1 Timóteo 1

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Pollo, Yesusi Kirasini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu yemo.Olionga Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Linderimu Pulu Yemokinie ‘Olio paa sike tepa kondomba.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ye Kirasi Yesusi kinie na mako tokolo “I kongonomo tende-pou.” niringili-ne aku sipu andopo nimbu silio yemone
1 Ayu Paul, Keriso Jesu ana tur abarayan, naatu God ata baiyawasenayan fair itu naatu iyunu atit Keriso wanawananamaim ata baitumatum itutut imaim nuhit fot tama’am i afafaram.
2 ⸤nu ‘Kirasinge yemo molko kondani.’ nimbu nane nu nokolio,⸥ nu kinie olto Kirasinge yeselo molembolomonga nu nanga kandi maloTimoti nu ipepámo topo sikiru. Lapa Pulu Yemo kinie olionga Awilimu Kirasi Yesusiselone nu we kondo kolko teko kondokolo, nuni walse walse ulu mare teko kenjení kinie nu kondo kolkolo “Mindili nani.” naa ningulu, ‘Nu konopu pe nipili taka liku molani.’ niengili.
2 O Timothy isa iti fef akikirum, ayu natu anababatun baitumatumayan. Isa ayoyoyoban baiwanbabanen, manaw kabeber, tufuw Tamat God naatu ata Regah Keriso Jesu’une isa nama.
3 Nane kolea Masedonia poropinji pumbondo nu tondolo mundupu mawa tepolie “Kolea awili Epesasi molani.” nirindu mele kinié nu altopo mawa tepolie “Akune we molani.” nikiru. Ye marene akune kolo toko ungu lupema mane siku molemele kene “Akune we molko kanu yemando “Aku naa teaa.” ni.” nimbu nu mawa tekero.
3 Ayu o aihamiy au Masedonia anan ana veya, o au’uwi na’atube Ephesus imaim inama saise sabuw afa o iso’obaka ina’uwih baifuwen tur sabuw tibi’obaibiyih hinihamiyen,
4 Kanu yemane ⸤Juda yembomanga⸥ kangema tokoanda-kolepalimenga imbime sulu teko toko mindi molemeleungumene enonga konopume topa bulu-balu sipe, ungumenga pulumu pilingendo we kerepale mindi ninge aulkemo akisindipe, Pulu Yemonga ungu sikema pilinge aulkemo pipi silimo ⸤kene enondo “Aku naa teaa.” ni.⸥ Kanu yemane mane silimele ungumene Pulu Yemo pilimolo aulkemo naa akisindilimo. Pulu Yemonga ungumu kinie, yuni “Olio kinie tembo.” nimbe, nimbe panjerimu ulume kinie, ⸤Kirasi Yesusi molopa olionga nimbe tenderimu mele⸥ ‘Akumu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo ulumuni mindi akuselo pilimolo aulkemo akisindilimo.
4 binanakwar hai yabih en naatu hai a’agir hai gin teyowayow i hinihamiyen, anayabin nati turamaim gamin emamatar, naatu men yait ta ibais baitumatumamaim God ana bowabow ebowabowamih.
5 “Kanu yemane ningu kenjiku yemboma teko embambo silimele yemando⸥ “Aku siku naa teaa.” ni.” nikiru mele ‘Kirasinge yemboma anjo yando enono konopu mondoko molangi.’ nimbu “Kanu yemando aku siku ni.” nikiru. ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumupaa sike telemele ulumu kinie, konopu kake teli ulumu kinie, konopuni pilkulie ‘Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu keri te konopune naa pelemo lemo.’ ningu pilieli ulumu kinie,aku sipe konopu peanga pepili yemboma anjo yando enono konopu mondoli ulumundu nikiru.
5 Iti roube’aten tur ana’an gagamin i yabow, imih sabuw ini’obaiyih yabow hinaso’ob gewas, dogoroh naniyan hinab kakafin gewasin hairi hinakusib gewas naatu baitumatum anababatun auman hinaso’ob gewas.
6 Yembo mare aku sipe konopu peangama naa pepili molko kanu ulu peangama munduku siye kolkolie we ungume kerepale ningu kekelepa tolemele.
6 Sabuw afa sinaf iti gewasih i hihamiyen, naatu tur hai yabih en hibow imaim hio tebowabow.
7 ‘⸤Mosisini Pulu Yemonga ungu manema pilipelie yando nimbe sirimu⸥ ungu manemanga mane silime molamili.’ nilimele nalo ungu manemanga pulume naa pilku, tondolo munduku mane singendo nilimele ungumenga pulume eno enono mimi siku naa pilimele.
7 Tekokok ofafar ana bai’obaiyenayah hinamatar, baise men hiso’ob abisa isan teo, naatu abisa isan hifair teo ana’an i men hiso’ob gewas.
