Mateus 27
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs ARC
1 Orili-u kolea kokele tangorumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia onone pali ⸤Yesusinga kotemo pilku pora sikuli⸥ ‘Yu topo kondamili.’ ningu, ningu panjeringi.
1 E, chegando a manhã, todos os príncipes dos sacerdotes e os anciãos do povo formavam juntamente conselho contra Jesus, para o matarem.
2 Aku ningu panjikuli yu liku, ka toko, mengo pungu, ⸤Romo⸥ gapomano ye nokoli Paillate molorumuna mengo pungu kote senderingi.
2 E, manietando-o, o levaram e o entregaram ao governador Pôncio Pilatos.
3 Kanu-kinia Judasi, yu Yesusi lipa yunga opa-touma sirimu ye kanumu, Yesusinga kotemo pilkuli “Kolopili, toko kondangi.” niringi kinia pilipale yuni Yesusi ono lipa sirimu mele pilipa kiri pilipale kelepa konopu topele topa ononga kou-sillipa wane paono tene u yu siringima kelepa memba pumba Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Juda yombomanga tapu-yema kinia sipa nimbale:
3 Então, Judas, o que o traíra, vendo que fora condenado, trouxe, arrependido, as trinta moedas de prata aos príncipes dos sacerdotes e aos anciãos,
4 “Nane ye ono lipu sindu kanu yemo yu ungu se sepa naa kinjeli yemo ‘Toko kondangi.’ nimbu lipu sindumu paa ulu-pulu-kiri se sendu.” nirimu. Aku-sipa na-kolo onone pundu toko ninguli: “Akumu olionga ungu se mólo. ⸤Nu nunu mindi olio liku sinu.⸥ Akumu nunga kongonomo.” niringi.
4 dizendo: Pequei, traindo sangue inocente. Eles, porém, disseram: Que nos importa? Isso é contigo.
5 Kanu-kinia Judasi yuni kou-sillipa kanuma memba pumba ⸤Pulu Yemo popo toringi⸥ ulka-tembele palana topa anjukundu mundupale yu ono mundupa kelepa anju purumu. Anju pumbale ‘Ka nombo kolambo.’ nimbale ka se lipa memba pumbale ka nomba kolorumu.
5 E ele, atirando para o templo as moedas de prata, retirou-se e foi-se enforcar.
6 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane kou kanuma ⸤mania-polona⸥ lierimu kanoko liku ninguli: “I kouma yombo topo kondomolondo símuluma kene ulka-tembele kouma kinia sere lepo taltomolo kinia manda naa sembá. Akumunga ungu-mane se pelemo kene naa taltamili.” ninguli
6 E os príncipes dos sacerdotes, tomando as moedas de prata, disseram: Não é lícito metê-las no cofre das ofertas, porque são preço de sangue.
7 ungu se ningu panjiku ninguli: “I kou-monemane mingi-sosipene mane sepa wamolemo yemonga mamo topo topo liemili. Yombo ma se naa lepa ononga kolea suluna yombo ya ongo molemelemanga yombo kolongema akuna óno sangi.” ninguli aku siku topo toko liltingi.
7 E, tendo deliberado em conselho, compraram com elas o campo de um oleiro, para sepultura dos estrangeiros.
8 ⸤Kanu kou-monemane ye se toko kondonge aulkamo akisinderingi koumane⸥ aku seringimunga kanu mamo imbi leko ‘Yombo Toko Meme Ondoringi Mamo’ niringi mele kiniá kepe aku sipu nilimulu.
8 Por isso, foi chamado aquele campo, até ao dia de hoje, Campo de Sangue.
9 ⸤Juda ye awilimane⸥ aku siku seringimunga Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Jeremayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Yuni nimbale:nirimu kanumu mele kamu wendo orumu.
9 Então, se realizou o que vaticinara o profeta Jeremias: Tomaram as trinta moedas de prata, preço do que foi avaliado, que certos filhos de Israel avaliaram.
