Mateus 22
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH
1 Yesusini kelepa ungu mare ⸤Juda ye awilimando nimbando⸥ ungu-iku se pea topa nimbale:
1 De novo Jesus usou parábolas para falar ao povo. Ele disse:
2 “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa mele: “Ye nokoli kingi sene yunga malo ambo limbamonga kere-langi awisili kalondorumu.
2 — O
3 Koronga “Ye ambo limba kere-langi pea namili sukundu wangi.” nirimu yomboma yunga kendemande-yombomando “ “Kiniá kere-langi namili waa.” ni-paa.” nimba mundorumu, na-kolo pungu aku siku niringi kinia ono “Naa omolo.” niringi.
3 Depois mandou os empregados chamarem os convidados, mas eles não quiseram vir.
4 Kelepa kendemande-ye mare lupa lipa mundupa nimbale: “ “Kere-langi pea namili wangi.” nirindu yombomando pungu ninguli: “Kere-langi sepa mimi sepa pora simu. Yunga kongi kao peleama kinia kongi kao walo wami selima kinia tomu. Kere-langi pali sepa mimi sepa taltolemo kene ye ambo limbamonga kere-langi pea namili waa.” ni-paa.” nirimu.
4 Então mandou outros empregados com o seguinte recado: “Digam aos convidados que tudo está preparado para a festa. Já matei os bezerros e os bois gordos, e tudo está pronto. Que venham à festa!”
5 Aku-sipa na-kolo pungu niringi kinia naa pilku siye kolko, se yunga kaliana pumba, se yunga bisinisina pumba,
5 — Mas os convidados não se importaram com o convite e foram tratar dos seus negócios: um foi para a sua fazenda, e outro, para o seu armazém.
6 marene kingimunga kendemande-yema ambolko liku seko kinjikuli toko kondoringi.
6 Outros agarraram os empregados, bateram neles e os mataram.
7 ⸤Aku seringimunga⸥ kingimu mumindili kolopa yunga ami-yemando nimbale: “Ono molemelena pungu toko kondoko ononga koleamo sepe leko to-paa.” nimba ono lipa mundorumu kinia punguli, nirimu mele seringi.
7 O rei ficou com tanta raiva, que mandou matar aqueles assassinos e queimar a cidade deles.
8 Kanu-kinia kingimuni yunga kendemande-yemando nimbale: “Ye ambo limbamonga kere-langi taltolemolo-na-kolo “Pea namili wangi.” nirindu yomboma nonge manda naa sembá kene
8 Depois chamou os seus empregados e disse: “A minha festa de casamento está pronta, mas os convidados não a mereciam.
9 ono pungu aulka lupa lupa lemomanga pali pungu yombo kanongema “Ye ambo limbamonga kere-langi pea namili waa.” ni-paa.” nirimu.
9 Agora vão pelas ruas e convidem todas as pessoas que vocês encontrarem.”
10 Pilkuli kanu kendemande-yema aulkamanga pali pungu yombo kanoringima pali liku maku toringi. Yombo peangama kinia yombo kirima kinia pea liku maku toringi. Kanu-kinia ye ambo limbamonga koleana yomboma paa ongo sengepea seko moloringi.
10 — Então os empregados saíram pelas ruas e reuniram todos os que puderam encontrar, tanto bons como maus. E o salão de festas ficou cheio de gente.
11 Ongo moloringi kinia kingimu “Yombo maku toko molemelema kano-pambo.” nimba ono moloringina ombale, yomboma ye ambo limba ⸤makuna ongemonga wale-pakoli kamuma ‘pakoko sukundu wangi.’ ningu siringi⸥ wale-pakolimanga ye se wale-pakoli akumanga se naa pakopa molorumu kanopale
11 Quando o rei entrou para ver os convidados, notou um homem que não estava usando roupas de festa
12 yundu nimbale: “Kangomo, nu ye ambo limba wale-pakoli se naa pakokono kanokoro kene nu aulka semonga sukundu onuye?” nirimu kinia kanu yemone unguri naa nirimu.
12 e perguntou: “Amigo, como é que você entrou aqui sem roupas de festa?”
13 Kanu-kinia kingimuni kere-langi nokoringi kendemande-yemando nimbale: “I yemo kimbu kima ka toko pena kolea simbulu tokomona toko pena mundaa!” nirimu. Akuna yomboma paa mindili nongo kola seko pereko molonge.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
13 Então o rei disse aos empregados: “Amarrem os pés e as mãos deste homem e o joguem fora, na escuridão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.”
14 ⸤Aku nimbale Yesusini ungu-ikumunga pulumu kamu nimbale:⸥ “Sika ⸤Pulu Yemone⸥ yombo awisilindu “Waa.” nilimú-na-kolo yombo koltalo mindi nimba taltopa “Sukundu waa.” nilimú.” nirimu.
