando konopu keri panjiku irinele teko molko kenjengi!’ nilimo yemo. Yu olio Juda yembomanga ungu manema munduku siye kolko ‘Nasarete yemonga yemboma’nilimelemanga ye nomi te.
5 Nós achamos, de fato, que este homem é uma peste. Ele provoca desordens entre os judeus do mundo inteiro e é também o líder do partido dos nazarenos.
6 Yu aku sipe mindi tepa naa kenjilimo. ⸤Olio Juda yemboma Pulu Yemo popo topo kalemolo⸥ ulke tembelemo tepa kenjimbe terimula. Aku sipe tepa molorumu kinie yu pupu ambolorumulu. Ambolopolie ‘Olionga ungu manema pilipu yu kote tendamili.’ nirimulu,
6 Além disso tentou profanar o Templo, e então nós o prendemos. Nós íamos julgá-lo de acordo com a nossa Lei ,
7 nalo Jerusalleme nokoringi Romo ami yemanga ye nomi LLisiasini omba tondolo mundupe wendo lipe meli pupelie
7 mas o comandante Lísias veio e o tirou de nós à força.
8 nimbendo: “Yu kote tendenge yema Pillikisi molombana puku kote tendangi.” nirimu. Kinié nuni yu sumbi siku walsení kinie, olione kote tendelemolo mele yuni nimbé pilkulie nuni ungu pulumu sumbi siku piliení.” nirimu.
8 Aí o próprio Lísias mandou que os acusadores viessem até aqui e fizessem a acusação diante do senhor. Se o senhor fizer perguntas a este homem, ele mesmo confirmará todas as acusações que estamos fazendo contra ele.
9 Tetallasi pea angilieringi Juda yemane “Pollo sike aku sipe temu mele nikimu.” niringi.
9 Então os judeus concordaram, dizendo que tudo era verdade.
10 Kanu kinie gapomano ye awilimuni Pollondo “Sike aku siku terinuye?” nirimu kinie Pollone topondopa nimbendo: “Nu ponie awisili olio Juda yembomanga kote awilime pilino yemo molenomonga nanga kote, kinié pilienímunge na konopu pe nipili kote tembo.
10 O Governador fez sinal para que Paulo falasse. Então ele disse: — Eu sei que há muitos anos o senhor é juiz do povo judeu e por isso eu me sinto à vontade para fazer a minha defesa na sua presença.
11 Na Pulu Yemo popo topo kapi nimbondo Jerusalleme olando purundu kinie pe kinié koro talo mele mindi omba pukumu. Pe kinié yemboma walsenu liemo ‘Sike aku sipe terimu.’ ninge.
11 Como o senhor mesmo pode comprovar, faz apenas doze dias que fui a Jerusalém para adorar a Deus.
12 Na ulke tembelena suku yembo te kinie irinele tepo, eno maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulke tenga pupu yemboma tepo mumindili kondopo, kolea awili ⸤Jerusalleme⸥ sukundu ulu te tepo kenjerindu mele na kote tendekemele yemane te paa naa kanoringi, molo.
12 Os judeus não me viram discutindo com ninguém nos pátios do Templo, nem agitando o povo nas suas sinagogas ou em qualquer outro lugar da cidade.
13 Ina kote tendekemele yemane na ulu temu nikimili mele ‘Ye te omba “I ulume paa sike temu, na mongone kanondu.” nipili.’ ningu te paa manda naa liku mengo ongela.
13 E eles não podem provar nenhuma das acusações que agora estão fazendo contra mim.
14 “Nalo nane nundu ungu te paa sike nimbu para simbo. Akumu isipe: Na olionga anda kolepalimene popo toringi Pulu Yemo popo topo imbi lipu ola mundundumbondo ⸤Yesusi kinie⸥ ulu konde wendo orumu akumu na sike pilipu tepo molio. Kanumu Juda ye awilimene ‘Olionga ungu pulume lawa teko talape talo tepo molamili.’ nilimele kanu ulumu na sike pilipu tepo molio. Mosisini boku torumume kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane boku toringime kinie,kanu bokumenga molemo ungume pali nane ‘Sike ungume.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio.
14 Porém uma coisa confesso ao senhor: eu sigo o Caminho que os judeus dizem ser falso; mas é desse modo que sirvo ao Deus dos nossos antepassados. Creio em tudo o que está escrito na Lei de Moisés e nos livros dos Profetas .
15 Inanga kote tendekemele yemane ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ ningu konopu siku nokoko molemele ulumu kinie, nane ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ nimbu konopu sipu nokopo molio ulumu kinie, telumu. Akumu isipe: ‘Olio mana yemboma kolopolie, tepo peanga tepo molemoloma kinie, tepo kenjipu molemoloma kinie, pali lomboropo ola molomolo.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.
15 Eu e os meus acusadores temos esta mesma esperança em Deus: todos vão ressuscitar, tanto os bons como os maus.
16 ‘Aku sipu temolo.’ nimbu pilipu moliomonga Pulu Yemone kepe mana yembomane kepe nane ulu telioma kanokolie ‘ ‘Tepo kenjikiru.’ ningu naa kanangi.’ nimbu konopuni pilipu molio.
16 Por isso faço tudo para sempre ter a consciência limpa diante de Deus e das pessoas.
17 “Na ponie pokorenga kolea lupemanga molopolie nirindumuni, pe kelepo nanga yemboma molemelena Jerusalleme yando talko orundu.Kolea lupe yembomane Jerusalleme yembo koropama kondo kolko liku maku toringi kou monema eno simbondo membo ombo, Pulu Yemo popo topo melema kalombondo orundu.