10 — ausente —
10 E deram-nas pelo campo do oleiro, segundo o que o Senhor determinou.
11 Judasi aku sipa sepa molopili Yesusi Romo gapomano ye nokoli ⸤Paillate⸥ molorumumunga kumbikerena gilierimu kinia kanu ye nokolimuni ⸤yunga kotemo pilipale⸥ yu mangilipa pilipa nimbale: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molo móloye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbale: “Sika nikinu. Akumu na.” nirimu.
11 E foi Jesus apresentado ao governador, e o governador o interrogou, dizendo: És tu o Rei dos judeus? E disse-lhe Jesus: Tu
12 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, ⸤Juda yombomanga⸥ tapu-yema kinia, onone Yesusi kote sendeko Paillatendo ⸤kolo toko⸥ ungu awisili ninguli ningíndu “Yesusi yu sepa kinjilimú.” ningu yu kote senderingi kinia Yesusi yu ungu se naa nimba we gilierimu.
12 E, sendo acusado pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos, nada respondeu.
13 ⸤Yesusini ungu se naa nirimu kanopale⸥ Paillatene yundu nimbale: “Nu ulu kiri awisili serinu nikimili mele nu naa pilkinuye?” nirimu kinia
13 Disse-lhe, então, Pilatos: Não ouves quanto testificam contra ti?
14 Yesusi ⸤yu sepa kinjerimu niringi mele⸥ pundu topa ungu seluri kepe naa nimba ⸤we gilierimu kinia kanopale Romo⸥ gapomano ye nokoli kanumuni paa mini-wale mundupa konopu awisili kimbu sirimu.
14 E nem uma palavra lhe respondeu, de sorte que o governador estava muito maravilhado.
15 ⸤Yesusi kote sendeko molangi,⸥ ye se, yunga imbi Barapasi, yu mongo liltimu mele yomboma pali pilku moloringi kanu yemo yu ka-ulkana perimu. ⸤Kalia-ingi senga senga, Juda yombomane kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kere-langi noringi walema wendo orumu kinia onone ka-ulkana perimu ye se imbi leko “Wendo liku mundou.” ningu mawa seringi kinia ⸤Romo⸥ gapomano ye nokolimuni kanu yemo wendo lipa yomboma sirimu.
15 Ora, por ocasião da festa, costumava o governador soltar um preso, escolhendo o povo aquele que quisesse.
16 — ausente —
16 E tinham, então, um preso bem-conhecido, chamado Barrabás.
17 ⸤Aku siku se-pu-pu seringi walema kamu wendo omba pepili Yesusi kote senderingi pilipale nirimumuni,⸥ Juda yomboma liku maku toko moloringi kinia Paillatene ono mangilipa nimbale: “Ye nawe ka-ulkana wendo lipu ono siembo konopu lekemeleye? Ye Barapasi wendo lipu siembo, molo onone “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.” nilimili ye Yesusi wendo lipu siemboye?” nirimu.
17 Portanto, estando eles reunidos, disse-lhes Pilatos: Qual quereis que vos solte? Barrabás ou Jesus, chamado Cristo?
18 ⸤We-yomboma Juda yombomanga ye awilima munduku kelko ononga unguma liku mokoli seko Yesusinga ungumu pilku yu lombili andoringimunga Juda yombomanga ye awilima⸥ Yesusi-kinia konopu kiri panjikuli kote senderingi-na pilipale Paillatene aku sipa nirimu.
18 Porque sabia que por inveja o haviam entregado.
19 Paillate kote pilieli polona ⸤molopa ‘Juda ye awilimane pundu toko ungu se ningínje.’ nimba nokopa⸥ molorumu kinia yunga menuni ungu se yu molorumuna nimba mundupa nimbale: “Nuni andi ye sumbi nílimu ungu se naa sei. Kiniá yu kaima sepo kanondumunga nanga konopuna umbuna awisili wendo omu kene yu ungu se paa naa sei.” nirimu.
