1 Coríntios 7

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kinié enone na pepá toko sikulie walsiku pilieringi ungumenga pundu topo niembo:⸤Ungu te walseringimunge inikiru:⸥ Ye te ambo naa limo akumu papu.
1 Boun i kwa fefemaim abisa isan kwakikirum i anao kwananowar. Orot yait tabina’e asir ema’am i gewasin maiyow.
2 Nalo ⸤ye ambo naa lili marene⸥ amboma kinie wapora toko andolemele kene yema yu mele mele ambo liku, amboma yu mele mele ye pangi.
2 Baise anayabin baiwa’an kwanekwan ana naniyan i ra’at, imih orot babin iyab tabina’e tema’am mi’itube hitatabin, saise i a’awah bairi’ika hitama.
3 Ambo tene yunge yemondo “Pea peambili.” nimbé kinie yemone “Kapola. Pea peambili.” nipili. Aku sipela, ye tene yunge ambomondo “Pea peambili.” nimbé kinie ambomone “Kapola. Pea peambili.” nipili.Akumu ambo yeselonga ulu pulu te kanumu. Ye puli ambomone yunge kangimu yuyu mindi naa nokolemo; yunge kangimu menu yemongala. Aku sipela ambo lili yemone yunge kangimu yuyu mindi naa nokolemo; yunge kangimu menu ambomongala. ⸤Akumunge ambomone molo yemone “Pea peambili.” nimbé kinie “Molo.” ningele aulke te naa lemo.⸥
3 Naatu orot ana kok abisa aawan biyanamaim tasinaf tiyasisir na’atube babin ana kok abisa aawan biyanamaim tiyasisir.
4 — ausente —
4 Babin biyan men i akisin nowanamih, baise orot nowan, na’atube orot biyan men i akisin nowanamih, baise babin nowan, na’atube orot biyan men akisin nakaif, baise babin nakaif, naatu babin biyan men akisin nakaif baise orot nakaif.
5 Ambo yeselo we molembele kinie yemone molo ambomone menundu “Telune peambili.” nimbé kinie menuni “Molo.” nimbé kapola naa temba nalo elone konopu telune pupili molkololie “Wale mare telune naa pepolo, kanu walemanga Pulu Yemo kinie ungu nimbu mawa tepo molambili.” ningu, ningu panjikululie kanu walemanga telune naa pengele kinie uluri molo. Pe “Telune naa peambili.” ningu, ningu panjingele walema pora nimbé kinie ‘Wale awisili “Molo.” nimbulu telune naa pembolo kinie Seteneneolto omba kondi tomba kinie kangimu nokopo naa kondombolonje.’ ningulu altoko telune peangili.
5 Imih orot aawan hairi inumih nakokok babin men nakwahir, na’atube babin aawan hairi iumih nakokok orot men nakwahir, baise veya afa hairi hinibasit mar kafai asir hinama, saise nati veya i yoyoban hinitin. Imaibo veya ta naniyah nakokok na’at aawan hairi hina’in saise biyah ana naniyan na’in bainub, asir boro Satan imaim nan narun routobon nitih.
6 Nane aku nikirumu ‘Eno lipu tapondambo.’ nimbu nikiru. ‘Enone ⸤ye puku ambo liku⸥ teangi.’ nimbe ungu mane aku sipe te naa pelemo.
6 Iti i ayu au not kwa au’uwi, baise men nati na’atube sinaf isan abiyunimih.
7 Nalo nane ‘Peanga.’ konopu lekero mele isipe: ‘Na ⸤ambo naa lipu⸥ we angilio mele yemboma aku siku yema ambo naa liku, amboma ye naa puku, telemelanje papu.’ konopu lekero. Nalo Pulu Yemone ⸤yuyu konopuni pilipelie⸥ yemboma tondoloma yu mele mele moke tepa silimo. ‘Yembo te ulu te tepili.’ nimbe tondolo te sipe, ‘Yembo te ulu te tepili.’ nimbe tondolo te sipe, aku sipe tondoloma yu mele mele moke tepa silimo limele.
