Mateus 5
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NVT
1 Yesusini yombo awisili maku toko yu lombili puringima kanopale ma-pangina ola pumba molorumu kinia yu lombili andolima yu molorumuna oringi.
1 Certo dia, quando Jesus viu que as multidões se ajuntavam, subiu a encosta do monte e ali sentou-se. Seus discípulos se reuniram ao redor,
2 Kanu-kinia yuni ono ungu-mane sipa nimbale:
2 e ele começou a ensiná-los.
3 “Yombo konopuna koropa pulimú pilielemele yomboma Pulu Yemo ononga ye nokoli kingimu molopa ono nokolemomonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
3 “Felizes os pobres de espírito, pois o reino dos céus lhes pertence.
4 “Yombo kola seko konopu kiri pepili molemele yomboma Pulu Yemone “Ono konopu peanga pepa toyombo topili.” nimbámonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
4 Felizes os que choram, pois serão consolados.
5 “Yombo taka leko molko yombo lupama pilku molemele yomboma ma-koleama pali Pulu Yemone ono simba lingímunga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
5 Felizes os humildes, pois herdarão a terra.
6 “Pulu Yemone “Saa.” nilimú ulu sumbi nilima sengendo yakala kolko molemele yomboma manda molongemonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
6 Felizes os que têm fome e sede de justiça, pois serão saciados.
7 “Yombo lupama kondo kololemele yomboma Pulu Yemone kondo kolombamonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
7 Felizes os misericordiosos, pois serão tratados com misericórdia.
8 “Yombo konopu kake sepili molemele yombomane Pulu Yemo kanongemonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
8 Felizes os que têm coração puro, pois verão a Deus.
9 “‘Yomboma konopu seluna pupili molangi.’ nilimili yomboma Pulu Yemone ‘Ono nanga bolangoma.’ nimbámonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
9 Felizes os que promovem a paz, pois serão chamados filhos de Deus.
10 “Pulu Yemone “Saa.” nilimú ulu sumbi nilima seko molemelemonga yombo lupamane ono mindili silimili ⸤akumunga⸥ Pulu Yemo ononga ye nokoli kingimu molombamonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
10 Felizes os perseguidos por causa da justiça, pois o reino dos céus lhes pertence.
11 “Na pilku molemele yomboma, ono nanga yomboma molemelemonga we-yombomane ono ungu-taka tondoko mindili siku, ungu kiri lupa lupama ononga bulkundu kolo toko nindingí kinia ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
11 “Felizes são vocês quando, por minha causa, sofrerem zombaria e perseguição, e quando outros, mentindo, disserem todo tipo de maldade a seu respeito.
12 ⸤Yombomane ono aku siku mele selemelemonga⸥ ono mulu-koleana pungí kinia kanuna Pulu Yemone ono méle kalopa kondomba kene konopu paa awili seko siku konopu peanga pepili molayo. Yombomane kiniá ono mindili silimili mele aku siku ono naa molangi koro-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siliku andoringi yomboma we-yombomane ono kepe mindili siringila kanumu.” ⸤nirimu.⸥
12 Alegrem-se e exultem, porque uma grande recompensa os espera no céu. E lembrem-se de que os antigos profetas foram perseguidos da mesma forma.”
13 “Ono ma-koleana yombomanga api-kusa mele molemele. ⸤Akumu méle peanga⸥-na-kolo yu songo naa sembá kinia ‘Yu kelepa songo sepili.’ nimbu ungu se manda semoloye? Yu kongono sembá tondolo se kelepa naa pembamonga we topo eltomolo kinia yomboma kimbumane kulku sembambu singí kinia papu.
13 “Vocês são o sal da terra. Mas, se o sal perder o sabor, para que servirá? É possível torná-lo salgado outra vez? Será jogado fora e pisado pelos que passam, pois já não serve para nada.
14 “Ono ma-koleana yombomanga pa sendelima molemele. Kolea-awili ma-pangina ola lembamo manda lopi naa senge.
14 “Vocês são a luz do mundo. É impossível esconder uma cidade construída no alto de um monte.
15 Yombomane sepe-llame kandokole mingina sukundu naa panjilimili. ‘Mélema kanangi, ulka sukundu pa sepili.’ ningu polo senga ola taltolemele.
15 Não faz sentido acender uma lâmpada e depois colocá-la sob um cesto. Pelo contrário, ela é colocada num pedestal, de onde ilumina todos que estão na casa.
