Atos 1

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ye Awili Tiopillasi, Yesusini pulu polopa ulume tepa yemboma ungu mane sipe terimu mele ou boku tenga torundu kanumu.
1 Theophilus au buk wantoro’ot i Jesu ana bowabow etei mi’itube busuruf bow sabuw i’obaibiyih inan
2 Ou ulume pulu polopa telipe pupelie, pe yandopa ‘Kelepo mulu koleana altopo nondopo pumbo.’ nimbe pilipelie nirimumuni, “Nanga kongono tende-paa.” nimbe mako topa lipe mundorumu yema,Mini Kake Telimu yu kinie molopalipe tapondorumu-ne Yesusini enondo “Eno i siku i siku teangi.” nimbe ungu mane sirimu.
2 God bora’ah au mar yey isan i ao akirum. Baise au mar yena’e ana veya orot iyab kob abarin isan rurubinih i Anun Kakafiyinane roube’aten tur itih.
3 Yesusi yu mindili nomba kolopa lomboropa ola molopalie nirimumuni, yu ‘Lombili andolime na paa sike lomboropo ola molondu mele kanangi.’ nimbe eno moloringine yu pupe eno kanoko molangi ulu mare terimu. Yu walse walse nimbe eno moloringine omba mona molopa, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa kolea nokolemo nokomba meleeno nimbe sirimu. Aku sipe tepa molopili wale paono talo omba purumu.
3 Ana bai’akir ufunamaim, isah irerereb hai not hikwaris hima hibinotanot ana sinaf ef tata’amaim botabirih hi’itin hiturobe i, i yawasin ma’ama, veya 40 wanawanan ana bairererebamaim God ana aiwob isan i’obaibiyih hima hinowar.
4 Walse eno kinie molopalie Yesusi yuni nimbendo: “Eno ou kolea awili Jerusalleme munduku siye naa kolangi. Ou Tatane “Simbo.” nirimu Minimu ‘Ou opili pe pamili.’ ningu inie we nokoko molangi. Akumu nane eno ou nimbu sirindu pilieringi kanumu.
4 Veya ta bairi hima bay hi’aa ana maramaim, iuwih eo, “Jerusalem men kwanihamiy, baise kwanama Tamai a siwar baitimih eomatani, ao kwanonowar isan kwanakaif.
5 Nane enondo ou nimbondo: “Jonone yemboma no linderimu lsingi nalo wale awisili omba naa pupili eno nanga yemboma Pulu Yemone Mini Kake Telimu simbe linge.” nirindu kanumu.” nirimu.
5 Anayabin John i harewamaim bapataito it, baise veya bai’ab na’atube ufunamaim kwa boro Anun Kakafiyinamaim bapataito kwanab.”
6 Kanu kinie Yesusi lombili andolime yu kinie maku toko molkolie niringimuni, enone Yesusindu ningendo: “Awilimu,kinié walemonga nuni “I sirele yemboma altoko enono molangi, Romo gapomano manie pupili, enono gapomano liengi, na enonga ye nomi kingimu molopo eno nokambo.” nininje?” ningu walsiku pilieringi.
6 Basit Tur Abarayah etei hina hibita’imon ana veya hibatiy, “Regah, karam iti boun aiwob itab Israel sabuw ititih maiye?”
7 Yuni enondo nimbendo: “Tatane ulu lupe lupe “Tembo.” nimbe mako tolemo walema kinie melema inge teli walema kinie enonga kongono molo.Tatane ulume temba walema Tata yuyu akume pilipe molemo.
7 Iyafutih eo, “Veya naatu sumar abisa’amaim iti sawar hinamamatar isan i God akisin ana fair tafanamaim veya yakitifuw, i boro men kwa kwanaso’obamih.
8 Nalo eno molongena Mini Kake Telimu ombalie ‘Eno tondolo pupili molangi.’ nimbé. Kanu kinie pe eno tondolo pupili molkolie kolea awili Jerusalleme kinie, kolea Judia disiriki lemo taonona kinie kolea kangama pali kinie, kolea Sameriadisiriki lemo koleama pali kinie, kelko ma koleama pali kinie yembomando enone na terindu mele kepe “Tembo.” nirindu mele kepe kanoko pilieringi mele ningu siliku punge.” nirimu.
8 Baise kwa i Anun Kakafiyin nanan ana veya’amaim fair boro kwanab, naatu ayu isau Jerusalemamaim boro kwanabusuruf kwanakubuna, kwanatit Judea wanawanan, Samaria, naatu kwanatit kwanan tafaram yomanin.”