7 Ayu au kok kwa etei mi’itube ayu’ube kwatama, baise orot ta’ita’imon ata usar etei God faramit, orot ta i ana usar ta God itin, na’atube orot ta ibo ana usar ta God itin.
8 Ambo ye naa pulime kinie, ye ambo naa lilime kinie, ambo wayema kinie, nane enondo isipu nikiru: ‘Na ambo naa lipu we angilio mele eno aku siku we angiliengi liemo papu.
8 Baise kwa tabin ati’at, naatu kwafukwafuriy, katukatuwiy, kwa auman au’uwi, gewasin tabin en asir kwatama, ayu ama’ama’abe.
9 Nalo ye mare ‘Ambo te pea pelembelanje paa papu.’ konopu lemele yema ambo lingi liemo papu. Ambo mare ‘Ye te pea pelembelanje paa papu.’ konopu lemele amboma ye pungi liemo papu. Kangimuni aku siku wakane kolko aku siku tengendo mindi konopu kimbu siku molonge kinie paa kapola molo. Aku tenge yemboma yema ambo liku amboma ye puku tenge kinie papu.’ nikiru.
9 Baise a naniyan nakukura’ara’ah na’at, gewasin kwanatabin, anayabin tabin i gewasin, men basit baiwa’an isan itanot dogor wairafabe ta’arah mar etei.
10 Ambo yemando nane ‘Ulu te teangi.’ nimbu ungu mane te sikiru. Akumu sike na nanu naa nimbu sikiru. Nimbo tekero akumu Awilimunge ungu mane te. ⸤Akumu isipe:⸥ ‘Ambomane enonga yema munduku siye naa kolangi.
10 Kwa toutabin sabuw obaiyunen tur iti abit, men ayu, baise Regah ana obaiyunen tur, babin men aaw orot inihamiy.
11 Molo ambo te yunge menu yemo sike mundupe siye kolomu liemo ye te naa pupe kamu we molopili. Molo ‘Altopo ye pambo.’ konopu liemu liemo yunge yemo molombana kelepa pupili, konopu telune pupili molangili. Yema enonga amboma “Paa.” ningu naa makorangi.’ nikiru.
11 Baise babin yait aawan orot nabihamiy na’at, gewasin nati babin men natabin asire nama, naatu nakokok na’at namatabir maiye aawan hairi hitounuw hinama. Naatu orot men aaw inakwahir.
12 Ambo ye marendo nane isipu pilipulie nikiru: ‘Kirasinge ye te yunge ambo limomo ‘Kirasinge ungumu sike.’ nimbe naa pilimo ambomo molemo nalo ‘Telune molambili.’ nilimo liemo kanu yemone yunge ambomondo “Pu.” nimbe naa makoropili. Kirasinge ambo te ye pulimo yemo ‘Kirasinge ungumu sike.’ nimbe naa pilimo yemo molemo nalo ‘Ambomo kinie tapu topo molombolo kinie peanga.’ konopu lemo liemo ambomo yunge yemo mundupe siye kolopa naa pupili.’ nikiru. (Aku nikirumu nanu konopuni pilipulie nikiru. Awilimuni ungu te nimu-ne pilipulie naa nikiru.)
12 Baise kwa afa isa ayu akisu au not iti, men Regah ana not. Orot yait babin men baitumatumayan ebi’awan naatu babin ana kok i orot hairi ma’amih, orot men babin nakwahir.
