Romanos 4
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI
1 ⸤ ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemone kanopa ‘Yombo konopu sumbi nimba pelima.’ nimba kanolemo akumunga ungu nikiru⸥ akumunga olio Juda yombomanga mana pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo-kinia ulu wendo orumumunga olione nambolka ungu se nimulúye?
1 Abraham it uwat regah biyanamaim sawar abisa himatar, imaim itah soso’ob isah boro mi’itube tanao?
2 Eporayamone yu yuyu ulu serimumanga sika Pulu Yemone yu kanopa yunga ulu-pulu-kirimu siye kolopa ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu liemu yu yuyu yunga imbimu ambolopa paka tolkanje papu. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemonga kumbi-kerena gilipa yunga imbimu ambolopa paka topa ‘Nanga tondolomone na ulu i-sipu i-sipu sendumunga na ye sumbi nílimu molio.’ manda naa nilka. ⸤Pulu Yemone ‘Aku sipa mólo.’ nilka.⸥
2 Anayabin Abraham ana bowabowamaim yamutufuren nabaib na’at, i karam ana ef ema’am boro nao ra’ara’at, baise men God nanamaim.
3 Aku ungumundu Pulu Yemonga bokumuni nambolka nilimúye? Akumuni nimbale:nimba molemo.
3 En baise, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo? “Abraham God itumitum naatu i ana baitumatumamaim God yamutufuren ana i’inanen itin.”
4 Yombo sene yombo senga kongonomo sendelemo kinia méle kalolemo limú akumu ‘We sikimu-na na naa likiru. Na yunga kongonomo sendeliomonga sikimu-na likiru.’ konopu lemó.
4 Orot ebowabow isan tibibaiyan, nati i men ana siwar tibitin baise ana bowabow isan baiyan tibitin.
5 Aku sika na-kolo yombo sene ⸤ ‘Pulu Yemone na ‘yombo sumbi nílimu’ nimba kanopili.’ nimba⸥ we-ulu mare kála sepa selemo kinia uluri naa selemo. ‘Pulu Yemo kinia sepa kinjilimú yombo sene ⸤konopu topele topa Yesusini yunga nimba senderimumunga⸥ Pulu Yemone yu kanopale yunga ulu-pulu-kirima siye kolopa ‘yu yombo sumbi nílimu’ sika manda nimba kanomba.’ nimba kuru mondolemo yombomo sika Pulu Yemone kanu yombomo aku selemomonga ‘yu yombo sumbi nílimu.’ nimba kanolemo.
5 Orot yait ana bowabow men i’itin, baise ibitumitum God i sabuw kakafih eyayamutufurih. Nati orot boro yamutufuren ana’i’inanen Godane nab, anayabin ebitumatum, men ana bowabowamaim.
6 Depitini aku ungumunga ungu selu-sipala nirimu. ‘ ‘Yombo sene ulu ⸤peanga⸥ mare kála sepa naa selemo-na-kolo Pulu Yemone yu kanopa ‘Yombo sumbi nílimu.’ nimba kanolemo yombomo yu “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemo.’ ningu piliangi.’ nimba nimbale:
6 Buk Atamaninamaim David i tur ta’imon eo, orot yait yamutufuren ana’i’inanen God bitin boro baigegewasin nab, men ana bowabowamaim. Imih David iti na’atube eorereb eo,
7 — ausente —
7 “Orot yait
8 nirimu.
8 Nati orot i boro baigegewasin nab,
9 I konopu peanga pepili molko kondonge mele ⸤Depitini⸥ nirimu ulumu yombo kangi se kopisilimili yombo akumanga mindiye? Molo kanu ulu-pulumu yombo kangi se naa kopisilimili yombo akumanga peaye? Aku ungumu u niliu kanumu. ‘Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu.’ u niliu kanumu.
9 Iti baigegewasin i sabuw iyab hai ar kanabih hi’a’afuw akisih isah, ai hai ar afuwa’e tema’ama auman isah? Baise boun tanowar, “Abraham i ana baitumatumamaim God dogoron botabir ana ef mutufurin rouw eo.”
10 Eporayamo nambi sepa molorumu kinia Pulu Yemone kanopale ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanorumuye? Yu kangi se kopiserimu kinia Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu’ nirimu molo u kangi se naa kopisepili aku sipa nirimuye? Yu kangi se u naa kopisepili Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu’ nirimu kanumu. ⸤Akumunga pilipuli ‘Kangi se kopiserimu ulumuni Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu.’ nimba kanomba uluri naa serimu.’ nimbu pilielemolo.⸥
10 Iti sawar i mi’itube matar? Abraham ana ar afuwina’e ma’am ana veya matar o ana ar hi’a’afuw ufunamaim matar? Baise anao kwananowar, Abraham i wan God ana baibasit wanawanan run, imaibo ana ar i uf hi’afuw.
