Tiago 1
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI
1 Na Jemisi, Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolonga kongono sendeli kendemande ye se, nane i pepámo topo, ⸤Isirele yombo⸥ talape rureponga yombo bulu-balu ningu kowa pungu ⸤kolea Judia disiriki ultukundu⸥ kolea lupa- lupamanga molemele yomboma topo sikiru. Ono manda molemeleye?
1 Baitumatumayah etei a tafaram kwaihamiy kwatit tafaram tata’amaim kwama’am, etei a merar ayiy. Ayu James God ana akir wairafin na’atube ata Regah Jesu Keriso ana akir wairafin kwa a fef akikirum.
2 Nanga ango-keme, ‘ ‘Ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu manda pembane mania pumbane.’ nimba manda manjilimú umbunamane ononga konopuma sepa tondolo mundundulimú.’ ningu pilielemele kene ono topa mania mundumba sembá umbuna lupa lupama ono molemelena wendo ombá kinia ‘Papu wendo okomo.’ ningu konopu siengi.
2 Taitu, routobon fokarih yumatah ta ta isa hinamamatar ana veya, mar etei kwaniyasisir.
3 — ausente —
3 Anayabin a baitumatum routobon nati na’atube nab kwanabisnowah ana veya baitafofor ana ef boro kwanaso’ob.
4 Ono molko kondoko, kamu umbu-konopu pepili Pulu Yemonga yombo yuma molko, Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu peanga se ononga konopumanga mólo naa topili molangi kene alieli tondolo munduku umbunama meangi; konopu tondolo mundundoli uluma ono-kinia tondolo mundupa pepili.
4 Naatu kwanabatkikin nawainabi kwanan yomanin kwanabisawar ufunamaim, boro men abisa ta isan niyababanimih.
5 Yombo se pilipa kondoli naa pemu liemu Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa sepale “Pilipa kondoli se si.” nimbá kinia mélema mawa selemele kinia iri naa topa méle awisili pilipa lipa popenge sepa silimú Pulu Yemone sika simba.
5 Baise o yait kukokok ukwar narerekab, God isan inayoyoban, God boro nit, anayabin God i dogoron tutufin etei yasisiramaim sabuw etei ebitih.
6 Aku-sipa na-kolo kanu yombomo ‘Mawa sembó mele sika simba.’ nimba kuru mondopale mawa sepili. Konopu talo sepa kimbu silimú yombomo, poporomene unju mumu memba andolemo mele, yunga konopumu aku selemo kene ‘Simbane naa simbane. Lipa tapondombane naa tapondombane.’ nimba konopu talo sepa naa kimbu sipale ⸤mélema mawa sepili⸥.
6 Baise inayoyoyoban ana veya initumatum, men ere kasiy auman, anayabin orot yait erekasiy auman eyoyoyoban ana’itinin i tor yan yabat kotar ebabin in ebiyuwiyuw na’atube.
7 Yombo se aku sipa konopu talo sepa pelemo yombomo yu konopu talo sepa pelemomonga yunga konopumu bulu-balu nimba, méle selu mindi konopumu pilipa ungu se sembá aulka se naa lemó kene ‘Ye-Awilimuni na mélse simba.’ nimba naa piliepili.
7 Orot yait ana not nati na’atube enotanot Regah biyanane boro men sawar ta nab.
8 — ausente —
8 Anayabin nati orot ana not i rou’ab ebinotanot, ana sinafumaim ana not ebiyuwiyuw.
9 Ono ⸤Karasinga yombomanga⸥ genu se koropa pupili molopa imbi naa molemo yombomo ⸤Pulu Yemone⸥ yu-kinia ungu peanga se sepa, ‘Imbi ola molopili.’ nimbá kene konopu sipili.
9 Kirisiyan orot yait yababan wairafin Regah nabobora’ah isan niyasisir nakawasa.
10 Aku-sipa na-kolo pellawa sindi se enge naa nimba nondopa tanda lemó mele yomboma aku siku kamu naa molko nondoko kololemele kene pilipale ⸤Karasinga⸥ yombo kamakomo ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu imbi naa molopa we-yombo mele molopili.’ nimbá kinia konopu sipili.
10 Naatu Kirisiyan orot yait guguw wairafin, God nab nayayare isan niyasisir, anayabin guguw wairafin sigar beran na’atube boro hinafenem hinare.
11 Ena paa kondolemo kinia era mélema topa kondolemo kinia pellawa sindi peanga tolemoma kolopa ole lepa mania pulimú. Aku sipala yombo se méle awisili taltolemo yombomo kou limba kongonomo sepa molopale kolomba.
11 Veya wabuburinamaim beran earkimow, ana gewasin i’en hea’obow ere’er na’atube, orot guguw wairafin boro namorob ana sawar abisa’awat bow ma tafan yayababar boro nihamiyen.
