1 Coríntios 11

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Kirasi tepa molorumu mele pilipu manda manjipu molio mele eno aku siku na tepo molio mele kanokolie manda manjiku molangi.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Alieli na ⸤eno kinie molopolie terindu mele⸥ konopu kimbu siku, ungu mane sirindume tondolo munduku ambolko telemelemonga eno kapi nimbu “Paa teko kondolemele.” nikiru.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Nalo kinié ⸤ungu te pea⸥ eno piliengi niembo:⸤Pulu Yemo popo toko kapi ningendo i siku teangi:⸥ Amboma enonga pali nokolimeenonga yema;yemanga pali nokolimu Kirasi; Kirasinge nokolimu Pulu Yemo. Akumu pilku kondangi.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 ⸤Eno maku toko molemele kinie⸥ enonga ye tene Pulu Yemo kinie ungu nimbé molo Pulu Yemone ungu umbu tondomba ungu te pilipe yemboma nimbe simbendo yunge pengemo aki tomu liemo yunge nokoli ⸤ye Kirasi⸥ tepa kenjilimo.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 ⸤Eno maku toko molemelena⸥ ambo tene Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa temba molo Pulu Yemone ungu umbu tondomba ungu te pilipe yemboma nimbe simbendo yunge pengemo aki naa tomu liemo ⸤yu ye pulimomo⸥ yunge nokoli ⸤ye Kirasi⸥‘Pipili kolopili.’ nimbe tepa kenjilimo. Penge aki naa tolemo akumu ambo te penge porolimu molemo mele,yu aku sipe ambo te mele molemo.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Ambo te yunge pengemo aki naa tomu liemo kapola, “⸤‘Yunge yemo lipe awi naa silimo lepamo.’ nimbe⸥ yembo tene yunge pengemo kolomongo tepa ponjindepili.” nipili. Molo ambo tenga pengemo kolomongo tenge molo poronge kinie aku siku tengemonga yu teko pipili kondonge liemo ‘Na pipili naa tepili.’ nimbe yunge pengemo aki topili.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Yemo yu Pulu Yemo none tepa, Pulu Yemo imbi molopa tondolo pupili molemo mele lipe ora silimo kene yunge pengemo aki naa topili. Nalo ambomo ⸤yunge pengemo aki tolemo kinie yunge yemone yu nokolemo, yuni yemo pilipe molemo mele lipe ora silimomonga⸥ yuni yemonga imbimu lipe ola mundundulimo ⸤kene yunge pengemo aki tomba kinie papu⸥.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Pulu Yemone ambomonga kalu te wendo lipelie yemo naaterimu. Yemonga kalu te wendo lipelie ambomo terimu. ‘Yemone ambomo lipe tapondopili.’ nimbelie yemo naa terimu. ‘Ambomone yemo lipe tapondopili.’ nimbelie ambomo terimu.Akumunge ⸤‘Ambomone ‘Na yemone nokopili. Yunge imbi ola molopili.’ nipili.’ nikiru.⸥
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 — ausente —
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Aku kene ⸤eno maku toko molongena⸥ ambomo ⸤Pulu Yemo kinie ungu nimbé molo Pulu Yemonga ungu te yemboma nimbe simbendo⸥ yunge pengemo aki topili. Aku temba kinie kanokolie angellomane ‘Yuni yunge yemonga ungume pilipe lipe molemo.’ ningu kanonge.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Nalo eno Awilimunge ambo ye molemelema ⸤telune tapu toko molonge kinie papu⸥. Amboma enono ulu mare teko, yema enono ulu mare teko, molonge kinie kapola naa temba. Ambomane yema liku tapondoko, yemane amboma liku tapondoko, telemele kinie papu. Sike ⸤Pulu Yemone⸥ ou pulu pulu ambomo yemonga kangimuni terimu, nalo kinié yema ambomanga kangine wendo olemele, nalo eno pali Pulu Yemone telemo akumunge ⸤amboma kinie enonga yema kinie aku siku kapola kapola molemele kinie papu⸥.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 — ausente —
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Ulu te enono apuruku piliengi: ⸤Eno maku toko molongena⸥ ambo tene yunge pengemo aki naa topa Pulu Yemo kinie ungu nimbé kinie peangaye?
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Yembomane ⸤enonga pengema⸥ telemele mele olio temolo mele lipe ora silimo. ‘Ye te ‘yunge penge-indi omba sulu pupili.’ nimbelie siye kolemo kinie aku telemomone yuyu tepa pipili kondolemo.’ nimbu pilimolo.
