Apocalipse 1

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pe wendo ombá mele Pulu Yemone ‘Yunge kendemande yemboma piliengi!’ nimbe Yesusi Kirasi lipe ora sirimu mele inie molemo. ‘Olio piliemili.’ nimbe Yesusi Kirasi yuni yunge angellomo na yunge kendemande ye Jono molorundune lipe mundorumu.
1 Iti sawar abisa boro’omo hinamamatar isan God Jesu Keriso i’obaiy, saise Jesu ta’orereb ana’akir wairafin John taso’ob. Imih Keriso tounamatar iyafar tur bai na John biyan tit ana tur eowen.
2 Nane kanorundu mele pali nimbu para sikiru. Pulu Yemonga ungume kinie, Yesusi Kirasini “Pulu Yemone nilimo ungume sike ungume.” nilimo mele kinie, lipu ora sikiru.
2 Naatu John sawar etei i’itah i eorereb bukamaim kirum. Nati sawar i God ana tur naatu tur anababatun Jesu Keriso ana orereb tur.
3 Pe wendo ombá mele ibokune nimbe silimo yemboma pilku molangi mele kanoko ningu singe yemboma kinie, bokune molemo ungume konopune mondoko pilimele yemboma kinie eno malo. Nambemune, ulu wendo ombá nilimoma nondopa wendo ombámonga kanu yemboma eno malo.
3 Orot yait iti tur ebiyab boro baigegewasin nab, naatu yait dinabamon ana tur nowar naatu abisa hikikirum bai ebi’ufunun boro baigegewasin nab, anayabin sawar matar isan ana veya i na kabom.
4 Eno kolea Esia poropinji Kirasinge yembo talapeyepoko pakera molemelena na Jonone i pepámo topo sikiru. We kondo kololi ulu pulumu kinie konopu pe nili ulu pulumu kinie eno kinie pepili. Ou molorumu, kinié molemo, pe ombá Pulu Yemoneaku ulu puluselo sipili. Kanu yemo molopa koleama nokolemo koleana wendo olemele mini yepoko pakerane aku ulu puluselo siengila.
4 Kwa ekaleisia a kou’ay etei seven Asia wanawanan kwama’am, ayu John kwa a fef akikirum, ayoyoban God wanatowanin, marasika ma’am, boun ema’ama, naatu boro nama’am, manaw kabeber tufuw nit. Na’atube wagabur gewasih etei seven ana urama’ama nanamaim tebatabat auman hinigegewasini.
5 Yesusi Kirasi, Pulu Yemonga ungume kolo naa topa sumbi sipe nimbe silimo yemo, yembo kololime lomboroko ola molonge yembomanga yu kumbi lepa lomboropa ola molorumu yemo, ma koleana pali molemele ye nomi awilimenga ye nomimu molopa nokolemo ye nomi paa awilimu, yuni aku ulu puluselo eno sipilila. Olio konopu mondolemo yemo, yuni yunge meme ‘olionga’ nimbe ondo lenderimu mememone olionga ulu pulu kerime ‘Manie pupili.’ nimbe kulu tondopa,
5 Naatu Jesu Keriso kourerebayan gewasin, morobone misir maiye ana etawan botawiyinayan, tafaram hai bonawiyenayan etei hai aiwob ukwarin auman nigegewasini.
6 ‘Yunge Lapa Pulu Yemonga kongonomo tendangi.’ nimbe ‘Olio yu-kinie melema nokopo molopo, Pulu Yemo popo tondoli yembomamolangi.’ nirimu yemo,yunge imbimu taki-teki paa ola molopa, yemboma nokomba tondolomo yu-kinie kamu-kumu pepa mindi pupili. Aku sipe wendo opili.
6 aiwob na’atube tamatar tabi’aiwob naatu botaitit firis tamatar i ana God naatu Tamah isan tabowabow. Isan imih marakaw, fair, bora’ara’aten etei Jesu Keriso tanitin wanatowan, wanatowan. Amen.
7 Kaname! Yu kupena molopa ombá tepa molemo.
7 Kwanuw! Sakuk tafanamaim enan kwa’itin!
8 Tondoloma pali yu-kinie pelemo Pulu Ye Awilimuni nimbendo: “Na ou kumbi lepo molorundu pe akilipu molombo yemo.” nikimu.Kanu Yemo yu kinié molemo mele ou molorumu, pe ombá yemo.
8 “Ayu i An naatu Yomanin,” Regah God Fairin eo, “Ayu i marasika, boun, naatu mar boro nanan ana God.”
9 Na enonga angenu Jono, eno-kinie olio Yesusinge yemboma molemolomonga mindili nombo umbune melemolo. Mindili molo umbune te wendo olemo kinie ‘Olio mindilime we namili.’ nimbu tondolo mundupu molopo, olio Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo talapenamolemolo yemboma. Na Pulu Yemonga ungume yemboma nimbu sipu, Yesusinge temanemo topo siliomonga na ka siku nomu-kusana sukundu ma kanga lemo akumu ‘Kolea Patemosi’ nilimele akune ka siku mengo oringi molio.
9 Kwa iyab ana aiwobomaim kwarur, ayu tuwat John bairit taituwbonen yatenubamaim biyat ebababan naatu bairi tafafaram. Ayu Patmos nuwamaim hiyara’iyu ama’am. Anayabin God ana tur naatu turobe ana kirikirifot Jesu kwib ao’orereb isan.