13 — ausente —
13 Naatu babin yait orot men baitumatumayan ebi’awan orot ana kok i babin hairi ma’amih, babin men orot nakwahir.
14 ⸤Nane aku nikirumunge pulumu isipe:⸥ ⸤Kirasinge⸥ ambo tenga yemo ‘Kirasi sike.’ nimbe naa pilimo yemo Pulu Yemone kanopalie ambomo kinie telune molembelemonga yemo kepe kanopa sewe anjimbela. ⸤Kirasinge⸥ ye tenga ambomo ‘Kirasi sike.’ nimbe naa pilimo ambomo Pulu Yemone kanopalie yemo kinie telune molembelemonga ambomo kepe kanopa sewe anjimbela. Aku sipe naa kanolkanje elonga ambolangoma kepe kanopalie ‘Eno kalaro mololi ambolangoma. Nanga molo.’ nimbe kanolka. Nalo ⸤Kirasinge ambomanga yema kinie Kirasinge yemanga amboma kinie kanopa ‘Nanga yembo kake telime.’ nimbe kanolemomonga⸥ enonga ambolangoma kepe kanopalie ‘Nanga ambolango kake telime.’ nimbe kanolemola.
14 Anayabin orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, na’atube orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, asire natunatuh boro gubagub auman hitama, baise boun natunatuh i hina kakafiyih himatar.
15 Nalo ‘Kirasi sike.’ ningu naa pilimele amboma kinie yema kinie yu mele mele konopuni pilkulie “Pu.” ningu makoronge kinie molo enono ulsu pulimele liemo pipi siku “Molo.” naa niengi. Aku tengi liemo ‘Kirasi sike.’ ningu pilimele yema kinie amboma kinie enonga menupili kinie ‘ka ulkena mele peangi.’ nimbe ungu mane te naa pelemo kene pangi we siye kolangi. Pulu Yemone “Taka liku molangi.” nilimomonga ⸤“Telune naa molamili.” ningi liemo karaye teko “Telune tapu topo molamili.” naa niengi.⸥
15 Baise orot baitumatum atin ekokok aawan kwahirinamih, kwaihamiy ekwahir, anayabin hairi hai tabin men hifatum. God ana kok it i tufuwamaim tanama.
16 Kirasinge ambo tene ‘Nanga yemo konopu alowa tepa Kirasinge yemo molombanje.’ nimbe yemo-kinie taka lipe molopili. Kirasinge ye tene ‘Nanga ambomo konopu alowa tepa Kirasinge ambomo molombanje.’ nimbe ambomo-kinie taka lipe molopili. ⸤Taka liku molonge kinie ulu te wendo ombá mele eno naa pilimele kene ungu te naa ningu taka liku molangi.⸥
16 O babin aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas? Naatu o orot, aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas?
17 ⸤Ungu pulu te pilipulie nikiru akumu isipe:⸥ Pulu Yemonga yemboma naa moloringi kinie ou Awilimuni mako topa ‘Aku siku molangi.’ nirimu-ne enone yu mele mele aku siku molangi Pulu Yemone ‘Eno nanga yemboma molangi waa.’ nirimu mele kinié kepe Pulu Yemonga yemboma molkolie aku sikula molangi. Aku ungu manemo Kirasinge yembo talapemapali nimbu silio.
17 Ef ta’imon i iti, orot babin ta’ita’imon ana yawas abisa Regah bitin na’atube imaim nama. Yawas wantoro’ot mi’itube tama’ama God ea’afit na’atube tanama. Iti i ayu au obaiyunen tur ekaleisia wanawanan areremor i abi’obaiyih.
18 ⸤Isipu mele nikiru:⸥ ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Nanga yemo molani ou.’ ou naa nipili kanu yemo ⸤Juda yemo molemomonga yu⸥ kangi te kopiseli ye temolomu liemo kapola Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani ou.’ nimbé kinie yuni ‘Kangi kopiseli yemo molio mele naa molambo kene kangimu tepo mimi teambo.’ naa nipili. Molo ye te kangi te naa kopiseli ye te molopili Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani ou.’ nimu liemo yu altopa ‘Kangi kopiseli ye te molambo kene kangi te kopisiembo.’ naa nipili.
18 O yait a’ar mo’on hi’afuw ima’am ana veya God ea’afi, men a fit inibunwa’ir, naatu orot yait ana ar mo’on afuwina’e ma’am ana veya God eafi’af, men ana ar mo’on afuwinamih nanot.