19 E, estando ele assentado no tribunal, sua mulher mandou-lhe dizer: Não entres na questão desse justo, porque num sonho muito sofri por causa dele.
20 ⸤Paillatene “Ka-ye nawe wendo lipu siemboye?” nirimu kinia pilkuli⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, ⸤Juda yombomanga⸥ tapu-yema kinia, onone we-yomboma kondi toko ungu-umbu tondokole “ “Yesusi topa kondopili. Barapasi wendo lipa sipili.” niee.” niringi.
20 Mas os príncipes dos sacerdotes e os anciãos persuadiram à multidão que pedisse Barrabás e matasse Jesus.
21 ⸤Aku niringi kinia pilipale Romo⸥ gapomano ye nokolimuni onondo “Yetolonga ‘nawe wendo lipu siembo.’ konopu lekemeleye?” nimba mangilierimu kinia onone pundu toko ninguli: “Ye Barapasi ⸤wendo liku yando si⸥.” niringi.
21 E, respondendo o governador, disse-lhes: Qual desses dois quereis vós que eu solte? E eles disseram: Barrabás.
22 Aku niringi kinia pilipale Paillatene onondo nimbale: “Aku liemu, onone “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.” nilimili ye Yesusi, nambi samboye?” nimba mangilierimu kinia onone pali “Yu unju-perana kolopili uku toko panjei!” niringi.
22 Disse-lhes Pilatos: Que farei, então, de Jesus, chamado Cristo? Disseram-lhe todos: Seja crucificado!
23 Aku niringi pilipale yuni onondo nimbale: “Aku nambi semuye? Yu mongo nambolka mongore limuye?” nirimu. Aku-sipa na-kolo onone ⸤kelko⸥ paa tondolo munduku ninguli: “Mólo! Yu kolopili, unju-perana uku toko panjei!” niringi.
23 O governador, porém, disse: Mas que mal fez ele? E eles mais clamavam, dizendo: Seja crucificado!
24 Yunga ungumu naa pilku, opa senge seringi kanopale Paillatene no mare kolopa lipa, yombo liku maku toko gilieringima kanoko molangi ki kulumiye topa nimbale: “I yemo toko kondonge kolomba kinia ono-kinia ungu pemba; nanga ungu se naa pemba.” nirimu.
24 Então, Pilatos, vendo que nada aproveitava, antes o tumulto crescia, tomando água, lavou as mãos diante da multidão, dizendo: Estou inocente do sangue deste justo; considerai isso.
25 ⸤Aku sipa nirimu kinia pilkuli⸥ yombomane pundu toko ninguli: “Yu tonge kolombamonga umbuna pembamo olio kinia olionga bolangoma kinia pepili.” niringi.
25 E, respondendo todo o povo, disse: O seu sangue caia sobre nós e sobre nossos filhos.
26 Kanu-kinia ye Barapasi ka-ulkana wendo lipa ono sirimu. ⸤Aku sepale⸥ Yesusi lipa ⸤yunga ami-yema⸥ sipa nimbale: “Yu ka-pultane tokole pe ‘Unju-perana kolopili.’ ningu mengo pungu unju-perana uku toko panji-paa.” nirimu.
26 Então, soltou-lhes Barrabás e, tendo mandado açoitar a Jesus, entregou-o para ser crucificado.
27 Kanu-kinia ⸤Romo⸥ gapomano ye nokolimunga ami-yemane Yesusi liku kanu ye nokolimu perimu ulka awili akuna sukundu ⸤yomboma liku maku toko moloringi koleana⸥ punguli, ononga ami talape yema pali “⸤Yesusi ya molemona⸥ sukundu-sukundu waa.” niringi.
