Apocalipse 21
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Pe mulu konde te kinie ma konde te kinie kanorundu. Ma oumu kinie mulu oumu kinie pora nimbe, nomu kusamo kamu naa molorumu.
1 “Imaibo ayu mar boubun naatu tafaram boubun aitin. Mar wantoro’ot ma’am naatu tafaram wantoro’ot ma’am etei sawar, riy auman saki iwa’an.
2 Kolea awili kake teli, akumu Jerusalleme kondemo, Pulu Yemo molorumu mulu koleana mundupe siye kolopa manie ombá orumu kanorundula. Ambo te ye pumbendo anilimo mele yu aku sipe animbe kondopa orumu.
2 Ayu bar merar kakafiyin, Jerusalem boubun mar God biyanane tit re’er aitin, babitai tabin isan ti’abur aawan biyan baitubarin isan enan na’atube.
3 Pe pilierindu kinie ye nomi kingi polona ungu te wendo omba tondolo ru nimbelie nimbendo: “Kinié Pulu Yemo molemo ulkemo ⸤omba⸥ yemboma molemelena angilimo, yu eno-kinie tapu topa molomba. Eno yunge yemboma molonge, yu enonga Pulu Yemo molopa eno nokopa, eno-kinie molomba.
3 Naatu urama’amamaim fanan aumetawat anowar eo, ‘Boun God ana sabuw biyah i ana bar matar, naatu boro bairi hinama. I boro ana sabuw hinamatar naatu God taiyuwin boro hai God namatar bairi hinama.
4 Yuni enonga mongona kola molombama kulu tondomba. Ou ulume pora nirimu-ne yemboma altoko kolou naa kolko, kola naa teko, kola ulke naa molko, mindili naa nonge.” nirimu.
4 maturih nasafamen. Nati’imaim morob boro men namatar maiye’emih, o yababan o rerey o baiyababan, anayabin marasika ana sawar i earuwasair sawar.’”
5 Ye nomi kingi polona molorumu yemone nimbendo: “Nane melema pali kondenga tekero.” nirimu. Pe kelepa nimbendo: “I nikiru ungume ungu sikema, yembomane manda ‘Nane nikiru mele sike telemo.’ ningu pilinge ungume kene aku ungume pepána imbi tou.” nirimu.
5 Orot nati ana urama’ama’amaim ma’am, eo, “Ayu sawar etei asinaf tibiboubuh.” Imaibo eo, “Iti inakirum nara’iy anayabin iti tur i turobe naatu karam boro hinitumatum.”
6 Nando kelepa nimbendo: “Ulume pali wendo omba pora simu. Na Ou Kumbi Lepa Yemo, Pe Akilipe Yemo;na Melemanga Pali Pulu Yemo, ‘Kongono Tembo.’ Konopu Lelioma Alieli Tepo Pora Silio Yemo. Yembo te no waka lemo yembomo alieli konde molopa mindi puli ulu pulumu pelemo no pikipe wendo olemomo kou mone naa lipu ‘We nou.’ nimbomo.
6 Ayu isou eo, “Sawar etei aisawar! Ayu i An naatu Yomanin, Busurufinayan naatu Baisawarinayan. Yait sikan namamamah ayu boro yawas ana harew buruburur aurin baiyan en anitin natom.
7 Yembo te enge nimbe opa puluemo topa manie mundumbemo monge melema pali limbe, na yunge Pulu Yemo molombo, yu nanga ambolangomo molomba.
7 Orot yait baiyow fokarin nabisnowah, i boro sawar etei ayu biyou’une nabow ayu i ana God naatu i boro ayu natu namatar.
8 Nalo yembo ‘Opa naa teamili.’ ningu pipili kolemele yemboma kinie, ‘Na kolo tolemo.’ ningu pilku na mondoko naa pilimele yemboma kinie, paa ulu pulu kerime telemele yemboma kinie, yembo toko kondolemele yemboma kinie, wa ulu kerinele telemele yemboma kinie, tomo ambolko meambu liku ala tolemele yemboma kinie, we melema anjiku ‘Olionga pulu yema. Olio nokolemele.’ ningu popo toko kapi nilimele yemboma kinie, kolo tolemele yemboma kinie, aku siku telemele yemboma pali kou-sallapa tepe nomba kondopa pelemomuru paa awilinepuku molonge, akumu enonga molonge koleamo.Aku ulu eno-kinie wendo ombámo wale talo siku kolonge ulumu.”nirimu.
8 Baise baiwawa’irayah, baitumatum atih, eteni, asbunuwenayah, baisesebarayah, farumayah, God ana baimataren sawar kwafirenayah, naatu baifufuwenayah etei, hai efan i wairaf fora’abin in ebitakir ana kukufamaim hinara’iy na’afufurih. Nati i morob bairou’abin.”