19 Kangi kopisilimele ulumuni uluri naa telemo; kangi naa kopisilimele ulumuni uluri naa latelemo. Pulu Yemone “Teaa.” nilimo ungume pilku liku telemele aku ulumu mindi tondolo te pelemo. Akumu mindi Pulu Yemone kanopa yemboma apurulimo.
19 Anayabin orot ana ar mo’on afu’afuw, o afuwina’e nati i yabin en, baise ana’an gagamin i God ana obaiyunen tur tanabosiyasiyar.
20 Aku kene Pulu Yemone ‘Eno nanga yemboma molangi waa.’ ou naa nipili moloringi mele kinié yunge yemboma molkolie aku siku molangi.
20 Orot etei mi’itube kwama’am ana veya God ea’afi i na’atube kwanama.
21 ⸤Aku sipu nikirumunge ungu pulumu isipe:⸥ Nu kongono we tendeli kendemande yembo te molani Awilimuni ‘Nanga yembomo molani ou.’ nirimuye? Aku siku molorunumunge nunge konopune umbune te naa pepili. ⸤Aku siku we teko molonu liemo uluri molo.⸥ Molo nu kendemande kongono naa teko we moloni aulke te wendo omu liemo kapola nu aku siku wendo puku we molani.
21 O yait bai’akir ana yawasamaim ima’am ana veya God ea’afi, men nati isan iniyababan, baise a veya kebor inabaib na’at nati bai’akir ana fafatumane kurufami kutit.
22 Yembo te kongono we tendeli kendemande te molopili Awilimuni ‘Nanga yembomo molani ou.’ nimu liemo kinié yu Awilimunge we mololi yembomo molemo;kendemande kongonomo naa tendepa we molopili Pulu Yemone walserimu yembomo kinié yu Kirasinge kendemande kongono tendeli yembomo molemo kene ⸤kendemande molemele yemboma konopune umbune te naa pepili molangi⸥.
22 Anayabin orot yait akir ana bowabowamaim ma’am Regah eaf titit, i Regah ana rufamen orot, na’atube orot yait roufamenamaim ma’am Keriso eaf titit, nati orot i Keriso ana akir wairafin.
23 Pulu Yemone eno ⸤pali⸥ mele paa awili tene topo topa lsimukene eno yembo tenga kendemande kongonomo naa tendangi.
23 Kwa i sawar ta baiyan gagaminamaim God tubuni kwatit, imih men kwanan orot ta isan kwani’akiramih.
24 Angokeme, Pulu Yemone ou olio naa walsepili molorumulu mele kinié aku sipu Pulu Yemone olio lipe tapondopa nokopili aku sipu molamilila.
24 Taitu, kwa ta’ita’imon ama mi’itube kwama’am God e’afi kwana baitumatumayah kwamamatar na’atube kwanama.
25 ⸤Eno pepá toko na sikulie, ambo ye naa pulimelema kinie ye ambo naa limelema kinie tenge mele walsiku pilieringi mele kinié ungu te niembo:⸥ Aku walsikimilimunge ungu te Awilimuni olio mane naa sirimu. Nalo nanu konopuni pilipulie ‘Teangi.’ konopu lekero mele niembo. Nimbo kinie Pulu Yemone na kondo kolopalie ‘Ungu sikema mindi andoko mane si.’ nimbe na tondolo sirimumunge kinié nimbo mele pilkulie ‘Sike nikimu.’ ningu piliengi liemo manda.
25 Naatu kwa baibitar biya numih, kwa isa ayu men Regah biyanane tur ta abaimih, baise Regah ana kabeberamaim ayu not iti bitu ana’o i kwanitumatum.
26 ⸤Na konopu lekero mele kanu yemboma enondo niembo:⸥ ‘Kinié walemonga umbune awisili wendo olemomonga ⸤ambo ye naa puku ye ambo naa lili⸥ yemboma ou molemele mele pe aku siku we molongi liemo papu.’ konopu lekero.