27 E logo os soldados do governador, conduzindo Jesus à audiência, reuniram junto dele toda a coorte.
28 Kanu-kinia yunga mulu-maminiama kulku wendo lindiku, ‘Yu ye nokoli kingi se none sepili.’ ningu mulu-maminia kondoli peanga se pakondoko,
28 E, despindo-o, o cobriram com uma capa escarlate.
29 unju-ka koko molorumu se mulkowe seko ‘Ye nokoli kingimunga waniemo.’ ningu pengena mere mundunduku, kingimane unju kope se we ambololemele mele koló se liku yunga ki-lomekondo amondokole niringimuni, yu gilierimuna komorongo toko pondoko ungu-taka tondoko imbi we kólo toko ambolko paka tondongendo “Juda yombomanga ye nokoli kingimu, nu gilinuye?” ningu
29 E, tecendo uma coroa de espinhos, puseram-lha na cabeça e, em sua mão direita, uma cana; e, ajoelhando diante dele, o escarneciam, dizendo: Salve, Rei dos judeus!
30 yunga kumbikerena elkambe toko kandoko, koló kope ambolorumumu liku yunga pengena kope to-pu-pu seringi.
30 E, cuspindo nele, tiraram-lhe a cana e batiam-lhe com ela na cabeça.
31 Yu aku siku ungu-taka tondoko pora sikuli mulu-maminia kondolimu kulunduku, yunga u panjerimu mulu-maminiama kelko panjindikuli “Yu unju-perana kolopili, panji-pamolo.” ningu yu liku mengo puringi.
31 E, depois de o haverem escarnecido, tiraram-lhe a capa, vestiram-lhe as suas vestes e o levaram para ser crucificado.
32 ⸤Romo ami-yemane Yesusi Jerusalleme palana⸥ ultu mengo pungí punguli niringimuni, kolea Sairini ye se, yunga imbi Saimono, ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unju-peramo “Kolali seko mendei.” ningu siringi.
32 E, quando saíam, encontraram um homem cireneu, chamado Simão, a quem constrangeram a levar a sua cruz.
33 ⸤Punguli⸥ kolea Golkota pungu akuna moloringi. ⸤Golkotanga ungu-pulumu ‘penge-bele lieli koleamo’ .⸥
33 E, chegando ao lugar chamado Gólgota, que significa Lugar da Caveira,
34 ⸤Yesusi akuna mengo punguli niringimuni, ‘Yomboma mindili naa nangi.’ ningu⸥ no-waenena sukundu marasene kombili seli se munduku taltoringi aku no-waenemo ‘Yu nopili.’ ningu, siringi-na-kolo aku no-waenemo nomba pilipale “Mólo.” nimba naa norumu.
34 deram-lhe a beber vinho misturado com fel; mas ele, provando-o, não quis beber.
35 Kanu-kinia ⸤ami-yemane⸥ yu unju-perana ola panjikuli unjumu liku ola anjeringi. ⸤Aku sekole, u unjuna ola uku toko naa panjikuli⸥ yunga mulu-maminia ⸤kulunduku taltoringima⸥ ‘Moke samili.’ ningu ono yu-mele-mele lingí mele pilingindu kou-kate seko pe mulu-maminiama liltingi.
35 E, havendo- o crucificado, repartiram as suas vestes, lançando sortes, para que se cumprisse o que foi dito pelo profeta: Repartiram entre si as minhas vestes, e sobre a minha túnica lançaram sortes.
36 Pe yu unju-perana ola giliepili tapu seko kanoko moloringi.
36 E, assentados, o guardavam ali.
37 ‘Yu mongo liltimu mele yomboma kanangi.’ ningu I YE YESUSI JUDA YOMBOMANGA YE NOKOLI KINGIMU ningu imbi toko yunga pengena olakondo unjuna mondoringi.
37 E, por cima da sua cabeça, puseram escrita a sua acusação: Este é Jesus , O Rei dos Judeus .
38 Opa seko mélema wa liltingili ye talo pea unju-pera talonga uku toko panjeringila. Se Yesusi yunga ki-lomekondo uku toko, se ki-tarokondo uku toko panjeringi.
