Apocalipse 14

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pe kelepo kanorundu kinie Kongi Sipisipi Walomomulu Sayonoola angilipe, mambelena yunge imbimu kinie yunge Lapanga imbimu kinie mambelena molorumu wane anderete poti po tausiniyu pea angilieringi.
1 Imaibo ayu anuwanuw nou’umaim oyaw Zion tafan Lamb batabat aitin, ana sabuw etei 144, 000 bairi. Naatu nati sabuw nakwetahimaim i Lamb wabin naatu Tamah wabin auman hikirumen.
2 Mulu koleana ungu te wendo orumu pilierindu akumu no topa ungu tondolo nilimo mele, molo mulú kilkala tondolo nilimo mele, molo gitama tolemele ungu nilimo mele, aku sipe ungu te wendo orumu pilierindu.
2 Naatu maramaim nidun ta anonowar i harew tititit niduhibe, naatu gunum erab gugugug ebiwa’an na’atube. Niduw anonowar i taboroyah hai douduf terabirabibe.
3 Ye nomi kingi polomonga kumbikundu mele konde mololi kise kinie ye nomi wane paono pokinie, eno moloringimenga kumbikerena enone konana konde teniringi. Wane anderete poti po tausini ou mana moloringi kinie Pulu Yemone ‘Lipu tapondambo.’ nimbe Malonga mememone mindili nolemela aulkena wendo linderimuakumene mindi ikonanamo manda pilku niringi. We yembo tene aku konana niringimu manda naa pilieringi.
3 Naatu urama’ama, sawar kwafe’en yawasih ma’anih naatu regaregah ai’in nahimaim hibat ew boubun hitabor, iti ew i boro men yait ta hini’obaiyih hinaso’ob, baise tafaram ana sabuw etei wanawanahimaim 144,000 hitutubunih akisihimo iti ew hiso’ob.
4 Wane anderete poti po tausini akume ‘Pulu Yemone olio kanopalie ‘Kake tepili molemele.’ nipili.’ ningu yuni kanopa keri kanolemo ulume amboma kinie naa teringi.Kanume Sipisipi Walomo pulimo koleamanga pali lombili pulimele. Olio Isirele yembomane langi kumbi lepa nou lemoma lipulie Pulu Yemo ‘yunge’ nimbu silimolo mele ma koleana imePulu Yemone lipe tapondopa Malonga mememone mindili nolemela aulkena wendo lipe ‘Sipisipi Walomo kinie oltonga.’ nirimu.
4 Iti oro’orot i biyah hikaif gewas uhew hima, men kafa’imo baibin bairi hi’in biyah gubagub mataramih. Mar etei Lamb menamaim inan i hibi’ufunun. Orot babin etei wanawanahimaim i akisihimo hitubunih, ai ro’oh wan tiyamur tafafayay na’atube, God ana Lamb hairi hai fayay na’atube hitih.
5 Eno kolo paa naa toringi. Pulu Yemone eno kanopalie kalaro naa molopa kake telime nimbe kanorumu. Konana Konde Te Niringi Temanemo
5 Men kafa’imo baifuwen ta awahimaim hitita’urihimih aurih ubar, en.
6 Angello te mulu awi suku singine mangopa andopa molorumu kanorundu. Yembo talape awilime kinie yembo talape kangama kinie, ungu lupe lupe lemelema kinie, yembo lupe lupema mana molemele yembo akume pali kanu angellomone temane peanga alieli pepa mindi pumbe temanemo topa simbendo mangopa andopalie,
6 Naatu anuwanuw tounamatar ta auyom waruw wanawanan roberob aitin, wanatowan ana tur gewasin bai tafaramamaim sabuw, tafaram ta ta, big ta ta, tur ta ta naatu biyah ta ta, isah orerebamih.
7 ru nimbelie nimbendo: “Pulu Yemone yemboma kote tendepa apurupe pilimbe walemo kamu wendo omu kene yu pipili kolko yunge imbi liku ola mundundeyo. Mulumu kinie mamo kinie nomume kinie no pikipe wendo olemoma kinie pali terimu yemo popo toko kapi nie.” nirimu.