26 Mar iti boun yawas i fokar, imih ayu anotanot ana gewasin kwa mi’itube kwama’am i na’atube kwanama.
27 Nu ambo lsinu liemo ‘Ambomo pupili.’ nini aulke te naa koroyo. Molo nu ambo naa lili ye te molonu liemo ‘Ambo te liembo.’ ningu konopu liku naa mundeni.
27 O toutabin na’at men babin kwahirinamih ana ef inanuwet, naatu o tabina’e kuma’am men tabinamih babin inanuwet.
28 Molo nu ambo linu liemo ulu pulu keri te naa teleno. Ambo wenepoma ye pungi liemo akumu ulu pulu keri te naa latelemele. Nalo ‘Amboma ye puku yema ambo linge kinie eno kinie umbune awisili wendo ombá.’ nimbu pilipulie ‘Aku ulu umbunema eno kinie wendo naa opili kene aku siku naa tengi liemo papu.’ nimbu nikiru.
28 Baise inatatabin na’at nati i men bowabow kakafin kusisinaf, naatu babitai tatabin auman i men bowabow kakafin esisinaf, baise kwa iyab kwatatabin yababan boro moumurih maiyow kouh kwanayen, imih tarafafari isan tur iti ao.
29 Angokeme, nane nikiru mele isipe: Walema nondopa pora nimbé tekemo kene wale laye-koltalo pekemo aku walemanga ye ambo lilimene ambo naa lili yema mele molangi.
29 Taitu, abisa ao yabin i iti, mar i na kabom, imih boun it ata veya’amaim orot iyab toutabin tema’am hinimonok Regah isan hinabow.
30 Yembo kola telemelema kola naa teli yemboma mele molko, konopu siku molemele yemboma konopu naa siku molemele yemboma mele molko, melema topo toko limele yemboma yembo melema naa nosiku we molemele yemboma mele molko,
30 Sabuw iyab terererey, hai itinin men yababanabe hinama’amih, sabuw iyab tibiyasisir hai itinin men yasisirabe hinama’amih. Naatu sabuw iyab guguw wairafih hai itinin i guguw enabe hinama.
31 ma koleana melemane ulume telemele yemboma aku melema konopu kimbu siku naa molangi. Ya ma koleamo kinie melema kinie, kinié lemo kanolemolo melema, pora nimbé tekemo, ⸤altopa konde te wendo ombá tekemo kene aku sili yemboma mele molangi⸥.
31 Kwa iyab iti tafaram ana sawar moumurih na’in kwabowabow men sawar anot awan nakaratan, anayabin iti tafaram naatu sawar etei boro nan nasawar.
32 ‘Mele awisilini enonga konopume kundupe memba naa andopili.’ konopu lepolie ⸤aku sipu nikiru⸥. Ye ambo naa limomone Awilimuni kanopa peanga kanolemo ulume mindi tembando konopu kimbu silimo. ‘Awilimuni konopu sipili.’ nimbelie aku ulume mindi tepa molemo.
32 Ayu akokok kwa etei yababan fatumi kwama’am kwanarufami kwanatit. Orot tabina’e ema’am ana not etei Regah ana bowabow isan ebitin, ekokok nabow Regah niyasisir.
33 Nalo ambo limo yemone ya ma koleamonga melema konopu kimbu sipe, ‘Ambomo konopu sipili.’ nimbe yu kanopa peanga kanomba ulume pilipe tepa molemo.
33 Baise toutabin orot i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan niyasisir.
34 Aku telemomonga yu konopu talo tepa lipe mundulimo. Ambo ye naa puli molemelema kinie ambo wenepoma kinie enone Awilimunge ulume mindi konopu kimbu siku molemele. Enonga kalkundu kepe minikundu kepe ‘Awilimunge mele kake telimu liepili.’ ningu molemele. Nalo ambo ye pulimene ya ma koleamonga melema konopu kimbu siku, ‘Yema konopu siengi.’ ningu enonga yema kanoko peanga kanonge ulume teko molemele.
34 Imih i ana not kusib ef rou’ab himatar, ef ta’imon nati na’atube, babin tabina’e ema’am o babitai biyan numin, ana not tutufin etei i Regah ana bowabow akisin isan enotanot. Baise toutabin babin i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan orot niyasisir.