38 E foram crucificados com ele dois salteadores, um, à direita, e outro, à esquerda.
39 Akuna ongo puringi yombomane Yesusi ⸤kanoko kiri pilkuli yu⸥ ungu-taka tondoko iri-mele toko
39 E os que passavam blasfemavam dele, meneando a cabeça
40 ninguli: “Aa! “Ulka-tembelemo sikisipuli kelepo wale yopoko omba pupili takopo limbu.” nirinu yemo, ‘Naa kolambo.’ ningu nu nunu liku tapondou. Nu sika Pulu Yemonga Malo liemu unju-perana mania ou.” niringi.
40 e dizendo: Tu, que destróis o templo e, em três dias, o reedificas, salva-te a ti mesmo; se és o Filho de Deus, desce da cruz.
41 Aku sikula Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, ⸤Juda yombomanga⸥ tapu-yema kinia, onone kepe yu ungu-taka tondoko ninguli:
41 E da mesma maneira também os príncipes dos sacerdotes, com os escribas, e anciãos, e fariseus, escarnecendo, diziam:
42 “Yu yombo wema ‘Naa kolangi.’ nimba lipa tapondorumu-na-kolo yu yuyu ‘Naa kolambo.’ nimba manda naa lipa tapondokomo. Yu ‘Isirele yombomanga ye nokoli kingimu ⸤molio.’ nilimú mele sika aku sipa⸥ molemo liemu yu yuyu unjuna mania opili. Yu yuyu unjuna mania ombá kinia kanopole ‘Yu sika olionga ye nokoli kingimu.’ nimbu tondolo mundupu pilimulú.
42 Salvou os outros e a si mesmo não pode salvar-se. Se é o Rei de Israel, desça, agora, da cruz, e creremos nele;
43 Yuni ‘Pulu Yemone na lipa tapondomba.’ nimba kuru mondopa molemo kanumu; yu “Pulu Yemonga Malo molio.” nilimú kene Pulu Yemone yu kanopa peanga pilipa, ‘Yu mania we olkanje papu.’ konopu liemu liemu manda, yu omba yu lipa tapondopa ⸤unjuna wendo lipili⸥. ⸤Aku sipa semu liemu ‘Yu sika Pulu Yemonga Malo.’ nimbu kuru mondomolo⸥.” niringi.
43 confiou em Deus; livre-o agora, se o ama; porque disse: Sou Filho de Deus.
44 Wa noli ye talo yu-kinia unjutolonga uku toko panjeringi yetolone yu aku siku ungu-taka tondoringilila.
44 E o mesmo lhe lançaram também em rosto os salteadores que com ele estavam crucificados.
45 ⸤Yesusi unjuna ola we pepili⸥ awi-tangoli ena tuwellepo killoko serimu kinia kolea pali simbulu topale, pe ipupini ena tere killoko serimu kinia kelierimu.
45 E, desde a hora sexta, houve trevas sobre toda a terra, até à hora nona.
46 Ipupini ena tere killoko mele serimu kinia Yesusini ru nimba nimbale:nirimu. Akumu Juda yombomanga ungu se. Akumunga pulumu i-sipa:nirimu.
46 E, perto da hora nona, exclamou Jesus em alta voz, dizendo: Eli, Eli, lemá sabactâni, isto é, Deus meu, Deus meu, por que me desamparaste?
47 Akuna nondoko gilieringimanga marene yuni aku nirimu kinia pilku ⸤sunduku⸥ ninguli: “Piliame. Yu Illainja mangilkimu.” niringi.
47 E alguns dos que ali estavam, ouvindo isso, diziam: Este chama por Elias.
48 Aku nirimu kinia pilieringimanga ye se popenge sepa lisipa pumba ulú-pinja mele se lipa no-waene kombili seli mare akuna panjipale, ‘Yesusi no-waene kombili seli pinjana pelemomo nopili.’ nimba memba omba unju-pepena senga ka topa olando sirimu.