11 Yu u kangi se naa kopisipale Pulu Yemone nirimu mele ‘ ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu. ‘I yemo Pulu Yemone ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanolemo.’ ningu kanangi.’ nimbale ‘Kangi se i-siku kopisani.’ nimba mane sirimu kanumu paa pe mane sirimu. Akumunga yombo kangi se naa kopisiku Pulu Yemone nilimú mele ‘Sika.’ ningu kuru mondolemelemonga Pulu Yemone kanu yomboma ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo yombomanga pali Eporayamo yu aku yombomanga anda-kolepamo.
11 Naatu nati ar afu’afuw i Abraham ana baitumatumamaim yamutufuren baib ana i’inanen. Iti sawar i Abraham ana ar kanabin auman ma’am ana veya matar. Isan imih sabuw iyab hai ar kanabih auman baise hina baitumatumayah himamatar tamah i Abraham, anayabin i hai baitumatumamaim God hai ef mutufurin rouw eorereb.
12 Kangi se kopisilimili yombo talape akuna sukundu yombo mare kangi se we naa kopisilimili. U Eporayamo kangi se naa kopisipale Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu mele onone aku siku u Pulu Yemone nilimú mele ‘Sika.’ ningu kuru mondokole pe kangi se kopisilimili aku ⸤Juda⸥ yomboma Eporayamo yu ononga anda-kolepamola. ⸤Kangi se naa kopiseli yombo ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma kinia, kangi se kopiseli yomboma kepe, Eporayamo yu ononga pali anda-kolepamo.⸥
12 Naatu Abraham auman i tamah, men ar afu’afuw akisin, baise Abraham ana baitumatumamaim ana’ar kanabin auman ma reremor tibi’ufunun auman.
13 Pulu Yemone mana méle serimuma pali “Eporayamo kinia yuni kalopa limba yomboma kinia ono monge-méle simbú.” nimba panjerimu akumu Eporayamone ungu-mane mare pilipa sengena panjipa serimumunga naa nirimu. Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone ‘Eporayamo yu ye sumbi nílimu.’ nimba kanopale “Mélema pali simbú.” nimba, nimba panjerimu.
13 Abraham wawawan bairi God tafaram nowahimih baitih isan eo’omatanih ana veya i men ofafar bobosiyasiyar isan. Baise ana baitumatumamaim ana ef mumutufor isan.
14 ⸤Ungu-manema pelemo kinia yombomane akuma pulua tolemelemonga⸥ ungu-manemane Pulu Yemone yomboma kanopa kiri pilipa ono umbuna simba selemo aulkamo akisindilimú⸤-na-kolo⸥ ungu-manema naa lemó kinia yombomane ungu-manema pulua tonge aulkamo naa lemóla, akumunga ungu-manema pilku sengena panjiku sengemonga Pulu Yemone “mélema simbú.” nimba panjilkanje ⸤ ‘Yuni nikimu mele sika aku sembá.’ ningu⸥ kuru mondoli ulumuni uluri naa selka, Pulu Yemone “Mélema simbú.” nimba panjerimu ungumu kamu mania pulkala.
14 Anayabin sabuw iyab ofafar tebobosiyasiyar isan God ana omatanen nabitih na’at, baitumatum i boro nan ana’an en namatar naatu God ana omatanen i owararin.
15 — ausente —
15 Ofafaramaim ya so’ar emamatar, baise efan menamaim ofafar men ema’am, asto’oben men ema’ama.
16 Akumunga Pulu Yemone ‘Eporayamondo “Simbu.” nimbu, nimbu panjikiru ungumu nane yomboma we kondo kololiomonga mindi wendo ombá. ‘Aku ungumu Eporayamo kinia yuni kalopa limba yomboma kinia ononga pali ungumu pepili.’ ’ nimbale ‘⸤ ‘Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu mele sika sembá.’ ningu⸥ kuru mondongemonga manjipa i ungumu kamu wendo opili. ⸤Aulka se lupa mólo.⸥’ nirimu. Yombomane ungu-manema pilku sengena panjiku selemele aku yombomando manjipa naa nirimu. Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu mele aku siku ningu kuru mondonge yomboma onondo kepe pea nirimu. Eporayamo yu olionga pali anda-kolepamo.
16 Isan imih omatanen etei i baitumatumamaim emamatar, saise manaw kabeber Godane nan Abraham wawawan etei isah, men sabuw iyab ofafar tebobosiyasiyar akisih isah. Baise baitumatumayah auman Abraham bitumatum na’atube. Anayabin it etei ayubit isanane tamat i Abraham.
17 ⸤Eporayamo olio Pulu Yemone nilimú mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo yombomanga pali anda-kolepamo⸥ akumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo. Akumu i-sipa:kanumu. Akumundu Eporayamone ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu Pulu Yemone ‘Eporayamo yu olionga pali anda-kolepamo molemo.’ nimba kanorumu. Pulu Yemone kololemele yomboma konde molonge ulu-pulumu sipa, méle naa lemóma ‘wendo opili.’ nilimú kinia sika aku sipa wendo olemo aku Pulu Yemo ⸤Eporayamone ‘Sika nilimú.’ nimba kuru mondorumu⸥.
