Apocalipse 17

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Pulu Yemonga mumindili kololi ulume perimu⸥ mingi yepoko pakera ou ambolko moloringi angellomanga tene na molorundune ombalie nimbendo: “Ambo wapora toli awilimu, no awisili omba pulimomangaola molemomo, aku sipe telemomonga mindili singe limbe mele lipu ora siembo ou.” nirimu.
1 Tounamatar sevenwanawanahimaim tounamatar ta tew bai seven bobotanen na eo, “Kuna ayu boro babin baiwa’an kwanekwaneyan wabin gagamin harew moumurih yan emamare’ere ana baimakiy ani’obaiy ina’itin.
2 “Mana moloringi ye nomi kingime kinie yu-kinie wa ulu kerinele teringi; we yembo mana moloringime kinie yu wa ulu kerinele terimumunge no-waene nongo kekelepa tolemele mele aku siku kekelepa toringi.” nirimu.
2 Tafaram ana aiwob hina bairi hiwa’an kwanekwan naatu tafaram ana sabuw baiwa’an kwanekwan ana wine hitom hikoko’aw.”
3 Kanu kinie pe na molorundune Minimu omba ambolorumu kinieangellomone na kolea ku lieline memba purumu kinie akune ambo te mele-takera kondoli tenga bulu mingine molorumu kanorundu. Aku mele-takeramonga kangine imbi awisili molorumu, aku imbime Pulu Yemo marake teko ungu taka tondoringi imbime molorumu. Aku melemonga penge yepoko pakera kinie ungú rureponga talo kinie angilierimu.
3 Anun Kakafiyin targabuw tounamatar bora’ahu nawiyu ana arar yan atit. Nati’imaim sawaidab biyan woun ukwarin seven naatu ana rarag ten afe’enamaim babin ma’am aitin, naatu sawaidab biyan tutufin etei baigigimen tur God isan hikirumen hi’inu’in aitan.
4 Aku ambomo ambo kamako nomime pakolemele mele wale-pakoli kondoli talo pakopa, kou-gollo kinie kou kangi lupe-lupe kololi kou mone awili tepa pulimoma kinie siripelu kake tepa kou mone awili tepa pulimoma kinie akumene yu animbe molorumu.Yu no mingi kou-gollone teli te ambolorumu, aku mingimunge sukundu yu wa ulu kerinele terimumunge mele paa keri kalaro mololi awisili pepa peke lierimu.
4 Babin ana faifuw i namar naatu woun anababatun ius, naatu biyanamaim i gold, ton wakek, sar, kwameton rira’ara’ah, naatu umanamaim i ana sinaf kakafih yumatah ta ta kerowas gold amaim hiwan awan karatan,
5 Yunge mambelena yunge imbi molorumu, aku imbimu ungu iko te molorumu, akumu isipe: BEPILLONOPAA AWILIMU, WAPORA TOLEMELEMA KINIE MANA YEMBOMANE ULU PULU PAA KALARO MOLOLI KERIME TELEMELEMA KINIE ENONGA ANUMU nimbe molorumu.
5 nakwetanamaim i tur buriburin hikirum,
6 Pulu Yemonga yemboma kinie, Yesusi ‘Yu sike.’ ningu pilku yunge ungume andoko yemboma ningu siringi yemboma kinie, aku siku teko moloringimunge kanu ambomone eno topa kondorumu. Yembo te no tondolo nombalie kekelepa tolemo mele yuni eno torumumenga memema omba purumumunge yu paa konopu sipe kekelepa mele torumu. Akumu kanopolie paa mini-wale mundupu konopu awisili lipu mundorundu.
6 Naatu babin God ana sabuw hai rara tom naatu sabuw Jesu ana tur hio’orereb hai rara tom bikoko’aw aitin, iti babin ai’itin ana veya’amaim ayu ai fofofor men kafaita.
7 Aku terindu kinie angellomone nimbendo: “Nu nambemune konopu awisili liku mundukunuye? I ambomo kinie mele-takera penge yepoko pakera kinie ungú rureponga talo kinie angilimomone ambomo memba pulimomo akuselonga ungu pulumu nu nimbu siembo.
7 Imaibo tounamatar eo, “Aisim kubifofofor? Ayu boro nati babin ana buriburin, naatu nati sawaidab ukwarin seven naatu ana rarag ten babin afe’en ma ereremor ana buriburih ana kubuna inanowar.
8 Mele-takera kanonumu ou molorumu, kinié naa molemo, pe kowa muru te paa lepa mindi pupe naa pora nilimomonga wendo omba yu kolomba aulkena pumbe.Mana yembo mare, mamo ou wendo naa opili Pulu Yemone molopa mindi puli bokuneimbi naa torumu naa molemo yembomane kanu mele-takeramo kanokolie, ou molorumu kinié naa molemo nalo kelepa wendo ombá kinie kanokolie konopu awisili liku mundunge.
8 Nati sawaidab i mat ma’am baise boun i men ema’am. Baise boro’omo murubih hai efan wanu’uminane nayen hinagurus. Sabuw tafaramamaim tema’am wabih tafaram matara’e ana veya, wanatowan ana bukamaim men hikikirum boro hinifofofor sawaidab hina’itin ana veya. Anayabin i marasika ma, boun i en baise boro nan.