16 Aku sipa mele ‘Olione ulu peangama selemolo mele yombomane kanokole olionga Lapa, mulu-koleana molemomo, kape niengi.’ ningu ononga pa selemomone yomboma kanangi, pa sendangi.” ⸤nirimu.⸥
16 Da mesma forma, suas boas obras devem brilhar, para que todos as vejam e louvem seu Pai, que está no céu.”
17 “Nane ‘Pulu Yemonga ungu-manema ⸤Mosisini⸥ bokuna torumu unguma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane bokuna toringi unguma kinia ‘mania pupili.’ nimbá okomo.’ ningu naa piliangi. Nane ‘Kanu unguma kamu mania pupili.’ nimbú naa okoro. ‘Aku ungumanga ungu-pulu pelemoma kamu wendo opili.’ nimbú okoro.
17 “Não pensem que eu vim abolir a lei de Moisés ou os escritos dos profetas; vim cumpri-los.
18 Nane onondo paa sika nikiru: “Mulu matolo u pora naa nipili Pulu Yemonga ungu-manemanga ungu kanga-kolte kepe paa we mania naa pumbá. Ungu-manemanga pali ungu awili kangamanga pali kongonoma u wendo ombá.” nikiru.
18 Eu lhes digo a verdade: enquanto o céu e a terra existirem, nem a menor letra ou o menor traço da lei desaparecerá até que todas as coisas se cumpram.
19 Akumunga, yombo sene kanu ungu-manemanga ungu-mane kanga se kepe pulua topa, yombo lupama mane sipale “Pulua tangi.” nimbá yombomo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana yunga imbi paa mania molomba. Aku-na-kolo yombo sene kanu ungu-manema pilipa lipa sengena panjipa molopa, yombo lupama mane simba yombomo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana yunga imbi paa olandopa molomba.
19 Portanto, quem desobedecer até ao menor mandamento, e ensinar outros a fazer o mesmo, será considerado o menor no reino dos céus. Mas aquele que obedecer à lei de Deus e ensiná-la será considerado grande no reino dos céus.
20 Nane ono nimbu sikiru: “Parisima kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia onone ulu sumbi nilima selemele ungumanga olandopa ono we-yombomane naa sengi liemu, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yombo nokolemo talapena sukundu ono paa naa pungu molonge.” nikiru. ⸤Kanu yemane ungu-manema pilkuli selemele mele lupa. Pulu Yemone kanopa ulu sumbi nilima nimba kanolemo mele lupa.⸥” ⸤nirimu.⸥
20 “Eu os advirto: a menos que sua justiça supere muito a justiça dos mestres da lei e dos fariseus, vocês jamais entrarão no reino dos céus.”
21 “Koro-u ⸤Mosisini⸥ anda-kolepalimando ungu-mane se sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa:nirimu kanumu.
21 “Vocês ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não mate. Se cometer homicídio, estará sujeito a julgamento’.
22 Aku-na-kolo kiniá nane ono kanu ungu-manemonga ungu-pulumu i nimbu simbú sekero: “Yombo sene yunga genu kinia mumindili kolomba yombomo ⸤willisi-⸥kotena liku anjiku “Yu pundu topili.” ningu umbuna singí.” nikiru. Yombo sene yunga genundu ungu-taka tondopa “Nu kamakoye?” nimbá yombomo poropinjili-kotena mengo pungu kote sendenge. Yombo sene yombo sendo “Nu paa kongi mele aroma tolimu!” nimbá yombomo sepe-koleana pumbá.
22 Eu, porém, lhes digo que basta irar-se contra alguém para estar sujeito a julgamento. Quem xingar alguém de estúpido, corre o risco de ser levado ao tribunal. Quem chamar alguém de louco, corre o risco de ir para o inferno de fogo.
23 “Aku siku senge yomboma umbuna menge kene nuni ‘Pulu Yemone na kanopa peanga piliepili.’ ningu yunga mélema sepena kaloli polona Pulu Yemo kongi molo kera popo toko kalko sinindu mengo ongole nu genane nu-kinia we mumindili se kolomba pilkuli ninimuni,
23 “Portanto, se você estiver apresentando uma oferta no altar do templo e se lembrar de que alguém tem algo contra você,
24 nu Pulu Yemo kalko sini mélema Pulu Yemo popo toko kaloli polo pundukundu we liepili taltokole kelko anju pungu genando “Konopu seluna pupili sere lepo manda molambili.” ningu pungu ni-punguli, pe kelko ongo nu Pulu Yemo kaloni mélema ongo yu kalko sieni.