12 Yombo se umbuna lupa lupama wendo olemo kinia aku umbunama memba tondolo mundupa molemo yombo akumu umbuna wendo olemomane yu topa mania naa mundulimúmunga Pulu Yemone alieli konopu peanga pepili molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu silimú, akumu yunga méle kalólimu limú kene umbuna lupa lupama wendo ombá kinia ‘Aku umbunama papu na-kinia wendo okomo.’ nimba konopu sipili. Kanu méle kalólimu koronga-u Pulu Yemone “Yu paa konopu mondonge yomboma aku sipu méle kalombo.” nimba, nimba panjerimu méle kalólimu.
12 Orot yait routobon wanawananamaim nabatkikin nawawainab boro baigegewasin nab. Anayabin routobon nati na’atube nabisnowaten ana maramaim, ana baiyan ma’ama wanatowan boro nab. Iti omatanen i sabuw iyab God tibiyabuw eomatanih.
13 Ulu sene yombo se ‘Ulu-pulu-kiri se sei.’ nimba ulu se manda manjimba kinia kanu yombomone ‘Pulu Yemone na ‘sepo kinjambo.’ nimba kondi tokomo.’ ni naa nipili. Ulu-pulu- kirimuni Pulu Yemondo ‘Ulu-pulu-kiri se sei.’ manda naa nimbá. Nimbá mele Pulu Yemone pilimba aulka se paa naa pelemo. Pulu Yemone yombo sendo ‘Ulu-pulu-kiri se sei.’ paa manda naa nimbála kene ⸤aku siku naa niengi⸥.
13 Orot yait routobon iti na’atube nabaib ana maramaim men nao, “Iti routobon i Godane enan.” Kwanaso’ob demon kakafin men kafa’imo God erurtubunimih naatu God men kafa’imo orot babin routobon ebitinimih.
14 Yomboma ononga konopumane aku ulu-pulu-kirima ‘sangi.’ nimba kondi tolemo kinia ononga konopu kiri akumane ‘Ulu-pulu-kirima sangi.’ nimba kondi topa ono kundulimú.
14 Baise routobon i orot taiyuwin biyan ana kok ebonawiy, kakafih sinaf kwanekwan enan taiyuwin ana warasa eona’on.
15 Kanu-kinia ambo se bolango mondopale melemó mele konopumuni yakala kolopale ulu-pulu-kiri se melemó. Kanu-kinia ulu-pulu-kirimu akopa pora sipale kololi ulu-pulumu melemó.
15 Naatu i taiyuwin ana kakafih nayen namamaririb ufunamaim, ana bowabow kakafin boro nirerereb. Naatu bowabow kakafin ana yomaninamaim boro morob natita’ur.
16 Nanga paa konopu mondolio ango-keme, ononga konopumane ‘Sika nikiru.’ ningu kolo toko ononga konopuma liku amu naa tondaa.
16 Imih taitu au yabow, sabuw men hinifufuwi. God men kafa’imo orot babin erurutubunihimih.
17 Méle peangama kinia ulu peangama kinia, aku sipa ulu paa peangama pali yando we naa limulú. Kanu mélema mulu-koleana wendo olemo. Muluna pa sendeli gilimuma sepa panjerimu Lapamone kanu méle paa peangama silimú. Muluna gilimú pa sendelima omba pulimú kinia kolea tangopa simbulu topa, unju kinia mélemanga minima gilimú mele topele-mapele toko pulimili mele kanu Pulu Yemo aku sipa topele-mapele naa topa, olio simbulu tondomba mele se yu-kinia paa naa pepa, konopu selumu mindi pepili molemo.
17 Usar gewasih naatu siwar mokobfouh etei i marane tenan. Tamat God marakaw ana baimatarenayan biyanane. I men kafa’imo boro nabotabir auwaraunane nigugum ina’itinimih, en anababatun.
18 ⸤Kanu topele-mapele naa tolemo yemone⸥ ‘Olio yunga bolangoma molangi meambo.’ nimbale ‘Yunga semanemo, olio lipa tapondopa yomboma konde molonge tondolomo pelemo semane paa sikamone olio mendepili.’ nirimu. Yuni olio ‘mélema serindumanga pali kumbi leko molangi.’ nimba olio aku sipa merimu.
18 God taiyuwin ana kokomaim Tur anababatun bai na itit ata yawas iboubun i natunatun tamatar. Saise it tatan sawar bimataren wanawanahimaim ata efan wantoro’ot tatab isan.
19 Paa nanga ango-keme, yombo sene ungu se nimbá kinia ‘Mimi sipu piliamili.’ ningu komu sendeko molko, ungu se nondoko pundu toko naa ningu, sumbi siku mumindili naa kolangi. Kanu ungumu yombomane pali paa mimi siku pilku konopumanga panjangi. Pulu Yemone ‘yomboma sumbi siku molonge kinia papu.’ konopu lepa kanolemo mele yombomanga mumindili kololi ulu akumuni ‘Aku siku molangi.’ nimba naa lipa tapondolemo kene nondoko mumindili naa kolangi.