10 Awilimunge wale te wendo orumu kinieMini Kake Telimuni na molorundune omba na ambolorumu kinie nanga bulkundu ungu tondolo te, biyukele mele, pilierindu.
10 Regah ana Veya’amaim, ayu wagabur gewasin targabuwu tainu tayowan naatu ufu’une nidun ta tour na’atube hibababin anowar eo.
11 Aku ungu nirimumuni nimbendo: “Nu mongone kanoni mele pepána tokolie Kirasinge talape yepoko pakera, Epesasi kinie Simena kinie Pekamame kinie Tayataira kinie Sadisi kinie Pilladepia kinie LLadosia kinie, aku taonomanga Kirasinge yembo talape molemelemanga pepá toko mundeni.” nirimu.
11 “Abisa kui’itah i buk firorowamaim inakirum naatu iniyafar nan ekaleisia hai kou’ay Asia wanawanan etei seven isah, wabih iti: Ephesus, Simena, Pergamum, Taiyatira, Sardis, Piladelfia naatu Laodicea.”
12 ‘Nawene nikimunje?’ nimbu bulkundu topele topo kanorundu kinie kou-gollone teli tepe-llame yepoko pakera lierimu kanorundu.
12 Ayu orot fanan anonowar ana yumat itinamih atatabir, baise atatatabir ana veya ramef hai batabat etei seven gold amaim hitar hirouwen hibatabat aitah.
13 Kanu llamema lierimu suku-singine ye te angilierimu, yu mana ye none teli te,yu ye nomi telemele mele wale-pakoli sulu te pakopa kimbu aki topa, kou-gollone teli kako te luwine torumu.
13 Ramef hai batabat wanawanahimaim orot ta ana itinin i orot natun na’atube faifuw manin ius re aneika tit, dogoronamaim gold gerogeror auman.
14 Yunge pengemo kinie penge indi pali paa kake telimu, yu kongi sipisipimenga indi kiniekalopera kinie akuselo kake telemo mele terimu. Yunge mongoselo tepe mele tondolo pa terimu.
14 Aribun bikwes ana itinin i sakusakuk na’atube naatu aribun ana kwes i kobekob na’atube, matan ana itinin i wairaf ebitakir na’atube.
15 Yunge kimbuselo kou-kopa tepena kalemele kinietondolo pa telemo mele pa terimu. Yunge ungumu no topa ungu nilimo mele ungu nirimu.
15 An ana itinin i bronze wairafamaim te’afun biyan tesafam ekukusisiaribe, naatu fanan ana nowarin i harew siku ere eniniduw na’atube.
16 Yunge ki umbukundu kombukandipi yepoko pakera ambolorumu. Opa teli lou-pulse ekendo ekendo pea ne nolimu yunge kerena perimu.Enane tondolo mongo takele telemo mele yunge kumbikeremo aku sipe none terimu.
16 Uman ana asukwafune daman etei seven bow, naatu baibiyow kaiy wan rororon so’arin awanane tit, yumatan ana itinin i rarasib anababatun, veya anafora’abin auyit erararan na’atube.
17 Nane yu kanorundu kinie na yembo kololi none telimu yunge kumbikerena sumbi sipu tamalu perindu. Kanu kinie yuni yunge ki-umbukundu na ambolopalie nimbendo: “Nu pipili naa kolou. Na Kumbinemo Pe Akilipemo.
17 Ayu ana yumat ai’itin ana veya anamaim ai mamayay are ain. Baise uman asukwafune eofere butubunu eo, “Men inabir, ayu i Busurufinayan naatu Baisawarinayan.
18 Na Konde Mololimu. Ou sike kolorundu nalo kinié na kamu konde molopo mindi pulimu molio kanumu. Na kololi ulu pulumu kinie kololi yembomanga koleamo-selongakimu ambolio.
18 Ayu i ma’ama wanatowanin, Ayu amorob baise boun ina’itu, yawasu ama’am wanatowan, wanatowan. Naatu morob ana tufatan na’atube Murumurubih Hai Efan ana tufatan auman abobotan.
19 “Akumunge nu kanokono mele temanema pepána tani. Ulu kinié wendo olemoma kinie pe wendo ombá ulume kinie pepána tani.
19 Isan imih abisa i’itah, boun kui’itah naatu abisa boro hinamamatar ina’i’itah etei bukamaim inakirum.
20 Kombukandipi yepoko pakera kinie kou-gollone teli tepe-llame yepoko pakera kinie kanonu akume ungu iko mele akumenga ungu pulumu isipe: Kombukandipi yepoko pakera nanga ki-umbukundu ambolondu akume na Kirasinge yembo talape yepoko pakeranga angelloma;tepe-llame yepoko pakera akume Kirasinge yembo talape yepoko pakera.” ⸤nirimu.⸥
20 Daman seven umau asukwafune i’itah naatu ramef hai batabat etei seven gold amaim hitar hibatabat i’itah hai kirikirifot i iti. Daman seven i ekaleisia ana kou’ay etei seven hai tounamatar, naatu ramef hai batabat seven i ekaleisia ana kou’ay etei seven.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.