9 Yuni aku sipe nimbe molopalie, eno kanoko molangi yu ma koleamo mundupe siye kolopa mulune olando purumu kinie kupe te omba yu pipi sirimu, pe altoko naa kanoringi.
9 Iti na’atube eo ufunamaim, God bora’ah yen himtitiy auman in sakuk wanawanan run himat kasiy.
10 Yu ola pumbe purumu kinie eno olando siku neme neme ningu kanoko angilieringi kinie eno angilieringine ye talo mulumbale kake pakokolo tamburumbu ongo angilkululie niringilimuni,
10 Matah etei hikubar nati mar wanawanan rurumaim hibat hi’i’itin, naniyan meyemeye orot rou’ab hai faifuw kwes sisibihimaim himatar. Tounamatar ro’ab bai’ufununayah bairi teo|alt="Two angels speaking to disciples" src="CN01887B.TIF" size="col" loc="Act 1.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.10-11"
11 elone enondo ningelendo: “Kolea Gallilli yema, eno mulune olando siku nambemune kanoko angilkimiliye? I Yesusi, Pulu Yemone kinié mulu koleana olando likimu yemo, yu kinié pukumu kanokomele mele pe walse aku sipe kelepa manie ombá.” niringili.
11 Naatu hi’uwih. “Galilee oro’orot, kwa aisim kwabat au mar kwanuwanuw? Iti Jesu ta’imon God kwa biyamaim bora’ah au mar yey, i boro ef ta’imon kwa’itin yeyebe boro namatabir maiye nanan kwana’itin.”
12 Kanu kinie eno ma pangi Unjo Ollipi Poniemo munduku siye kolko Jerusallemendo kelko yando oringi. Aku ma pangimu kinie kolea awili ⸤Jerusalleme⸥ kinie paa nondopa mele lierimu, aulke ponjilimu, ⸤Juda yemboma koro moloringi⸥ wale SambatemongaIsirele yemboma andoringi aku mele.
12 Imaibo Olive Oyaw hihamiy himatabir maiye hin Jerusalem hitit, ef ana manin i one kilometre na’atube.
13 Yesusi mulu koleana olando purumu kinie yu lombili andolime Jerusallemendo yando ongo suku pukulie niringimuni, ulkena puku ulke olakondo peringine ola puringi. Akune peringi yemanga imbime isipe: Pita keme Jono keme Jemisi keme Enderu keme, Pillipu Tomasiselo kinie, Batollomiu Mateyuselo kinie, Allapiasi malo Jemisi keme “Olio Isirele yemboma oliolio gapomano molamili.” ningu karaye teringi talape ‘Sellote’ nili ye Saimono keme elo kinie, Jemisi malo Judasi yu kinie, aku ye rureponga yepoko aku ulkena peringi.
13 Hina bar hitit, naatu hiyen bar awan ta no tafan i hima’ama’amaim hitit. Iyabowat nati’imaim hima’ama wabih i iti, Peter, John, James, Andrew, Philip, Thomas, Bartholomew, Matthew, naatu James, Alpheus natun, naatu Simon Kafafarayan, naatu Judas, James natun.
14 Kanune eno pali liku maku toko, konopu telune pupili Pulu Yemo kinie ungu ningu mindi moloringi. Ambo mare kinie Yesusinge anumu Maria kinie Yesusinge angenupili kinie akume pea pali Pulu Yemo kinie ungu ningu moloringi.
14 Iti orot i mar etei hina hita’imon hiyoyoyoban, baibin bairi, naatu i wanawanahimaim i Mary Jesu hinah naatu taitin auman.
15 Kanu walemanga Yesusinge lombili andoli yembo wane anderete tuwendimoloringi kinie Pitane ola angilipe enondo nimbendo:
15 Nati ana veya’amaim bai’ufununayah etei 120 na’atube wanawanahimaim Peter misir eo,
16 “Angokeme, Mini Kake Telimuni ⸤ye nomi kingi⸥ Depisinge kere-pundune pe wendo ombá mele nirimu yuni bokune torumu mele yu paa sike aku sipe wendo ombámondo nirimu. Akumu paa sike wendo orumu. Kanu ungumu Judasini Yesusi yu opa puluema lipe simbe Depisini ou nirimu kanu ungumunge pulumu talko wendo orumu.
16 “Taitu, marasika Anun Kakafiyin David iwan Bukamaim eo kikirum i Judas ana sinafumaim nati tur na yabin matar. I rafot rouwayan na’atube sabuw bonawiyih Jesu hifatum.