9 Kanu kinie angello yepoko pakera, kamu umbune yepoko pakera perimu mingime amboloringikanumenga te na molorundune ombalie nando nimbendo: “Sipisipi WalomoAmbo Limbemo, yu kinié ambo limbe tekemomo, nu lipu ora siembo, kanani ou.” nirimu.
9 Tounamatar seven wanawanahimaim tounamatar bai seven tew seven yomanin ana sawow kakafih yumatah ta ta bobotanen isou eo, “Kuna ayu boro Babitai boubun Lamb aawan ani’obaiy ina’itin.”
10 Kanu kinie Mini Kake Telimuni na ambolorumu kinie angellomone na meli ma pangi paa olandopa kou polorumu tenga memba pupe mondopalie, kolea awili kake teli Jerusalleme Pulu Yemo molorumu mulu koleana mundupe siye kolopa manie ombá orumumu na lipe ora sirimu.
10 Naatu Anun kakafiyin matou bora’ah tounamatar eabaru airi an oyaw gagamin manin na’in tafan atit, naatu tafaram kakafiyin, Jerusalem bar merar God biyanane re nan i’obaiyu.
11 Jerusalleme pa terimumu Pulu Yemonga tondolo pa telimuni pa tepa, umbu kou te kou mone paa olandopa pulimo te tondolo pa telemo mele, kou jasipa mele, yu aku sipe tondolo pa tepa mini-mana tepa, paa kariyápa mele pa terimu.
11 God ana gewasin auman eargawu tafaram mamarakaw ana itinin i agim bonamanamarinabe, sawar ta woun o wair jasper na’atube, kumedarin crystal na’atube.
12 Aku kolea awilimu kou pala paa awili olana pepa, kerepulu rurepo lierimu. Angello rurepo aku kerepulu rureponga nokoko angilieringi. Kou pala kunemanga Isirele yembo talape rurepo akumenga imbimetelu telu nimbe molorumu.
12 Iti bar merar ana fur i gagamih naatu manih. Ana etawan awah etei twelve naatu tounamatar etei twelve nati awahimaim, naatu nati etawanamaim i Israel sabuw hai big twelve wabih i hikirum.
13 Ena mundi olemokondo kerepulu yepoko lepa, ena pulimokondo kerepulu yepoko lepa, wikindu kerepulu yepoko lepa, merekendo kerepulu yepoko lierimu.
13 Naatu etawan tounu i veya eyeyene hiya, etawan tounu i oyawane, tounu torene, tounu veya ere’erene.
14 Kolea awilimunge kou palamonga kou awili rurepo mondoringi kou sipímenga ola Sipisipi Walomone ou ‘Yunge kongonomo tende-paa.’ nimbe lipe mundorumu ye rureponga imbimemolorumu.
14 Bar merar gagamin ana faf i twelve naatu ana wabat etei twelve tafahimaim hiwowab, nati’imaim Lamb ana tur gewasin abarayah wabih.
15 Angello na-kinie ungu nirimumu melema manda manjeli jilie kou gollone teli te ambolorumu. Akumuni kolea awilimu kinie kou pala kerepulume kinie kou palamo kinie manda manjimbendo ambolorumu.
15 Tounamatar ayu iu’uwu, umanamaim i fufunen ana isik gold bai bar merar etawan, naatu bar merar ana fur fufunen isan.
16 Koleamonga ekendo ekendo sululia ponjilia naa tepa kapola kapola terimu. Kolea awilimu winjo sipe manda manjerimu kinie tu tausini po anderete killomita mele; pera topa manda manjerimu kinie aku sipela terimu; olando sipe manda manjerimu kinie telula terimu.
16 Tounamatar re na fufun i’itin tainin rororon etei i ta’imon, ana manin naatu ana tayabar i hairi ta’imon, anayabin tainin rounane ana manin isan fufufun 2,400 kilometres. Naatu tainin roun ana tayabar isan fufufun auman i 2, 400 kilometres
17 Kou palamo manda manjerimu kinie akumu mita tere paono tene mele. Angellomone mita manda manjerimumu mana yembomane manda manjilimele aku sipe manda manjerimu.
17 Imaibo ana faf fufun ana badowanin i’itin i at tanabat taniyab tanan etei 60 metres na’atube.
18 Palamo kou jasipane teko, kolea awilimu kou gollo paa nurupulu te naa pelimuni teringi, yu kariyápa mele pa terimu.
18 Bar merar ana faf i kabay wabin jasper imaim hifaf, naatu bar merar tutufin etei ana itin i goldawat, matan diridirin kiyam na’atube.