8 Olio pilimolo, ‘Mosisini ungu mane sirimume sumbi sipu pilipu, aku ungu manemanga ungu pulumu mimi sipu pilipulie ulu akume temolo kinie aku ungu manema paa peanga.’ nimbu pilimolo.
8 It taso’ob ofafar i gewasin ana efamaim tana sisinaf na’at.
9 Kanu ungu manemane kongono mimi sipe telemo mele kanopolie ‘Kanu ungu manema peanga.’ nimbu pilimolomonga ungu pulumu isipe: Pulu Yemone ungu manema simbendo ‘Sumbi siku molemele yemboma pilku teangi.’ nimbe naa sirimu. Ungu manema pulue toko kara pulimele yemboma kinie, Pulu Yemonga ungume liku bulu siku ulu pulu kerime telemele yemboma kinie, Pulu Yemonga ungume naa pilku ‘ulu kake telime pilipu teamili.’ naa nilimele yemboma kinie, yembomane enonga anupili lapali toko kondolemele yemboma kinie, yembo lupema toko kondolemele yemboma kinie, wa ulu kerinele telemele kango-yemboma kinie yembo yume kinie, kolea awili Sodomo yembomane yema enono ulu kerinele teko amboma enono ulu kerinele teringi meletelemele yemboma kinie, ‘Makete tepo kou liemili.’ ningu yemboma wa limele yemboma kinie, kolo tolemele yemboma kinie, kotena puku ‘Sike nimolo.’ ningu panjikulie kolo tolemele yemboma kinie, Pulu Yemonga ungume pilipu ‘Kirasinge yemboma teko molangi.’ nimbu mane silimolo ungulupema pea pulue tongendo ulu kerime telemele yemboma pali kinie, Mosisini sirimu ungu manemane aku siku teko kenjiku molemele yemboma pali ‘nokopili.’ nimbe Pulu Yemone ‘Aku ungu manema pepili.’ nimbe, nimbe panjerimu.
9 Taso’ob auman ofafar i men sabuw gewasih isah, baise sabuw ofafar asto’obenayah, tafa’asar, bowabow kakafih sinafuyah, God men hisusu’ub, kakafiyinamaim ma’atih, baitafaror atih, hinah tamah asabunuwayah, sabuw asabunuwayah,
10 — ausente —
10 turahinah a’awah ufuh nayah, oro’orot taiyuwih naatu baibin taiyuwih baisesebar kwanekwaneyah, sabuw bain tobonayah, baifufuwenayah naatu kautabitabirayah isah. Naatu sawar afa kakafih hai sinafumaim iti bai’obaiyen gewasin anababatun ebi’ib.
11 Pulu Yemonga ungume mane silimolo ungu sike akume Pulu Yemone na mako topa “Andoko ningu si.” nirimu ungume kinie telu sipe. Aku ungumu temane paa peanga olandopamo, imbi paa pelemo Pulu Yemonga temanemo.
11 Nati bai’obaiyen i Tur Gewasin God baigegewasinayan naatu marakaw ana God ayu itutumu bitu i wanawananamaim ema’am.
12 Yesusi Kirasi olionga Awilimuniikongono tendeliomonga engemo sirimu yemo “Ange.” nikiru. Yuni na kanopa peanga kanopa ‘Nanga kongonomo mundupe siye naa kolopa manda tepa kondomba.’ nimbe pilipelie ikongono tendeliomo na sirimumunge yundu “Ange.” nikiru.
12 Ayu Keriso Jesu ata Regah ana merar ayiy, au bowabowamaim fair itu. Anayabin fufufunu ayu i bosunusunubayan, imih ana bowabow isan rubinu.
13 Sike ou yunge imbimu lipu ungu taka tondopo, yunge yemboma kinie opa pulue molopo kara pupu mindili sipu topo kondombo terindunalo yu sike Pulu Yemonga Malo molopa Pulu Yemone ‘Olio nokopili.’ nimbe mana lipe mundorumu ye Kirasimu molorumu mele pilipu sundupulie, yunge temanemo toringi pilipulie “Kolo tokomele.” nimbu tondolo mundupu pilierindu mele akumu tepo lawa terindumunge yuni kanopalie na kondo kolopa ‘Mindili nopili.’ naa nirimu.
13 Basit ayu marasika i bai’ibayan, gamin baiyowayan, naatu yau so’aso’arin, baise ayu kabibiru, anayabin ayu men aso’ob abisa asisinaf, naatu au baitumatum en.
14 Na Kirasi Yesusi kinie pea tapu topo molorumbulu kulu olionga Awilimuni na paa we kondo kolopalie, ‘Yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilieli ulumu kinie konopu mondoli ulumu kinie na-kinie awisili pelemo kanu uluselo Awilimuni sirimu.