7 Fanan aumetawat na’in eo, “God kwanabiruw naatu kwanakakafiy! Ana gagamin kwanao kwanabora’ara’ah, anayabin baibabatiyen ana veya natit. God, mar, tafaram, riy, naatu harew ana sinafenayan kwanakwafir.”
8 Kanu angellomo purumu kinie angello te ombalie nimbendo: “Kolea awili imbi paa ola molemo Bepillonokamu keri liemu. Sike kamu keri liemu. Kanu koleana moloringi yembomane we koleamanga pali yembo talapema ‘Wa ulu kerinele tengepelemo no-waenepaa tondolomo nangi.’ nimbe karaye terimumunge aku koleamo kamu keri liemu.” nirimu.
8 Tounamatar bairou’abin i’ufunun tit eo, “Babilon ra’iyeka! Babilon bar merar gagamin i ra’iyeka, anayabin tafaram wanawanan sabuw baiwa’an kwanekwan ana wine babin faramih etei hitom!”
9 Angello talo sipemo purumu kinie angello te altopa ombalie tondolo mundupelie nimbendo: “Mele takeramo kinie mele-takeramo yu mele manda manjiku teko mimi teko anjeringi melemo kinie elonga imbi liku ola mundunduku kapi ningu, yunge imbimu enonga mambelena molo kíne molomba yemboma
9 Tounamatar baitounin i’ufunun tit fanan aumetawat na’in eo, “Orot yait sawaidab nakwafir naatu i ana itininabe auman nakwafir, ana ewow nibasit nab ukwarin o umanamaim na’uh nama’am,
10 eno kepe Pulu Yemone eno-kinie mumindili paa kolomba ulu pulumu pelemo no-waenemo “nangi.” nimbé. ⸤Enone aku siku teko kenjingemonga⸥ yuni mumindili kolopa temba pelemo no-waenemo no pange teli te kinie wakamaka yunge mindili kolomba mingine naa mundupe, no-waenemo paa enge nipili kanu yemboma simbe. Pulu Yemonga angello kake telime kinie Sipisipi Walomo kinie kanoko molangi kanu yemboma kou-sallapa tepe nombámone eno nombá kinie paa mindili nongo molonge.
10 i boro God ana yaso’ar wine natom. Nati wine i ana fairin tutufin etei yaso’ar kerowasamaim isuwei’ika ebatabat! O boro sulfur wanawanan inarun na’arah na’arfufuri biyababan gagamin maiyow tounamatar kakafiyih naatu Lamb bairi nahimaim inab.
11 Eno mindili simbe tepemonga iliemo pora naa nimbe alieli ilie tepa mindi pemba. Mele-takeramo kinie yu none teli manda manjiku teko mimi teringi melemo kinie popo toko imbi liku ola mundundunge, molo yunge imbimu mambelena molo kíne molomba yemboma múlu naa pilku ipulueli tangoli mindili nongo mindi molonge.” nirimu.
11 Naatu fai mar biyababan bai’akir ana sow boro wanatowan, wanatowan na’in nayen, auyit o gugumin biyah tubaiwa’an isan ana veya men ta ema’am. Sawaidab ana kwafirenayah, naatu i ana yumatabe kwafirenayah na’atube sabuw iyab hibasit wabin ana ewow hibaib iti biyababan boro fai mar hinab.”
12 ⸤Aku ulumu wendo ombá kinie⸥ Pulu Yemonga yembo yuni “Teaa.” nimbe mane sirimu ungumu pilku liku tenge panjiku, Yesusi tondolo munduku pilimele yemboma konopu tondolo pupili enge ningu molangi.
12 God ana sabuw iti tur i kwanab, yatenanub nawainabi God ana obaiyunen tur kwanabukikin Jesu isan kwanabosunusunub.
13 Kanu kinie na ungu te mulu koleana wendo orumu pilierindu kinie nimbendo: “Pepá toko i siku nieni: ‘Kinié kepe pe kepe Awilimunge yemboma molkolie kolemele kolonge yemboma eno malo.’ ningu pepá tou.” nirimu. Minimuni kepe nimbendo: “Sike, eno malo. Eno ulu pulu peanga telemelema Awilimuni pilipe molombamonga mindili siku telemele kongonoma munduku siye kolko sike múlu pilinge.” nirimu.