19 Koleamonga pala sipine kou lupe lupe peanga kou mone olandopa pulimomane asiringi. Pala sipi kumbinemo kou peanga jasipa panjiku, sipi talo sipemo kou peanga muku teli kou sapaia panjiku, sipi yepoko sipemo kou peanga kake teli kou akete panjiku, sipi kise sipemo kou peanga kondili nili kou emera panjiku,
19 Bar merar ana faf an ana wabat i kabay gewasih yumatah ta ta imaim hi’abur. Ana wabat wantoro’ot i kabay wabin jasper, bairou’abin saphire, baitounin i agate, baikwafi’inin i emarod.
20 sipi kise pakera sipemo kou peanga kondoli tepa kake tepa teli kou saronikisi panjiku, sipi talo pakera sipemo kou peanga kondoli kou konilliane panjiku, sipi yepoko pakera sipemo kou peanga kanie teli kou kirisollaite panjiku, sipi engaki sipemo kou peanga kondili nili te lupe tepa nili kou berili panjiku, sipi rureponga telu sipemo kou peanga kanie te lupe tepa teli kou topasi panjiku, sipi rureponga talo sipemo kou peanga kondili nimbe kanie tepa teli kou kirisoperesi panjiku, sipi rureponga yepoko sipemo kou peanga muku te lupe tepa teli kou aiyasini panjiku, sipi rurepo sipemo kou peanga kondoli te lupe kou ametisi panjeringi.
20 bai five i onyx bai six i kanerian, bai seven karisorait, bai eight i berer, bai nine i tofas, bai ten i kalisedoni bai eleven jesinet, bai twelve ametis.
21 Pala kune rurepo siripelu kake tepa kou mone paa olandopa puli rurepo angilierimu. Kunema telu telu ningu siripelu awili telu telu ningu teringi. Kolea awilimunge aulke barisime kou-gollo paa peanga nurupulu te naa pelime mundoringi, aulke akume kariyápa mele pa terimu.
21 Etawan etei twelve i kabay biyah mudid imaim hiya, naatu etawan ta’ita’imon etei i kabay biyah mudidimaim hi’abur, ef gagamin i gold akisin hirab kiyam na’atube.
22 Kolea awiline sukundu Pulu Yemo ongo popo tonge ulke tembele te angilierimu naa kanorundu. Aku nambemune, mana Pulu Yemo molorumune ulke tembelena puku yu popo toko kaloringinalo aku kolea awilimunge Pulu Ye Awili Tondolomo kinie Sipisipi Walomo-selo moloringilimunge ulke tembele te akune naa angilierimu.
22 Bar merar gagamin wanawanan Tafaror Bar men aitin, anayabin God fairin naatu Lamb taiyuwih i Tafaror Bar.
23 Pulu Yemonga tondolo pa telimuni koleamo pa tendelemo, Sipisipi Walomo koleamonga tepe llame molorumumunge ena kepe oli kepe tene akune pa naa tendelemo.
23 Bar merar men ekokok veya, o sumar tafanamaim nararan, anayabin God ana bonamanamarin marakaw ebitin, naatu Lamb i ana ramef.
24 Koleamanga pali yemboma kolea awilimu pa tembamonga manda andoko molonge; mana ye nomi kingime enonga mele kou olando pumbe kande kandema aku koleana mengo onge.
24 Tafaram tutufin boro i ana marakawinamaim hinaremor naatu tafaram hai aiwob boro hai guguw hinabow wanawanan hinarun.
25 Aku koleamo sumbulu naa tombamonga wale tenga pala kunema pipi naa singe.
25 Etawan awah boro mar etei bobotawiyen hina’in, boro men ta hinahir, anayabin nati’imaim boro aurin gugumin en.
26 Yembomane enonga mele kou mone olandopa pumbe mele kande kandema akune sukundu mengo punge.
26 Tafaram ana gewasin naatu ana baibifa’en sawar boro hinabow bar merar wanawanan hinarun.
27 Nalo mele kalaro mololime kinie, yemboma teko pipili kondoli ulume telemele yemboma kinie, kolo tolemele yemboma kinie, akume aku koleana sukundu paa naa punge. Sipisipi Walomonga konde molopa mindi puli bokune imbi molomba yemboma mindi akune sukundu punge.
27 Naatu sawar men rousouwin na’atube sabuw iyabowat biya’ohow ana gubagub naatu baifufuwen ana gubagub auman tema’am boro men hinarun. Baise iyabowat wabih Lamb ana bukamaim hikikirum akisih boro hinarun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.