14 Ata Regah manaw kabeber ayu tafau yan isuwai re awan karatan, naatu baitumatum yabow hairi ata Regah Jesu Keriso wanawananamaim ayu itu.
15 ‘Olio ulu pulu keri terimulu yemboma lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo lipe yu kinie pea molopo kondomolo aulkena ‘lipu mondambo.’ nimbe ⸤Pulu Yemone mana lipe mundorumu ye nomi⸥ Kirasi Yesusi mana manie orumu.’ aku ungumu paa sike ungumu, yembomane konopu talo naa pepili ‘Paa sike aku terimu.’ ningu paa tondolo munduku pilinge kinie papu. Aku temolo kinie paa sike ku naa pemolo. Ulu pulu keri teringi telemele yembomanga na ulu pulu keri terindu mele paa olandopa,
15 Iti tur i tur anababatun kwanitumatum, Keriso Jesu i sabuw hai kakafihine baiyawasih isan tafaramamaim na, naatu sabuw wanawanahimaim ayu i kakafu anababatun.
16 nalo Kirasi Yesusini ‘ ‘Yemboma konopu alowa teangi.’ nimbu taka lipu nokopo molopo ólo áme topili molio. ‘Nane sike manda lipe tapondomba.’ ningu pilinge yemboma sike kondo kolopo lipu tapondopo, konde molko kondoko mindi punge ulu pulumusimbo ningu kanangi.’ nimbelie na ulu pulu keri olandopa terindu yemo ou kondo kolopa ‘Tepa kenjerimumunge mindili naa nopili.’ nimbe lipe tapondorumu.
16 Ana’an nati isan God ayu kabibiru, saise ayu kakafu anababatun wanawana’umaim Keriso Jesu ana yatenub tutufin etei sabuw iyab boro hinabitumatum ti’obaiyih hita’itin hitan ma’ama wanatowan hitab.
17 Alieli molopa mindi puli ye nomi kingimu molopa, kolou naa kolemo yemo molopa, yembo tene naa kanolemo yemo molopa, yu telumu mindi sike Pulu Yemo molopa, aku sipe molemo Pulu Yemo yu mindi imbi ola molopa tondolo pepa, tondolo mundupe pa tepa, aku sipe pepa mindi pupili! Aku sipe mele paa sike tepili!
17 Naatu wanatowan ana aiwob, morob atin, wa’iwa’irin, God ta’imon, i akisinamo tanifai, naatu tanabora’ara’ah wanatowan, wanatowan! Amen.
18 Nanga malo Timoti, Pulu Yemone ungu umbu tondolime pilku yando ningu silimele Kirasinge ye marene nu moloni mele ou ningu siringi mele pilipulie ‘Nu paa aku siku teani.’ nimbu, nimbu sikiru.⸤“Yemboma teko kenjiku molangi.’ nilimele melema manie pupe, Pulu Yemonga kongono tepo moliomo tondolo pupili kene⸥ tondolo mundupu opa paa teambo.’ningulie nu teni mele ou ningu siringi ungu akume pilku liku teani. ‘⸤Kirasi Yesusi⸥ sike.’ ningu tondolo munduku pilinomele munduku siye naa kolko, alieli konopuni pilkulie ‘Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu keri te nanga konopune naa pelemo. Kongono telioma tepo kondolio lemo.’ ningu pilku molanila!Aku uluselo ambolkolie ‘Opa tondolo mundupu teambo.’ ningu nu teni mele ou ningu siringi ungu akume paa pilku liku teko molani. Yembo marene ‘Kanu uluselo naa tembo kinie uluri molo.’ niringimunge, nona andoli sipi te nona kou tene topa bulsulimo kinie paa keri lemo mele kanu yemboma aku siku mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi ulumu paa kamu keri lierimu.
18 Timothy ayu natu, iti raube’aten tur abit i abisa marasika dinab o isa hio hairi ta’imon, saise iti tur ini’ufunun baiyow gewasin iniyow,
19 — ausente —
19 baitumatumamaim inabat anot narerekab gewas. Anayabin sabuw afa hai not men rererekab hai baitumatum hibai hin ar koun hiyen hikufufufur.
20 Aku teringi yembomanga ye Ameniyasikinie Allekesanda kinie elo aku siku teringili kulu ⸤kurumenga nomi⸥ Setene molorumune pangili.’ nimbu lipu mundorundu.‘Aku siku molko kenjikululie Pulu Yemo ungu taka tondoko yunge imbimu teko naa kenjingele mele piliengili!’ nimbu aku sipu terindu.
20 Wanawanahimaim i orot rou’ab Haimeneus naatu Alexander hairi, ayu Satan umanamaim aya saise hinaso’ob God isan men hinigigim.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Timóteo 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.