13 Imaibo maramaim fanan ta eo anowar, “Iti kukirum: sabuw iyab Regah wabinamaim himomorob boun ana veya ebubusuruf boro baigegewasin hinab.”
14 Kanu kinie kanorundu kinie kupe kake te torumu. Akune ola ye te manie molorumu, akumu Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yenone telimu molorumu. Yu ye nomi kingimunge wanie kiraono kou-gollone teli te pakopa, langi nou lielime kolomongo teko limele lou-pulse nee noli te ambolorumu.
14 Imaibo anuw naatu nou’umaim wakasakas kwes aitin, tafanamaim Orot Natun ana itininabe, ukwarinamaim kowas gold naatu umanamaim i fafour ana kaifut auman.
15 Kanu kinie angello te ⸤Pulu Yemo popo toringi⸥ ulke tembele mulu koleana angilierimu akune wendo omba kupe polona ola molorumumundu ru nimbelie nimbendo: “Kinié ma koleana langime kamu nou liemu-ne kamu kolomongo teko sukundu linge walemo kamu wendo okomo kene nunge langi kolomongo teli lou-pulsemo liku langime kolomongo teko li.” nirimu.
15 Naatu tounamatar ta Tafaror Barene tit orot nati wakasakas tafan ma’am isan fanan aumetawat na’in e’af, “A Kaifut kubai naatu masaw kufour, anayabin fourin ana veya i natit, tafaram i iyamur fourinamih.” Fafour ana kaiy|alt="sickle" src="cn02109B.tif" size="col" loc="Rev 14.15-19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="14.15-19"
16 Aku nirimu kinie pilipelie kupe polona ola molorumu yemo manie pupe mana langime kolomongo tepa sukundu lsimu.
16 Naatu orot nati wakasakas tafan ma’am ana kaifut tafaram tafanamaim i’asakan naatu tafaram tutufin etei four.
17 Kanu kinie angello te ulke tembele mulu koleana angilierimu akune wendo orumu. Yu kepe langi nou lielime kolomongo telemele lou-pulse nee noli te ambolorumula.
17 Tounamatar tabo maramaim Tafaror Barene titit aitin, umanamaim i ana kaifut wan so’arin auman.
18 Kanu kinie angello te lupe, yu tepe nokorumu angellomo, yu Pulu Yemo popo toko melema kaloringi polomomundupe siye kolopa omba, angello lou-pulsemo ambolorumumundu tondolo ru nimbelie nimbendo: “Nunge lou-pulse nee mololimu likulie unjo-waene tolemo mongoma polo tomu kene inie toko maku tou.” nirimu.
18 Iban maiye tounamatar ta wairaf ana kaifayan sibor ana gemane tit, naatu fanan aumetawat na’in e’af tounamatar uman ana kaifut wan so’arin bai batabat isan eo, “A kaifut wan so’arin kubai tafaram ana masaw yan grape umah ku’afuwen kwita’ay, anayabin grape i hiwu.”
19 Nirimu ungumu pilipelie lou-pulse ambolorumu angellomo manie pupe mana waene-mongo polo torumume inie topalie, waene-no teko mimi tengendo kimbuni kambilku nakele-makele telemele mele Pulu Yemone paa mumindili kolorumu ulumu perimumu lierimune memba pupe suku mundorumu.
19 Tounamatar ana kaifut kamar tafanamaim iasakan grape ro’oro’oh e’afuw hira’iy bow ta’asiyen God ana yaso’ar wine bunubunuw wanawanan hira’iy.
20 Kolea awiline ulsukundu waene mongoma mingine kimbuni kambilku nakele-makele teringi kinie mingine meme wendo omba tere anderete killomita mele omba pupe, olando olando omba kongi ote te ola angilimo tenga kumbine mele orumu.
20 Naatu wine ana bunubunuw bar merar gagamin ufunane hibun fesafesaren, rara wine ana bunubunuwane titit i harew titit na’atube re nunuw in 300 kilometres na’atube naatu ana taiy i sika kabokabom ana fofonin o kafa’imo 2 metres bai.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.