Mateus 8
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH
1 Yesusi ma-pangina maniando ombá orumu kinia yombo awisili liku maku toko yu lombili oringi.
1 Jesus desceu do monte, e muitas multidões o seguiram.
2 Kanu-kinia ye se kuru laká nomba perimumu Yesusi orumuna omba yunga kumbikerena komorongo langopa yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nunga konopumuni na ‘peanga liepili.’ konopu lienu liemu nuni na manda seko peanga sini.” nirimu kinia
2 Então um leproso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser.
3 Yesusini yemo kini ambolopa yundu nimbale: “‘Nu peanga liepili.’ konopu lekero kene peanga liepili.” nirimu kinia popenge sepa kuru lakámo nomba kelierimu.
3 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante ele ficou curado da lepra.
4 Kanu-kinia Yesusini yundu kelepa nimbale: “Nuni ya ulu sekeromo yombo selurindu kepe paa naa ni. Sumbi siku pungu Pulu Yemo popo tondoli yemo nunga kangimu liku ora siku, ‘Na kelepo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Sei.” nimba panjerimu mele pilku liku senindu “Pulu Yemo popo toko kalko sie.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yombomane nu kanokole ‘Yu sika kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliangi kene nikiru mele iseli-u se-pu.” nirimu. ⸤“Aku siku sení kinia yombomane nu kanoko kiri naa pilingí, nu kelko we-yomboma molemelena manda seluna pungu moloni.” nirimu.⸥
4 Então Jesus lhe disse:
5 Yesusi Kapeniame taonona sukundu purumu kinia Romo yombomanga ami-ye wane anderete nokorumu ye se yu orumuna omba yundu mawa sepa nimbale:
5 Quando Jesus entrou na cidade de Cafarnaum, um oficial romano foi encontrar-se com ele e pediu que curasse o seu empregado.
6 “Ye-Awilimu, nanga kendemande-yemo kimbu ki kolopa pora sipa mindili nomba perepa ulkana liepili okoro.” nirimu.
6 Ele disse: — Senhor, o meu empregado está na minha casa, tão doente, que não pode nem se mexer na cama. Ele está sofrendo demais.
7 Yesusini yundu “Ombo sepo peanga simbu.” nirimu.
7 — Eu vou lá curá-lo! — disse Jesus.
8 ⸤Aku nirimu kinia pilipale⸥ ami-ye wane anderete nokorumu yemone yundu pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, na ye kirimu mele molio, nu nanga ulkana oni kinia manda naa sembá. Na ye sene kepe nokopa molemo, yunga ungumu pilipu lipu selio. Nane kepe ami-ye mare nokopo molio. Kanu yemanga sendo “Pu.” niliu kinia yu pulimú. Molo sendo “Ou.” niliu kinia yu olemo. Molo nanga kongono sendeli kendemande-yombo sendo “I-siku sei.” niliu kinia yu aku sipa selemo kanumu. Aku sipala, nuni ungu se we nini kinia nanga kendemande-yemo konde pumbá kene nuni we ni.” nirimu.
8 O oficial romano respondeu: — Não, senhor! Eu não mereço que o senhor entre na minha casa. Dê somente uma ordem, e o meu empregado ficará bom.
9 — ausente —
9 Eu também estou debaixo da autoridade de oficiais superiores e tenho soldados que obedecem às minhas ordens. Digo para um: “Vá lá”, e ele vai. Digo para outro: “Venha cá”, e ele vem. E digo também para o meu empregado: “Faça isto”, e ele faz.
10 Yesusini yu nirimu mele pilipale yu konopu awisili kimbu sipa yu lombili oringi yombomando nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “I Isirele yombomanga talapena ultu mololi yemone na ungumuni mindi manda sembó mele nimba olandopa tondolo mundupa kuru mondolemo mele koleamanga pali, Isirele koleana sukundu kepe, yombo selurini kepe aku siku ningu pilieringi mele paa naa kanorundu.” nikiru.
10 Quando Jesus ouviu isso, ficou muito admirado e disse aos que o seguiam:
11 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ena mundi olemo koleamanga kinia ena pulimú koleamanga kinia yombo awisili wendo ongo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo mulu-koleana sukundu Eporayamo kinia Aisake kinia Jekopo kinia pea ongo kere-langi nongo molonge.