17 Bukamaim iti na’atube eo, “Ayu o asinafi tafaram tutufin etei tamah imatar. Imih iti omatanen isan Abraham God ana tur itumitum,” anayabin God i murumurubih ebiyayawasih, naatu sawar yanonowat eo hitit tibirerereb.
18 Pulu Yemone anda-kolepa Eporayamondo “Nu yombo talape awisili kalko lini.” nimba panjerimu ungumu Eporayamo yuni kuru mondopa liltimu. Kanu-kinia ‘⸤Anda lekembolomonga⸥ ungu nimba panjerimu ungumu we manda wendo naa ombá-na-kolo yuni kamu sembá.’ nimba Eporayamo yu nokopa molopale u naa kanorumu-na-kolo Pulu Yemone nirimu mele yuni ‘Pulu Yemone kolo naa tolemo-na sika walte sembá.’ nimba pilipa siye naa kolopale ‘Semba.’ nimba we nokopa molorumu. ⸤Pulu Yemo yuni ungu nimba panjerimu ungumu yu i-sipa: Yuni Eporayamondo nimbale: “Nuni kalko lini yomboma paa awisili molonge.” nirimu.⸥ Aku nirimu kinia Eporayamone pilipa ‘Sika sembá.’ nimba kuru mondopale nokopa molopale pe yu yombo talape awisilinga anda-kolepamo molorumu.
18 Abraham sawar God eo’omatan men itah, baise baitumatumamaim nuhin fot ma kakaif yomaninamaim tafaram maumurih na’in tamah matar. Bukamaim isan eo na’atube matar, “O natunat boro daman na’atube.”
19 Yuni kuru mondorumu mele paa kanga-kolte kepe siye naa kolorumu. Yu molopili kalia-ingima pali wane anderete mele omba purumu yu anda lepa pora sipale ambomo-kinia pepa bolango membá tondolomo naa perimu, yunga ambo Sera ambu lierimu, aku siku sika moloringili-na-kolo ⸤ ‘Aku sipu molopole bolango nambi sepo membolonje? Manda naa membolo.’ nimba naa pilipale,⸥
19 Abraham ana kwamur i ra’at, biyan i morob, naatu aawan Sarah yan wanawanan kek ana bar auman i morob, baise Abraham ana baitumatum i men ririm.
20 Pulu Yemone “Nu kango meni.” nimba panjerimumu pilipa mindi molopale konopu talo sepa naa pilipa ‘Paa sika sembá.’ nimba kuru mondopa molopale nirimumuni, ‘Pulu Yemone ungu nimba panjerimumu paa sika manda sembá.’ nimba pilipa molopale yuni Pulu Yemonga imbi ambolopa paka tondopa mindi molopale yunga kuru mondorumu ulumu olando olando purumu.
20 Naatu men kafa’imo God ana omatanen isan erekasiy auman ma’amih, baise ana baitumatum eabar totofar bat God ana merar yi bora’ara’ah.
21 — ausente —
21 Abraham ana naniyan tutufin etei bai so’ob God i fairin, abisa isan eo’omatan i karam boro nasinaf.
22 Yu aku sipa kuru mondorumumunga Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu molemo.’ nimba kanorumu.
22 Ana’an iti isan, Abraham ana baitumatumamaim ana yawas mumutufor isan God bai.
23 ‘Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nili se’ nimba kanorumu.’ kanu ungumu ‘Eporayamo yunga mindi.’ ningu kanu ungumu bokuna naa tondoringi.
23 Iti tur, “Ana ef mutufurinamaim God baib” i men Abraham akisin isan hikirum.
24 Olio yandopa yandopa ‘piliangila.’ ningu kanu ungumu bokuna tondoringi. Pe olio kiniá pilipuli ‘Yesusi olionga Ye-Awilimu kolorumu kinia ‘Yu lomboropa ola molopili.’ nimbale serimu Pulu Yemo.’ nimbu pilipu ‘Yu nilimú mele kolo naa topa sika selemo sembá.’ nimbu kuru mondopo ambolopo molomolo yomboma yuni Eporayamo kanorumu mele olio aku sipa ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemóla.
24 Baise it auman isat hikirum, it iyabowat ata ef emumutufor naatu iyabowat tabitumatum God Jesu ata Regah morobone biyawas maiye isan.
25 ‘Yesusi yu olionga ulu-pulu-kiri selemolomanga pundu tondombando kolali sepa kolondopili.’ nimba Pulu Yemone yu mana maniando olio sipale nirimumuni, pe yuni olio kanopa olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘olio ‘konopu sumbi nimba peli yomboma molemele’ nimbu kanambo.’ nimba Yesusi yu ‘Kelepa lomboropa ola molopili.’ nirimu.
25 Jesu it ata kakafin isan God ibasit hi’asabun, baise morobone iyawas maiye, saise it tanawiyit tanan God nanamaim tayamutufurit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.