9 “Mimi siku konopu kimbu siku pilinge yembomane imunge ungu pulumu pilingenje.Penge yepoko pakera akume ambomo manie molemo ma pangi yepoko pakera.
9 “Ukwar narerekab naatu tur iti naniyan kwanab gewas. Sawaidab ukwarin seven i oyaw seven babin afe’en ema’am ana itinin.
10 Penge yepoko pakera akumenga pulu talo sipemo ye nomi kingi yepoko pakera. Aku kingimenga kise pakera koloringi; te kinié we molemo; te ou wendo naa oli. Nalo yu wendo ombá kinie wale laye-kolte mindi kolea nokopa molomba.
10 Naatu aiwob seven auman hai itinin. Five i himorob hire, ta’imon boun ebi’aiwob, naatu ta i boro enan, naatu i nanan ana veya i boro mar kafai ni’aiwob.
11 Mele-takera ou molorumu kinié naa molemo akumu ye nomi kingi engaki sipemo. Yu kinie kingi yepoko pakera kinie eno talape telumu, yu kolomba aulkena pulimo.
11 Sawaidab marasika ma’am momorob i aiwob bai eight. Nati aiwob i iti aiwob seven ana kofan turin, naatu i auman enan gurugurusen wanawanan narunamih.
12 “Ungú rureponga talo kanonu akumu ye rureponga talo ou ye nomi kingi naa molko koleama naa nokolemelema. Nalo pe mele-takeramo kinie pea eno ye nomi kingi nambama likulie ena mongo telu mindi koleama nokonge.
12 Rarag etei ten i’itah i aiwob etei ten, tafaram bow bai aiwob isan ana fair i men ta hibai, baise mar kafai hour ta’imon ana fofonin boro aiwob rubabaruwin ana fair hinab sawaidab bairi hini’aiwob.
13 Kingime enonga konopu telu sipe pepili molkolie, enonga tondoloma kinie kolea nokonge nambama kinie mele-takeramo singe.
13 Aiwob etei ten hai not i ta’imon naatu hai fair hai roubabaruwen etei boro sawaidab hinitin ni’aiwob.
14 Eno Sipisipi Walomokinie opa tenge, nalo Sipisipi Walomone eno topa manie mundumbe. Yu ye awilimenga ye awili olandopamo, yu ye nomi kingimenga kingi olandopamo molopa, yuni ou mako topa ‘Nanga yemboma molangi waa.’ nirimu-ne yuni nilimo ungume tondolo munduku pilku lombili pulimele yemboma yu-kinie tapu toko puringi-ne eno topa manie mundumbe.” nirimu.
14 Lamb bairi boro hinibabarfoten hiniyow, baise Lamb boro ana’afa’af sabuw, ana rourubinen sabuw naatu ana sabuw iyab hibosunusunub hibi’ufunun boro bairi hinabat hinarouw hinisbunih, anayabin i regaregah etei hai Regah, naatu aiwob etei hai Aiwob.”
15 Aku nimbelie angellomone nando nimbendo: “Nu no omba pumu, akumenga ola ambo wapora tolemomo ola molomu, aku noma yemboma kinie yembo talapema kinie yembo kangi lupe lupe angilimoma kinie yembo ungu lupe lupe lemele yemboma kinie.
15 Imaibo Tounamatar iti na’atube iuwu, “Harew nati babin baiwa’an kwanekwaneyan tafah ma i’i’itin, i sabuw biyah ta ta, kou’ay ta ta, tafaram ta ta, naatu tur ta ta.
16 Mele-takeramo kinie ungú rureponga talo kinie kanonu akumeneambo wapora tolemomo-kinie konopu keri panjikulie, yu paa teko kenjiku ‘Yu we-we andopa molopili.’ ningu mulumbalema pali kulunduku, yunge kangine míndi mare toko nongo, ‘yu kamu tepene nopili.’ ningu kalonge.
16 Sawaidab naatu rarag etei ten i’i’itih boro babin baiwa’an kwanekwaneyan hinifa’ifa’i, biyanamaim sawar etei boro hinabosaisiren segar hinihamiy nabat, biyan boro hina’aan naatu wairafamaim boro hina’afun biyan hinagurus.
17 Pulu Yemone ‘Kingime yunge kongonomo tendangi.’ nimbe ‘konopuni pilku teangi.’ nimbe pilierimu mele enone aku siku pilku ‘eno kinie mele-takeramo kinie konopu telune pupili molamili.’ ningu enonga koleama nokonge nambama mele-takeramo singe. Eno aku siku teko molangi Pulu Yemone ‘Wendo opili.’ ou nimbe panjerimu ungume wendo ombá. Kanu kinie enonga kongonomo pora nimbé.
17 Anayabin God iti sawar i dogorohimaim yari’iy ana kok abisa eo hinasinaf hinisawar, etei boro hinibasit sawaidab hai fair hinitin nabonawiyih nanan God ana tur nan niturobe.
18 “Ambo kanonumu mana molemele ye nomi kingime pali nokolemo kolea paa awilimu.”nirimu.
18 ‘Babin nati i’i’itin i bar merar gagamin, i tafaram wanawanan hai aiwob etei ebobonawiyih.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.