11 E digo a vocês que muita gente vai chegar do Leste e do Oeste e se sentar à mesa no
12 Aku-na-kolo Pulu Yemone ‘yunga yomboma’ nimba taltorumu ⸤Isirele⸥ yomboma yu nokopa molemo koleana pungu molemolá yomboma yuni topa makoropa simbulu tolina mundumba. Kanuna paa mindili nongole kola seko pereko molonge.” nikiru.” nirimu.
12 Mas as pessoas que deviam estar no Reino serão jogadas fora, na escuridão. Ali vão chorar e ranger os dentes de desespero.
13 Aku nimbale yuni ami-ye wane anderete nokorumu yemondo nimbale: “Nane nu ‘manda sendemba’ ningu kuru mondonu mele sendendu kene pu.” nirimu. Kanu-kinia yuni aku sipa nirimu enamonga kendemande-yemo yu kuru topa kelepa peanga liepili molorumu.
13 E Jesus disse ao oficial: E naquele momento o empregado do oficial romano ficou curado.
14 ⸤Kanu-kinia⸥ Yesusi Pitanga ulkana sukundu pumbale Pitanga kolepa-ambomo kuru topa kangi norumu-kulu aniembo lierimu kanopale,
14 Jesus foi à casa de Pedro e viu a sogra dele de cama, com febre.
15 yunga kimu ambolorumu kinia kangi nomba kelierimu kinia ambomo ola gilipa wendo omba Yesusi kere-langi sipa yu nokorumu.
15 Jesus tocou na mão dela, e a febre saiu dela. Então ela se levantou e começou a cuidar dele.
16 Pe kolea ipu lemba serimu kinia konopuna kuru molorumu yombo awisili Yesusi molorumuna mengo oringi kinia yuni kurumando “Ongo wendo paa.” nirimu kinia ongo wendo puringi. Kuru torumu yomboma pali sepa peanga sirimula.
16 Depois do pôr do sol, o povo levou até Jesus muitas pessoas que estavam dominadas por demônios. E ele, apenas com uma palavra, expulsava os espíritos maus e curava todas as pessoas que estavam doentes.
17 Aku sipa serimumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbale:nirimu.
17 Jesus fez isso para cumprir o que o profeta Isaías tinha dito: “Ele levou as nossas doenças e carregou as nossas enfermidades.”
18 ⸤Walte⸥ Yesusi ⸤Gallilli nomu kelona molopili⸥ yombo awisili liku maku toko yu liku makapu seko moloringi kanopale nirimumuni, ⸤lombili andolimando⸥ “Nomuna nekendo pamili waa.” nirimu.
18 Jesus viu a multidão em volta dele e mandou os discípulos irem para o lado leste do lago.
19 ⸤Aku-na-kolo u naa pumba we giliepili⸥ Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa mane sirimu ye se yu gilierimuna omba yundu nimbale: “Ungu Mane Sílimu, nu puni koleamanga pali nu lombili ombó.” nirimu.
19 Um mestre da Lei chegou perto dele e disse: — Mestre, estou pronto a seguir o senhor para qualquer lugar aonde o senhor for!
20 ⸤Aku nirimu kinia⸥ Yesusini yundu nimbale: “Pílie! Owá-palakoma ulka pelemelemanga pelemele; kerama ononga ulka takolemelemanga pelemele, aku-na-kolo Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga pelemo kolea se naa lemó ⸤kene, nu ‘Yu lombili pumbuli manda naa molombo.’ ningu pilkuli na lombili wani. We naa wani.⸥” nirimu.
20 Jesus respondeu:
21 Kanu-kinia yu lombili andorumu ye sene yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nu kamu lombili wambo mangali u pumbu nanga lapamo ⸤kinia pea molambo. Pe yu kolomba kinia⸥ óno sepole nu lombili ombó.” nirimu.
21 E outro, que era seguidor de Jesus, disse: — Senhor, primeiro deixe que eu volte e sepulte o meu pai.
22 Aku-na-kolo Yesusini yundu ⸤ungu-iku topa⸥ nimbale: “Yombo kololi yombomane yombo kolongema óno sangi. Aku-na-kolo nu na lombili ou.” nirimu.
22 Jesus respondeu:
23 Aku nimbale ⸤nomu Gallilli nekendo pumbándo⸥ nona andoli sipi senga sukundu purumu kinia yu lombili andolima yu lombili sukundu puringila.
23 Jesus subiu num barco, e os seus discípulos foram com ele.
24 Kanu-kinia ⸤nomuna pungí puringi kinia⸥ poporome awili se nomuna torumu. Aku serimu-na nomumu apisipa ola ombale sipimu lipa aki tomba serimu-na-kolo Yesusi we uru perimu.