19 Taitu au yabow, iti tur i men nuhi nabur! Tain i kwanarub gewas tur kwanowar, naatu tur o isan i yatenanub kwanao, na’atube yaso’ar isan men ya virivir hiniwa’an.
20 — ausente —
20 Anayabin orot yait yan so’aso’arin God ana kok abisa yamutufurin isan boro men karam nasinaf.
21 Akumunga, ⸤‘Ga pupili.’ ningu era selemele mele⸥ ulu kalaro mololima kinia ulu kirima kinia selemelema pali ‘Na-kinia naa molopili.’ ningu munduku kelko, ⸤Pulu Yemone⸥ ungu u ononga konopumanga panjinderimu, aku ungumuni ono mini pali lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana manda wendo lipa Pulu Yemo kinia pea molko kondonge aulkana manda lipa mondomba akumu taka leko pilku liku molangi.
21 Isan imih a kato etei naatu a tafasar etei susuw kwama’am kwanihamiyen, taiyuw kwanitaiy, God ana tur dogoromaim tatanum i kwanab, anayabin nati tur i boro niyawasi.
22 ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumuni nilimú mele we komumane mindi naa piliangi. Pilkuli pilku liku sengena panjiku sangi. We komumane mindi pilkuli nilimú mele naa selemele liemu ono onono kolo toko ‘Peanga sepo molemolo.’ konopu lemele.
22 Men taiyuw inifufuwi ana’itinin o i tur kunonowar, baise tur inanowar naatu inia’ait.
23 ⸤‘Aku sangi.’ nikirumunga ungu-pulu se i-sipa mele:⸥ Yombo sene ungumu we komumuni mindi pilipale, nilimú mele pilipa lipa naa semu liemu yu yombo sene ungu se selemo mele yu aku sipa manda manjipa selemo. Yombo se yunga kumbi-keremo kariyápana kanopale, pe yunga minimu kanopa pora sipale ⸤yu sumbi sipa molomba mele ungu se naa sepa⸥ anju pumba yu molemo mele popenge sepa komu sindipa naa pilielemo, aku sipa mele yombo nikirumuni aku selemo.
23 Orot yait tur nowar baise men ebi’a’it, ana’itinin i orot yumatan kiyam yan i’itin na’atube.
24 — ausente —
24 Orot yumatan itinbunai sawar, tit inan ufunamaim mar ta’imon yumatan nuhin bur.
25 Aku-sipa na-kolo yombo sene, ulu-pulu-kirimane olio ambolopa ka-kongono silimú aulkana ‘Mindili naa nongo we molangi.’ nimba wendo lindilimú ungu-mane peangamo kariyápa mele mimi sipa kanopa siye naa kolopa molopa, nilimú mele komu naa sindipa pilipa lipa sepa molomu liemu kanu yombomone ulu selemomane yu sepa kondombamonga yu konopu peanga pepili molopa kondomba.
25 Baise orot yait sabuw roufamih isan ana ofafar rousouwin na’itinbunai nanot nabia’ait, nati orot boro baigegewasin nab. Anayabin men turawat nowar nuhin burumih.
26 Yombo sene ‘Na Pulu Yemonga ungumu paa pilipu lipu yu popo topo kape nimbu kondopo molio.’ nimba pilipa molemo-na-kolo yunga alimbolomo nokopa naa kondomu liemu yuni yuyu kolo topa konopumuni mindi ‘Sika aku selio.’ nimba pilipa, yunga konopumu lipa amu tondolemo. Yu ‘Pulu Yemonga ungumu pilipu lipu, yu popo topo kape nimbú ungu-manema paa pilipu molio.’ nilimú ulu akumuni yu lipa tapondomba unguri naa selemo.
26 Naatu orot yait taiyuwin i’itin i Kirisiyan gewasin, baise menan ebi’uma’ar, nati orot ana Kirisiyan yawas i yabin en, taiyuwin ebifuwifuw.
27 Olione ‘Pulu Yemonga yomboma molopo yu popo topo kape niemili.’ nimulú yombomane olionga Lapa Pulu Yemone ulu kake sepa kalaro naa molemo nimba kanolemo uluma semolo mele i-sipa: Anupili lapali kololemele bolango kolumuluma kinia, ambo wayama kinia, kála seko umbunama wendo opili molemelema ‘aku siku naa molangi.’ ningu nokoko, ‘Mana-yombomane ulu-pulu-kirima selemele mele naa senge. Kanu ulu-pulu-kirimane olio ulu se naa sepa, olio kalaro se naa mondopili.’ ningu molko kondolemele. ⸤Aku selemele yomboma olionga Lapa Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima molemele.’ nimba kanolemo.⸥
27 Imih Tamat God matanamaim Kirisiyan orot anababatun gewasin naatu dogoron rousouwin ana bowabow i boro iti na’atube nasinaf. Kwafur baibin, kwatuw oro’orot, gagaganiy boro ninanawanih, naatu tafaram ana kato boro men biyan nikwahikwah.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.