35 Nane ‘Eno molko kondoko, umbune te naa pepili molangi lipu tapondambo.’ nimbu “Aku siku teangi.” nimbu nikiru. Enonga ulu tenge aulkemo pipi simbondo naa nikiru. ‘Alieli Awilimunge ulume mindi konopu kimbu siku teko, ulu sumbi nilime mindi teangi.’ nimbu aku sipu nikiru.
35 Ayu iti ao anayabin akokok kwa anibais, i men ao’ofafari, baise akokok ef gewasin kwasinaf a yabow Regah isan i wan kwanayai kwanabow.
36 ⸤Aku sipe nalo⸥ ye te ambo wenepo te kanopalie ‘Aku ambo wenepomo limbo.’ nimbe ou nimbe panjipelie pe ⸤Kirasinge yemo molopalie⸥ konopu alowa tepalie ‘Naa liembo mangali aku tembo kinie ambomo tepo kenjimbonje.’ nimbe pilipelie ambomo limu liemo uluri molo. Molo yunge konopumuni ‘Ambomo paa lilke.’ konopu liemu liemo yu ambomo paa kamu lipili.Ambo kanumu kamu limu liemo aku tembamo ulu te tepa naa kenjimbe.
36 Monok babitai hairi hai rum hio, naatu monok naniyan i ekukura’ara’ah babitai isan naatu kwamur auman i erara’at ekokok natabin, karam hinatabin men bowabow kakafin.
37 Molo ye tene ‘Ambo wenepomo paa naa limbo.’ nimbe yunge konopumuni tondolo mundupe piliemu liemo, ‘Ambomo paa lipili.’ ninge aulke te naa liemu liemo, yuni yunge kangimuni waka lembamo yuyu manda mimi sipe nokomu liemo, kapola, yuni ambomo naa limbe kinie yu kepe ulu akumu tepa kondombala.
37 Baise orot yait i taiyuwin ana notamaim tabin men ekokok men yait na’okikin, i karam taiyuwin ana naniyan imurub ema’am karam tabina’e nama, iti orot i ef gewasin esisinaf.
38 Aku liemo ye tene ‘Ambo wenepo te lipili.’ ningu ou ningu panjingemo kamu limu liemo akumu tepa kondolemola. Nalo ye tene ‘Ambo wenepo te lipili.’ ningu ou ningu panjingemo naa limu liemo ⸤Awilimu manjipe pilipe lipe molombamonga⸥akumu paa ulu olandopa peangamo.
38 Imih orot yait etatabin i gewasin, baise orot yait tabina’e ema’am i gewasin anababatun.
39 ⸤Ungu mane te isipe mele pelemo:⸥ Ambo tenga yemo ou naa kolomba kinie yu yemonga menu molemo, pe ye te lupe manda naa pumbe. Nalo menu yemo kolomba kinie ‘Ye te lupe pambo.’ konopu liemu liemo yu manda pumbe.‘Ye te lupe naa pupili.’ ningu pipi singe aulke te molo, nalo yu ye pumbemo ‘Awilimu sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimbe ye te pupili.
39 Orot yawasin ema’am ana veya babin i aawan biyanamaim hifatum ema’am, baise orot emomorob ana veya babin i orot biyanamaim hirufam tit, orot ta i ana kokomaim boro ni’awan, baise nati orot i Regah ana kou’ayomaim ema’am ni’awan.
40 Nalo na nanu isipu pilkiru: ‘Yu kelepa ye te naa pumu liemo yu paa olandopa konopu sipe molomba.’ konopu lekero. Aku nikirumu ‘Pulu Yemonga Minimuni na “aku siku ni.” nikimu-ne pilipulie iungumu eno nimbu sikiru.’ konopu lekero.
40 Baise anotanot tabina’e tama’am na’at i boro tiyasisir gagamin maiyow. Ayu anotanot ayu auman God Anunin targabuwu ama’am.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.