24 De repente, uma grande tempestade agitou o lago, de tal maneira que as ondas começaram a cobrir o barco. E Jesus estava dormindo.
25 Kanu-kinia onone yu uru perimuna pungu toko makisindiku ninguli: “Ye-Awilimu, olio liku tapondoyo. Olio nona wangokomolo.” niringi.
25 Os discípulos chegaram perto dele e o acordaram, dizendo: — Socorro, Senhor! Nós vamos morrer!
26 Yu ⸤makilipa⸥ onondo nimbale: “‘Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu paa kanga seko mindi kuru mondoli yema, ono nambi semu-na mini-wale mundukumiliye?” nirimu. Aku nimbale ola molopa poporomemo kinia nomumu-tolo iri torumu. Kanu-kinia poporomemo topa kelepa nomumu lope naa sepa paa we lierimu.
26 — Por que é que vocês são assim tão medrosos? — respondeu Jesus. — Como é pequena a fé que vocês têm! Ele se levantou, falou duro com o vento e com as ondas, e tudo ficou calmo.
27 ⸤Yuni serimu mele kanokole⸥ yemane mini-wale munduku ninguli: “Apa! I yemo nambolka yerenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yunga ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
27 Então todos ficaram admirados e disseram: — Que homem é este que manda até no vento e nas ondas?!
28 Kanu-kinia yu ⸤lombili andolima kinia pea⸥ nomu nekendo pumba kolea Gadara puringi kinia kanu kolea Gadara ye talo, konopuna kuru molorumu yetolo, yombo-óno-koleana wendo ongo yu molorumuna oringili. Olo paa enge ningu yomboma tongele seringilimunga we-yomboma olo peringili koleana ‘Olone ono tongele.’ ningu aulkana ongo naa puringi.
28 Quando Jesus chegou à região de Gadara, no lado leste do lago da Galileia, foram se encontrar com ele dois homens que estavam dominados por demônios. Eles vinham do cemitério, onde estavam morando. Eram tão violentos e perigosos, que ninguém se arriscava a passar por aquele caminho.
29 Yesusi kanokole tondolo munduku mangilku ninguli: “Pulu Yemonga Malo, olio-kinia ungu nambolka unguri senindu onuye? Olio mindili lipa simba walemo u wendo naa opili nuni iseli-u olio mindili liku sini okonoye?” niringili.
29 Eles começaram a gritar: — Filho de Deus, o que o senhor quer de nós? O senhor veio aqui para nos castigar antes do tempo?
30 Akuna anjupa kolea senga umbu-kongi awisili ímu nongo moloringi ⸤kanokole⸥
30 Acontece que perto dali estavam muitos porcos comendo.
31 kurumane Yesusi mawa seko ninguli: “Olio toko makorokole ‘ne kongimanga konopumanga molo-pangi.’ ni.” niringi kinia
31 E os demônios pediram a Jesus com insistência: — Se o senhor vai nos expulsar, nos mande entrar naqueles porcos!
32 yuni onondo nimbale: “Manda, akuna pangi.” nirimu kanu-kinia ⸤kuruma⸥ kanu yetolonga konopuna wendo ongole kongi akuna moloringimanga konopumanga pungu moloringi kinia kanu kongima pali amu toko lisiku pungu kopona pukua toko nomuna sukundu pungu nona wangoringi.
32 — Pois vão! — disse Jesus. Os demônios foram e entraram nos porcos, e estes se atiraram morro abaixo, para dentro do lago, e se afogaram.
33 ⸤Ungu akuma wendo orumu kinia kanokole⸥ kongi tapu seko moloringi yema kowa punguli niringimuni, taonona pungu akuna moloringi yomboma ononga kongima serimu mele kepe kuruma konopuna moloringi yetolo serimu mele kepe semane toko siringi.
33 Os homens que tomavam conta dos porcos fugiram e chegaram até a cidade. Lá contaram tudo isso e também o que havia acontecido com os dois homens que estavam dominados por demônios.
34 Niringi mele pilkuli taonona moloringi yomboma pali Yesusi molorumuna ongo kanokole yu mawa seko ninguli: “Olionga koleana naa mololi kelko pu.” niringi.
34 Então todos os moradores daquela cidade saíram para se encontrar com Jesus; e, quando o encontraram, pediram com insistência que fosse embora da terra deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.