48 E logo um deles, correndo, tomou uma esponja, e embebeu-a em vinagre, e, pondo- a numa cana, dava-lhe de beber.
49 ⸤Aku-na-kolo yu no-waenemo sirimu mele kanokole⸥ we-yombomane ninguli: “Mólo. Kiniá unjuna we pepili. Illainjane sika yu ‘Naa kolopili.’ nimba lipa tapondopa mania limbando okomonje, kanopo kanamili.” niringi.
49 Os outros, porém, diziam: Deixa, vejamos se Elias vem livrá-lo.
50 Yesusini ungu se tondolo ru nimbale, pe yunga minimundu ‘Pu.’ nimba yu kolorumu.
50 E Jesus, clamando outra vez com grande voz, entregou o espírito.
51 Yu aku sipa kolorumu kinia ⸤ulu awili mare⸥ waltikele ⸤wendo orumu.⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembele ⸤Jerusalleme sukundu gilierimu akuna sukundu Pulu Yemo molorumu⸥ suluminia paa kake sélimunga kerepuluna ⸤‘Yomboma sukundu naa pangi.’ ningu u alieli⸥ mulu-maminia awili sene pipi siku panjeringi gilierimu. ⸤Yesusi kolopa pora sirimu kinia⸥ kanu mulu-maminiamo awi-suku-singina olakondo maniando sipa olá torumu. ⸤Aku sepa,⸥ ma jimi-jimi se sepa, kou awilima topa ungu-mangu topa,
51 E eis que o véu do templo se rasgou em dois, de alto a baixo; e tremeu a terra, e fenderam-se as pedras.
52 yombo u óno seringi koleama anju yando pumba, Pulu Yemonga yombo kake seli u koloringima ⸤Pulu Yemone⸥ topa makisinderimu.
52 E abriram-se os sepulcros, e muitos corpos de santos que dormiam foram ressuscitados;
53 Lomboroko ola molko óno-kolea peringina wendo ongole, Yesusi pe lomboropa ola molorumu kinia Pulu Yemonga kolea-awili kake selina sukundu punguli yombo awisili ‘Kanangi.’ ningu puringi.
53 E, saindo dos sepulcros, depois da ressurreição dele, entraram na Cidade Santa e apareceram a muitos.
54 ⸤Romo⸥ ami-ye wane anderete nokorumu yemo kinia, yu pea Yesusi serimu mele tapu seko kanoko moloringi ami-yema kinia, onone ma jimi-jimi sepa ulu lupa lupama wendo orumu kinia kanokole ono paa mini-wale munduku ninguli: “I yemo yu paa sika Pulu Yemonga Malo lepomo.” niringi.
54 E o centurião e os que com ele guardavam a Jesus, vendo o terremoto e as coisas que haviam sucedido, tiveram grande temor e disseram: Verdadeiramente, este era o Filho de Deus.
55 Ambo awisili mele, ⸤Yesusi unju-perana kolorumu⸥ akuna sulu seko kanoko gilieringi. U kanu amboma ⸤ononga pulu-⸥kolea Gallilli disiriki munduku kelko Yesusi lombili andoko liku tapondoko nokoko ⸤Jerusalleme pea⸥ oringi amboma.
55 E estavam ali, olhando de longe, muitas mulheres que tinham seguido Jesus desde a Galileia, para o servir,
56 Ononga ambo se Makatalla taono ambo Maria, se Jemisi kinia Josese kinia olonga anumu Maria, se ye Seperinga malotolonga anumu.
56 entre as quais estavam Maria Madalena, e Maria, mãe de Tiago e de José, e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Ipupini, kolea kala tomba serimu kinia Arimatia taono ye kamako se, yunga imbi Josepo, yu kepe Yesusi lombili andorumu ye se, yu omba
57 E, vinda já a tarde, chegou um homem rico de Arimateia, por nome José, que também era discípulo de Jesus.
58 ⸤Romo gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna pumba, “Yesusinga ónomo na si.” nimba mawa serimu kinia Paillatene yu “Ónomo lipili.” nimba ⸤ami-yemando nimba mundorumu⸥.