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 ⸤Yesusini aku sipa nirimu⸥ kinia ⸤pilkuli⸥ Parisi yema ultu pungu ono onono liku maku toko ninguli: “‘Yesusini ungu se nimba kinjepili.’ nimbu nambi samiliye?” ningu angelema ninguli niringimuni,
15 Os fariseus saíram e fizeram um plano para conseguir alguma prova contra Jesus.
16 ono lombili andolima kinia ye nokoli kingi Erotenga talape ye mare kinia liku Yesusi molorumuna liku mundoringi, ono pungu Yesusindu ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, olio pilielemolo, ‘nuni ungu sikama mindi ningu, Pulu Yemone “Saa.” nilimú uluma paa sika unguma mane siku, nu yombo seluringa kepe konopu kimbu naa siku, yomboma pipili naa kolko onondo pali ungu selu-siku ningu silinu.’ konopu lemolo.
16 Então mandaram que alguns dos seus seguidores e alguns membros do partido de Herodes fossem dizer a Jesus: — Mestre, sabemos que o senhor é honesto, ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige e não se importa com a opinião dos outros, nem julga pela aparência.
17 Aku siku ningu molenomonga nu nambolka konopu lekenoye? Olione Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina ‘Sisa’ nili se kou-takisi tomulu liemu manda molo móloye? Pulu Yemone akumundu ungu-mane sirimu ungu-mane nambolka nimba pelemoye? Ningu si.” niringi.
17 Então o que o senhor acha: é ou não é contra a nossa Lei pagar impostos ao Imperador romano?
18 Aku-sipa na-kolo Yesusini yu-kinia konopu kiri panjiku yu seko kinjingí seringi pilipa onondo nimbale: “Ono kolo toko topele-mapele toli yema, ‘Yuni nimba kinjepili.’ ningu nambi semu-na na manda manjiku kolo toko mangilkimiliye?
18 Mas Jesus percebeu a malícia deles e respondeu:
19 Takisi tolemele kou-mongo se na liku ora siee.” nirimu. Onone yu molorumuna kou-mongo se mengo ongo yu siringi.
19 Tragam a moeda com que se paga o imposto! Trouxeram a moeda,
20 Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “I kouna nawenga kumbikeremo kinia imbimu molemoye?” nirimu.
20 e ele perguntou:
21 Onone yundu ninguli: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga kumbikeremo kinia imbimu molemo.” niringi. Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “⸤Kou-monemo Sisamonga⸥ kene Sisamonga mélema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga mélema Pulu Yemo yuyu siee.” nirimu.
21 Eles responderam: — São do Imperador. Então Jesus disse:
22 Yuni aku sipa ⸤paa sumbi sipa⸥ nirimu mele pilkuli ⸤ ‘Yu paa pilipa kondoli pelemo yemo lepomo.’ ningu pilku⸥ konopu awisili kimbu sikuli yu munduku kelko ono puringi.
22 Eles ficaram admirados quando ouviram isso. Então deixaram Jesus e foram embora.
23 ⸤Kanu yema Yesusi kinia kou-takisi toli ungumu ningu pora siringi kinia⸥ pe aku enamonga Sadusi ye mare Yesusi molorumuna oringi. Sadusi yema ono ‘Pulu Yemone pe kololemele yomboma topa naa makisindimba, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo. Aku Sadusi yema ongo Yesusi mangilku pilku ninguli:
23 Naquele mesmo dia chegaram perto de Jesus alguns saduceus , afirmando que ninguém ressuscita.
24 “Ungu Mane Sili Yemo, ⸤Pulu Yemonga ungu-manema olio sirimu ye⸥ Mosisini ungu-mane sipa nimbale:nirimu aku sipa bokuna molemo kanumu.
24 Eles disseram a Jesus: — Mestre, Moisés ensinou assim: “Se um homem morrer e deixar a esposa sem filhos, o irmão dele deve casar com a viúva, para terem filhos, que serão considerados filhos do irmão que morreu.”
25 ⸤Aku ungu-manemonga ulu se olionga ye mare-kinia wendo orumu mele nu mangilipu piliamili.⸥ “Genupili yopoko-pakara moloringi. Komomo ambo lipale kolorumu. Bolango se naa molopili kolorumu-kulu yunga bulkundu genumuni ⸤yunga genu kolorumumunga⸥ bolango ‘Mendambo.’ nimba ambo-wayamo kelepa liltimu.
25 Acontece que havia entre nós sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos. Assim, ele deixou a viúva para o segundo irmão.
26 Aku-sipa na-kolo bolango se naa mendepale yu we kolorumula. Yunga bulkundumuni kanu ambomo liltimula-na-kolo yu kepe we kolorumula. Aku selko punguli ye yopoko-pakara pali bolango selu kepe naa mengole kolko pora siringi kinia akiliumu we kolorumula.