24 deixe sua oferta ali no altar. Vá, reconcilie-se com a pessoa e então volte e apresente sua oferta.
25 “Nu kote sendemba sembá yombomo ‘Konopu seluna pupili manda molambili ungu se sambo.’ ninguli welea sani. Aku naa senu liemu nu kote sendemba yombomone nunga kote pilieli yemo molombana memba pumba simbanje. Pe kote pilieli yemone nu ka-ulka nokoli yemo lipa simba, yuni nu ka-ulkana lipa mundumba.
25 “Quando você e seu adversário estiverem a caminho do tribunal, acertem logo suas diferenças. Do contrário, pode ser que o acusador o entregue ao juiz, e o juiz, a um oficial, e você seja lançado na prisão.
26 Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Nu ka-ulkana wendo onindu pundu paa pali tokole mindi wendo onimu. We manda wendo naa oni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
26 Eu lhe digo a verdade: você não será solto enquanto não tiver pago até o último centavo.”
27 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa:nirimu kanumu.
27 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Não cometa adultério’.
28 Aku-na-kolo kiniá nane ono ⸤kanu ungu-manemonga ungu-pulumu⸥ i nimbu sikiru: “Ye sene ambo se kanopale ‘Yu pea kopu sepo pelembolánje papu.’ konopu lemó akumu konopuna sukundu ambomo kinia kamu wa ulu-kirinale selemo.” nikiru.
28 Eu, porém, lhes digo que quem olhar para uma mulher com cobiça já cometeu adultério com ela em seu coração.
29 “Nunga mongotolone mélse kanokole konopuni ‘Liemboa.’ ningu pilku ulu-pulu-kiri se senu liemu mongotolo akuku eltani. Nunga mongotolo giliepili nu sepe-koleana liku mundungí kinia manda naa sembá kene kangimunga mélse wendo liku eltokole molko kondoni kinia papu.
29 Se o olho direito o leva a pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.
30 Nunga kitolone ulu-pulu-kiri se senu liemu aku kitolo kari leko eltani. Nunga kitolo giliepili nu sepe koleana liku mundungí kinia manda naa sembá kene kangimunga mélse wendo liku eltokole molko kondoni kinia papu.” ⸤nirimu.⸥
30 E, se a mão direita o leva a pecar, corte-a e jogue-a fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.”
31 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sipa nimbale:nirimu kanumu.
31 “Também foi dito: ‘Quem se divorciar da esposa deverá conceder-lhe um certificado de divórcio’.
32 Aku-na-kolo nane kiniá ono nimbu sikiru: “Ye puli ambo se ye se kinia wa ulu-kirinale naa sepili yunga yemone yu makoropa “Kamu pu.” nimu liemu ‘Wa ulu-kirinale seli ambomo molopili.’ nimba aku selemo. “Pu.” nimba makorolemo ambomo pe ye sene yu limú kinia kanu yemo kepe wa ulu-kirinale selemóla.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
32 Eu, porém, lhes digo que quem se divorcia da esposa, exceto por imoralidade, a faz cometer adultério. E quem se casa com uma mulher divorciada também comete adultério.”
33 “Koro-u ⸤Mosisini⸥ anda-kolepalimando ungu-mane se pea sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa:nirimu kanumu.
33 “Vocês também ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não quebre seus juramentos; cumpra os juramentos que fizer ao Senhor’.
34 Aku-na-kolo kiniá nane ono nimbu sikiru: “‘Paa sika nikimu.’ ningu piliangi.’ ningu méle awili senga imbi leko paa mi naa leangi. Mulu-koleamo kepe imbi leko mi naa leangi. Aku koleamo Pulu Yemo molopa mélema nokolemo koleamo kene aku naa sangi.” nikiru.
34 Eu, porém, lhes digo que não façam juramento algum. Não digam: ‘Juro pelo céu’, pois o céu é o trono de Deus.
35 Ma-koleamo kepe imbi leko mi naa leangila. Akumu Pulu Yemo yunga kimbu mundulimú polomo kanumu. Jerusalleme kepe imbi naala leangi. Akumu Ye Nokoli Kingi Paa Awilimunga kolea-awilimu kanumu.
35 Também não digam: ‘Juro pela terra’, pois a terra é onde ele descansa os pés. E não digam: ‘Juro por Jerusalém’, pois Jerusalém é a cidade do grande Rei.