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Nalo ‘Ambo tene ‘yunge penge-indi omba sulu pupili.’ nimbelie siye kolemo kinie aku telemomone yuyu tepa kondopa yunge imbi lipe ola mundulimo.’ nimbu pilimolo. Pulu Yemone ambomonga penge-indi ‘we omba sulu pupe ⸤yunge pengemo⸥ aki topili.’ nimbe silimomonga ⸤we omba sulu pulimomo papu⸥.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Yembo tene ya “Teangi.” nikiru mele pilipe keri pilipelie “Kolo tokomo. Nikimumu lawa tepa nimbe kenjikimu.” nimbe ‘Na kinie kerepale niembo.’ nimu liemo kanu yembomo iungumu piliepili: Olio telemolo mele lupe molo. ⸤Koleamanga pali⸥ Pulu Yemonga yembo talapemanekepe aku sikula telemele. Akumu piliepili.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Enone kinié ulu te telemelemonganane eno mane simbondo kapi nimbu taka lipu mane simbo naa tekero. ⸤Liku maku toko Awilimuni mako topa “Nanga” nirimu langime nongo molongendo maku toko⸥ ulu mare tenge mele niembo: Eno maku toko molko telemele ulumene eno lipe tapondopa ‘Konopu tondolo pupili molangi.’ nilimo ulu te naa pelemo. Eno maku toko molkolie teko kenjiku, molko kenjinge ulume mindi telemelemonga nane eno kapi nimbulie naa nikiru.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Ou kumbi lepo nane isipu nikiru: ‘Eno Kirasinge yemboma maku toko molkolie eno konopu talo yepoko mele liku mundukulie talape lupe-lupe ningu molemele mele.’ ningu silimele pilio ‘akumu mare sike nikimili.’ nimbu pilkiru.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 Eno konopu talo yepoko mele liku mundukulie talape lupe-lupe ningu molemele ulumene eno mare Kirasinge yemboma sike molko yunge ungumu tondolo munduku pilimele melelipe ora silimomonga ⸤‘eno mare sike aku siku molko kenjilimele.’ konopu lekero⸥.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 ‘⸤Awilimunge imbimu lipu ola mundundupu yu kapi nimbu⸥ yu kinie tapu topo langi namili.’ ningu maku tolemele nalo sike aku siku langi naa nolemele.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 Eno ⸤yemboma pea langi nonge langime mengo ongolie⸥ ‘Yemboma pali ou wangi.’ ningu nokoko naa molko, enone yu mele mele langime nolemele. ⸤Aku telemelemonga⸥ yembo mare ⸤koropa molemelemonga langi te naa meli pe olemele yemboma⸥ engelene kolemele; yembo mare no waene awisili nongo kekelepa tolemele. Aku telemelemonga pilipulie ⸤“Awilimu kinie tapu toko langime naa nolemele.” nikiru⸥.
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 ⸤Akumu nambemune telemeleye?⸥ Eno ⸤taki-teki⸥ no nongo langi nonge ulkema naa angilimoye? “Awilimunge yembo talapemo kanopo keri kanopo lipu awi naa sipu, Awilimunge yembo mare melema molo tolemo yemboma tepo pipili kondamili.’ nimolo kinie papu.’ konopu leko aku siku telemeleye? ⸤Aku telemelemonga⸥ nane eno nambolka unguri niemboye? Eno ⸤aku telemelemanga⸥ “Papu tekemele.” nimbu eno kapi niemboye? Eno paa kapi naa nimbo.
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Eno nimbu sirindu ungumu ou Awilimuni yando na nimbe sirimu. ⸤Kanu ungumu pilimelanje telemele mele naa telemela.⸥ ⸤Kanu ungumu isipe:⸥
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 ⸤Pulu Yemo kinie⸥ “Ange” nimbe ambolopa
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Pe eno langime nongo pora siringi kinie
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Awilimu kelepa manie naa opili iberetemo kinie no waenemo-selo taki-teki nonge kinie aku siku tenge ulumuni enone Awilimu kolorumu mele yemboma liku ora singe.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Akumunge, Awilimuni “Yu pilku nangi.” nirimu beretemo kinie no waenemo-selo yembo tene nombando ⸤‘Uluri molo.’ nimbe Awilimuni kanopa keri kanomba⸥ ulu te tepa kenjilimo kinie aku telemo ulumuni yu ‘Awilimunge kangimu kinie mememo-selone uluri naa temba.’ nimbe lipe awi naa silimo. Aku sipe telemo ulumu ulu pulu keri te telemo.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Aku telemo kene yembo te yunge konopukundu apurupe pilipelie beretemo kinie no waenemo-selo nopili. We walu naa nopili.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Yembo tene Awilimunge kangimu nimbe naa pilipelie beretemo kinie waenemo-selo we walu nomu liemo aku telemomonga yu yuyu ulu umbune te ‘wendo opili.’ nimbe aku telemo, akumunge sike Pulu Yemone “Yu-kinie umbune wendo opili.” nimbé, aku kene “Konopukundu apuruku pilkulie nangi.” nikiru.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 ⸤Aku siku teko kenjilimele⸥ akumunge enonga yembo awisili kangime enge naa pepili molko, kurume kanoko liku, mare kolemele.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Nalo olione telemolo mele oliolio ⸤konopukundu⸥ apurupu pilipulie ⸤Awilimuni “Nangi.” nirimu langime nolemela⸥ nje mindili nomolo ulu te naa pelka.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 ‘Ya ma koleana yemboma teko kenjilimelemonga Pulu Yemone eno kolea kerine lipe mundumbe kinie olio pea aku sipe naa tepili.’ nimbe Awilimuni olio ulu telemoloma kanopa keri kanopalie olio mane simbendo ulu umbunema silimo.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Aku kene, nanga angokeme, eno ⸤Awilimu kinie angenali kinie tapu toko⸥ langi nongendo ongo maku tolemele kinie yembo mare wangi nokoko molkolie, pea langi nangi.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Yembo te engelene kolomu liemo yunge ulkena ou langi nopili. ‘Engelene kolopo maku topolie tepo kenjimolo kinie Pulu Yemone olio pali mindili simbe.’ nimbelie aku sipe ou tepalie makune pupili. Ungu ekendo we pelemo nalo pe na eno molongena ombolie eno mane simbo.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.