58 Este foi ter com Pilatos e pediu-lhe o corpo de Jesus. Então, Pilatos mandou que o corpo lhe fosse dado.
59 ⸤Paillatene “Manda.” nirimu kinia⸥ Josepo pumba ónomo mania lipa, mulu-maminia konde sene lipa okorumu. Okopale
59 E José, tomando o corpo, envolveu-o num fino e limpo lençol,
60 kou-kande konde se, Josepo yu ‘Kolombo kinia akuna na óno sangi.’ nimba kou-kande se akupa taltorumu kou-kandemonga sukundu memba pumba taltorumu. Taltopale kou-kande kerepuluna kou awili se perele-marele memba omba pipi sipale yu kelepa purumu.
60 e o pôs no seu sepulcro novo, que havia aberto em rocha, e, rolando uma grande pedra para a porta do sepulcro, foi-se.
61 Makatalla taono ambo Maria kinia Maria se kinia olo kou-kandemo lierimu kerepuluna nondoko ⸤yu ónomo kou-kandena taltorumu mele kanoko⸥ moloringili.
61 E estavam ali Maria Madalena e a outra Maria, assentadas defronte do sepulcro.
62 ⸤Kanu-kinia,⸥ ‘Opali ⸤koro molomolo⸥ wale Sambatemo.’ ningu pilkuli, kiniá-mele, mélema undu-undu siringi kanu walemo pora nirimu kinia opalikundu Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Parisi yema kinia, ono ⸤Romo gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna pungu liku maku toko gilku
62 E, no dia seguinte, que é o dia depois da Preparação, reuniram-se os príncipes dos sacerdotes e os fariseus em casa de Pilatos,
63 ninguli: “Ye-Awilimu, ye kanumu u naa kolopa we molopale yombomane ‘Sika.’ ningu kuru mondonge unguma kolo topa nirimu kanu yemo yu “Kolopole wale yopoko omba pumbá kinia lomboropo ola molombo.” nirimu olio pilierimulu kene
63 dizendo: Senhor, lembramo-nos de que aquele enganador, vivendo ainda, disse: Depois de três dias, ressuscitarei.
64 ⸤nuni ami-yemando⸥ “Kanu yemo ⸤oleanga⸥ óno sengi kou-kandemo wale yopoko paa mimi siku nokaa!” nieni. Naa nokonge kinia yunga lombili andoli yemane ónomo ongo wa liku mengo punguli “Yu lomboropa ola molopa omba pumu.” ningí. Aku siku kolo toko ningí kinia yu u ‘ ‘Sika nikimu.’ niengi.’ nimba kolo torumu ungumu maniandopa, onone ‘Yombomane ‘Yuni sika aku sipa semu.’ niengi.’ ningu kolo tonge ungumu paa olandopa pemba.” niringi.
64 Manda, pois, que o sepulcro seja guardado com segurança até ao terceiro dia; não se dê o caso que os seus discípulos vão de noite, e o furtem, e digam ao povo: Ressuscitou dos mortos; e assim o último erro será pior do que o primeiro.
65 Paillatene ⸤Juda ye awilimando⸥ pundu topa nimbale: “⸤Aku liemu,⸥ ami-ye mare liku mengo pungu, “Yemo óno sengi koleamo nokoko kondangi.” ningu mondoko, ‘Yombomane óno-koleamo ungu se naa sangi.’ ningu ‘Aulkamo tondolo pipi siemili.’ konopu lenge mele sangi.” nirimu.
65 E disse-lhes Pilatos: Tendes a guarda; ide, guardai- o como entenderdes.
66 ⸤Aku nirimu kinia⸥ pilkuli ami-ye mare liku mengo pungu, yombo óno-kou-kandemo pipi siringi koumu pala seko pele leko ononga imbimu akuna toko mondokole, “Ami-yema akuna nokoko molangi.” ningu mondokole ⸤ono puringi⸥.
66 E, indo eles, seguraram o sepulcro com a guarda, selando a pedra.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.