17 E Paulo continuou: — Depois de ter ficado fora de Jerusalém durante alguns anos, voltei para lá a fim de levar algum dinheiro para o meu próprio povo e para oferecer
18 Olio Juda yembomane ‘Pulu Yemone olio kake tepili molomolo kanopili.’ nimbu telemolo mele tepo ulke tembelena kake tepili molorundu kinie na ongo kanoringi. Ongo kanoringi kinie na-kinie yembo awisili maku naa topo, na yemboma-kinie ungu awisili naa nirimulula.
18 Quando estava fazendo isso, depois de eu ter acabado a cerimônia de purificação , alguns judeus me encontraram na área do Templo . Não havia muita gente comigo nem desordem.
19 “Nalo Esia poropinji Juda ye mare ongoyemboma teko mumindili kondoko na amboloringi kanu yemane ya kotena ongo na kinie ungu te pelemomo kote tendelemelanje papu.
19 Porém alguns judeus da província da Ásia estavam lá. São eles que devem se apresentar diante do senhor e fazer as acusações, se é que têm alguma coisa contra mim.
20 Na Juda yembomanga kanjollomaku toringine angilierindu kinie na-kinie mongo perimu pilieringi meleiongo angilkimili yemane ningu para silimelanje papula.
20 Ou então que estes homens que estão aqui digam se, quando eu estive diante do Conselho Superior , eles me acharam culpado de qualquer crime.
21 Molo kanjolloma moloringine molopolie ungu te tondolo mundupu nirindu kanumunge ya kinié kote tendekemelenje? Nirindu mele isipe: “Yemboma kolkolie lomboroko ola molonge.” nirindu akumunge kinié enone na kote tendekemelenje?”nimbe Pollone aku sipe nirimu.
21 Quando estava de pé diante deles, eu apenas disse em voz alta: “Hoje estou sendo julgado por vocês porque creio que os mortos vão ressuscitar.”
22 Pillikisi yu Juda yemboma kinie ulu te lupe wendo orumu enonga yembo marene pilku tenge panjiku moloringi mele ou pilierimu. Pollone ungu nimbe pora sirimu kinie yuni nimbendo: “Romo ami ye Jerusalleme moloringimenga ye nomi LLisiasi ombá kinie eno ungu nikimili mele kamu pilipu pora simbo kene isili-ou we nokoko molo-paa.” nirimu.
22 Então Félix, que estava bem-informado a respeito do Caminho, deixou a questão para depois, dizendo a eles: — Quando o comandante Lísias chegar, eu resolverei o caso de vocês.
23 Aku nimbelie nirimumuni, ami ye wane anderete nokorumu yemondo nimbendo: “Pollo mengo puku ka ulkena panji-peni. Nalo yu tondolo ingi siku ka naa toko, yunge pulu lemo yembomane ‘Yu nokamili. Molo tomba melema pilipu yu lipu tapondamili.’ ningu onge kinie enone “Molo.” naa niee.” nirimu.
23 Ele mandou que o oficial pusesse um guarda para tomar conta de Paulo e ordenou que lhe dessem alguma liberdade e licença para receber ajuda dos amigos.
24 Wale mare omba purumu kinie Pillikisi kinie yunge menu Derusillaselo oringili. Derusilla yu Juda ambomo. Oringili kinie Pillikisini “Pollo opili.” nimbe, ungu nimbe mundorumu kinie Pollo omba yembomane ‘Yesusi yu sike Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.’ningu manda tondolo munduku piliengi mele nimbe sirimu kinie pilipe molorumu.
24 Alguns dias mais tarde Félix veio com Drusila, a sua esposa, que era judia. Mandou chamar Paulo e o ouviu falar a respeito da fé em Cristo Jesus.
25 Kanu kinie Pollone yemboma sumbi nilime molonge mele kinie, yemboma eno enono nokoko kondonge mele kinie, ⸤Pulu Yemone⸥ yemboma kote tendemba walemo wendo ombá mele kinie, kanu ungume nimbe molorumu kinie Pillikisi mini-wale mundupelie nimbendo: “Manda ningu, pani. Pe ena te we lemba kinie nu kelko ‘Ou.’ nimbo kene pu.” nirimu.
25 Mas, quando Paulo começou a falar sobre uma vida correta, o domínio próprio e o Dia do Juízo Final, Félix ficou com medo e disse: — Agora pode ir. Quando eu puder, chamarei você de novo.
26 Kanu kinie Pillikisini ‘Pollo yu ‘Lipe tapondopili.’ nimbe kou sipili.’ nimbe alieli Pollondo “Ou.” nirimu kinie Pollo yu Pillikisi molorumune alieli orumu, yu-kinie ungu ningu moloringili.
26 Além disso Félix esperava que Paulo lhe desse algum dinheiro. Por isso o chamava muitas vezes e conversava com ele.
27 Pollo kolea Sisaria taono ka ulkena pepili ponie talo omba purumu kinie Posiasi Pesitasi omba Pillikisi kolo wangopa molorumu kinie Pillikisini ‘Juda yema na-kinie konopu peanga panjengi.’ nimbe Pollo ka ulkena we pepili yu purumu.
27 Dois anos depois Pórcio Festo ficou no lugar de Félix como governador. Félix queria agradar os judeus; por isso, ao sair, deixou Paulo na prisão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.