17 Judasi olio kinie pea molopo kongono pea tepo molorumulu kanumu. Akumunge ye te yunge kolo wangopa molopili” nirimu.
17 Judas i ata kou’ay orot ta naatu iti bowabow wanawananamaim bairi tabow.
18 (Aku ye Judasi yu tepa kenjerimumunge kou siringi kanumuni ma te topo topa lsimu kinieyu mana manie topa mundupe yunge olomo suku nimbe yunge oloma pali wendo omba purumu.
18 Bowabow kakafin sisinaf isan ana baiyan hibitin imaim me tubun ukwarin aubabe re yi yan fudir kabutin ihouw.
19 Pe Jerusalleme moloringi yemboma pali Judasi aku terimu pilkulie enonga umbu ungune kanu koleamo imbi leko ‘Akeltama’ niringi. ‘Akeltama’ akumunge pulumu ‘Meme Ondoli Mamo’.)
19 Sabuw Jerusalem hima’ama etei ana tur hinowar, imih hai turamaim nati efan wabin Akeldama hiwab. Wab anayabin ‘Rara ana Efan.’
20 “I ungu wendo ombá nirimu Depisini bokune torumu ungumu Konana bokune molemo mele isipe:nimbe molemo kanumu. Konana tene isipe nikimula:nimbe molemo kanumu.
20 Anayabin Psalm wanawananamaim iti na’atube eo,
21 “Kapola, iunguselonga te ou kamu talko wendo orumu, kinié te kamu wendo opili teamili. Ou olio ye engaki rurepo molorumulu inikirumunge te manie purumumunge kolo wangopo te mako tamili. Iye mako tomolomo yu isipe ye te molopili: Ou Jonone pulu polopa yembo no linderimu mele kepe, pe kelepa yandopa yandopa Yesusini ulume tepa ungume nimbe molopalie, yu olio mundupe siye kolopa mulu koleana olando purumu mele kepe, aku ulume pali wendo orumu mele, olio kinie tapu topa andopa kanorumu ye te mako tamili. Kanu yemo yuni Yesusi lomboropa ola molorumu mele kanorumumunge olio pea manda andopo nimbu simolo.” nirimu.
21 Isan imih, igewasin orot yait ata Regah Jesu wanawanatamaim ma reremor ana veya i bairi tama tabowabow boro i tanarubin.
22 — ausente —
22 Naatu nati orot i John Baptist ana veya’amaim bairi taibuya tana Jesu hibora’ah au mar yey i boro tanarubin. Anayabin ata orot ta nati na’atube tanarurubin i boro Jesu morobone mimisir isan bairi sif tanarubon.”
23 Pitane aku nirimu kinie pilkulie enone ye talo mako toringi. Ye tenga imbi Josepo, kanumundu ‘Basipasi’ niringila, (yunge imbi te ‘Jasitasi’ niringila;) ye te Matayasi.
23 Basit orot rou’ab hikutaitih, Joseph wabin ta Barsabas, wabin baitounin Justus naatu Mathias hairi hirubinih.
24 Aku yeselo mako tokolie Pulu Yemo walsikulie ningendo: “Awilimu, nu yembomanga pali konopune kanoleno kene Yesusini “Nanga kongono tende-paa.” nimbe lipe mundorumu ye rureponga kongonomo Judasi mundupe siye kolopa yunge koleando purumu, kanu kongonomo Judasi yu kolo wangopa temba ye te nuni iyeselonga te mako tonumu olio liku ora si.” niringi.
24 Imaibo hiyoyoban. “Regah o sabuw etei dogoroh iso’ob. Imih abifefeyani orot iti rou’ab kwi’obaiyi menatan i o irubin. Peter ana ofonah bairi teyoyoyoban|alt="Peter and others praying" src="cn01903B.tif" size="col" loc="Act 1.24" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.24"
25 — ausente —
25 Judas ana efan nab tur abarayan namatar, anayabin Judas iti efan ihamiy ana ma’ama efan rurubinimaim in.”
26 Kanu kinie pepá gomo talonga yeselonga imbiselo toko manie mundukulie mingimu ambolko lope-lape tendekolie wendo lsingi kinie Matayasinge imbimu wendo orumu, kinie “Yesusini ou lipe mundorumu ye rureponga yepoko kinie pea kongono tapu toko teangi.” niringi. Kanu kinie kanu lipe mundorumu yema altoko engaki rurepo moloringi.
26 Imaibo hi’arow, naatu Mathias wabin hisusu’ub ana veya arow ben, basit Mathias hibai tur abarayah nah 11 hima’ama wanawanah run.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.