36 Nunga pengemo kepe. Akumu nuni penge-indi se ‘Kake sepili.’ molo ‘Pombora topili.’ ningu ulu se manda naa sení kene pengemo mangilku imbi leko mi naa leaa.
36 Nem sequer digam: ‘Juro pela minha cabeça’, pois vocês não podem tornar branco ou preto um fio de cabelo sequer.
37 Ulu se sika sení liemu sumbi siku “Sembó.” nieni. Naa sení liemu “Naa sembó.” nieni. Ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni ambololemo yombomane mindi ungu sulu seko niliku pungu mi lemele.” ⸤nirimu.⸥
37 Quando disserem ‘sim’, seja de fato sim. Quando disserem ‘não’, seja de fato não. Qualquer coisa além disso vem do maligno.”
38 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa:nirimu kanumu.
38 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Olho por olho, dente por dente’.
39 Aku-na-kolo kiniá nane ono nimbu sikiru: “Ono sepa kinjimba yombomo anju unguri naa seko, ‘We sepa kinjepili.’ niengi. Yombo sene nunga kumbikere ekendonga laruwa tomba kinia topele toko ‘Ekendonga kamu laruwa topili.’ nieni.” nikiru.
39 Eu, porém, lhes digo que não se oponham ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça também a outra.
40 Yombo sene ‘Nunga wale-pakolimu liembo.’ nimba kote sendemba sembá yombomo nunga wale sulu peangamo kepe ‘pea we lipili.’ nieni.
40 Se você for processado no tribunal e lhe tomarem a roupa do corpo, deixe que levem também a capa.
41 ⸤Romo ami⸥ ye sene nu ambolopale “Nuni na liku tapondoko mako senga ⸤nanga mélema mendani⸥ pambili.” nimbá kinia mako senga pea yu we liku tapondoko mélema mendeko pani.
41 Se alguém o forçar a caminhar uma milha com ele, caminhe duas.
42 “Mélse si.” nimba mawa sembá yombomo mawa sembá mélemo we sieni. “Kou se pundu anjiku si.” nimbá yombomo “Mólo.” naa nieni.” ⸤nirimu.⸥
42 Dê a quem pedir e não volte as costas a quem quiser tomar emprestado de você.”
43 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa:nirimu kanumu.
43 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Ame o seu próximo’ e odeie o seu inimigo.
44 Aku-na-kolo kiniá nane ono nimbu sikiru: “Onone ononga opa-touma konopu mondoko, ono seko kinjilimili yomboma ‘Pulu Yemone sepa kondopili.’ ningu Pulu Yemo ononga ningu mawa sendangi.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem por quem os persegue.
45 Ononga ‘Lapa mulu-koleana molemomonga bolangoma molamili.’ ningu aku siku sangi.” nikiru. Yuni yombo kiri peangama molemelena ‘Ena topili.’ nilimú. Yombo ulu sumbi nilima selemele yomboma kepe yombo ulu sumbi nilima naa selemele yomboma kepe ononga pea pali ‘Lo topili.’ nilimúla.
45 Desse modo, vocês agirão como verdadeiros filhos de seu Pai, que está no céu. Pois ele dá a luz do sol tanto a maus como a bons e faz chover tanto sobre justos como injustos.
46 “Ono konopu mondolemele yomboma mindi konopu mondolemele kinia Pulu Yemone kanopa peanga pilimbaye? ⸤Romo gapomano⸥ kou-takisi limili yombo ⸤kirima⸥ kepe anju yando akula selemele kene ⸤ono kanoko kiri pilielemele yomboma pea konopu mondonge kinia peanga⸥.
46 Se amarem apenas aqueles que os amam, que recompensa receberão? Até os cobradores de impostos fazem o mesmo.
47 Onone ononga pulu lemó yombomando mindi “Ono manda molemeleye?” nilimili kinia we-yombomane selemele mele maniandopa, onone selemele mele olandopaye? Ultukundu yombomane aku sikula naa selemeleye?
47 Se cumprimentarem apenas seus amigos, que estarão fazendo de mais? Até os gentios fazem isso.
48 Akumunga ⸤Mosisini sirimu ungu-manema we pilku naa seko,⸥ ononga Lapa mulu-koleana molemo ye paa sumbi nílimu molemo mele ono aku siku yombo sumbi nilima molangi.” ⸤nirimu.⸥
48 Portanto, sejam perfeitos, como perfeito é seu Pai celestial.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.