26 A mesma coisa aconteceu com este, e também com o terceiro, e, finalmente, com todos os sete.
27 Pe ambomo yu kolorumula.
27 Depois de todos eles, a mulher também morreu.
28 Akumunga, kololemele yomboma pe lomboroko ola molonge kinia kanu ambomo ye yopoko-pakara pali ya mana liltingi-kulu ambomo yu ye paa nawenga menu molombaye?” niringi.
28 Portanto, no dia da ressurreição, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
29 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Ono Pulu Yemonga bokuna ungu molemoma kinia, Pulu Yemo kinia tondolo pelemo mele kinia, naa pilku lo limilimunga ⸤yomboma pe sengemondo nikimili mele pilku sunduku kolo tokomele⸥.
29 Jesus respondeu:
30 Lomboroko ola molonge yombomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa pungu, aku paa naa senge. Mulu-koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molonge. ⸤Angellomane mana-yomboma selemele mele naa selemele kanumu.⸥ Aku sengemonga ⸤ ‘Ono Pulu Yemonga ungumu pilku sunduku lawa selemele.’ nikiru.⸥
30 Pois, quando os mortos ressuscitarem, serão como os anjos do céu, e ninguém casará.
31 “Aku-sipa na-kolo ⸤ono Sadusimane⸥ ‘Kololemele yomboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu se Pulu Yemone onondo nirimumu onone naa kanoko pilielemeleye? Yuni i-sipa nimbale:Pulu Yemonga bokuna aku ungu molemomo naa kanoko pilielemeleye? ⸤‘Ononga Pulu Yemo molorundu.’ naa nirimu. ‘Ononga Pulu Yemo molio.’ nirimu kanumu.⸥ Pulu Yemo yu kololi yombomanga Pulu Yemo molo; yu konde mololi yombomanga Pulu Yemo.” nirimu.
31 E, quanto à ressurreição dos mortos, será que vocês nunca leram o que Deus disse? Ele afirmou:
32 — ausente —
32 “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó.” E Deus não é Deus dos mortos e sim dos vivos.
33 Yuni aku nirimu mele yombo maku toko moloringimane pilkuli yunga ungu-mane sirimu unguma pilkuli pungu-pungu ningu paa konopu awisili kimbu siringi.
33 Quando a multidão ouviu isso, ficou admirada com o ensinamento dele.
34 Aku-sipa na-kolo Yesusini aku ungu nirimumuni Sadusi yemanga ungumu pipi sinderimu, ono ungu se naa perimu-na Parisi yemane pilkuli ono liku maku toko ⸤Yesusi molorumuna⸥ oringi.
34 Os fariseus se reuniram quando souberam que Jesus tinha feito os saduceus calarem a boca.
35 ⸤Oringi kinia⸥ ononga ye se, yu Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa kondorumu yemone ‘Yuni nimba kinjimbanje manda manjipu piliambo.’ nimba Yesusindu mangilipa pilipa nimbale:
35 E um deles, que era mestre da Lei , querendo conseguir alguma prova contra Jesus, perguntou:
36 “Ungu Mane Sili Yemo, Pulu Yemone ungu mane sirimu pelemomanga nambolka ungu-manemo yu olandopaye?” nirimu.
36 — Mestre, qual é o mais importante de todos os mandamentos da Lei ?
37 Yesusini yundu nimbale: “Ungu-mane olandopamo i-sipa:aku nimba pelemo.
37 Jesus respondeu:
38 Aku ungu-manemo yu paa tondolo, olandopamo.
38 Este é o maior mandamento e o mais importante.
39 Talo-sipa ungu-manemo yu-kinia selu sipa mele. Akumu i-sipa:nimba pelemo.
39 E o segundo mais importante é parecido com o primeiro: “Ame os outros como você ama a você mesmo.”
40 Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini sirimuma pali kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane bokuna toringi unguma pali kinia, kanu ungumanga pulumu aku ungu-manetolo mindi.” nirimu.
40 Toda a Lei de Moisés e os ensinamentos dos
41 Kanu-kinia Parisi yema aku siku we maku toko molangi Yesusini onondo i-sipa mangilipa nimbale:
41 Quando os fariseus estavam reunidos, Jesus perguntou a eles:
42 “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimundu onone nambolka konopu lekemeleye? Yu nawe? Yu nawene kalopa limba konopu lemeleye?” nirimu kinia onone ninguli: “⸤Ye nokoli Karasimu yu ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa limba ye se.” niringi.
42 — O que vocês pensam sobre o — De Davi! — responderam eles.
43 Yuni kelepa ono mangilipa nimbale: “Aku liemu ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimu Depitinga konopuna molopale ungu se nirimu kinia Depitini pilipale ye nokoli Karasimundu “Ye-Awilimu” nirimu akumu nambi semu-na nirimu konopu lekemeleye? Depiti yuni ⸤ye Karasimu molomba mele⸥ i-sipa nirimu:
43 Jesus tornou a perguntar:
44 nimba Depitini nirimu kanumu.
44 “O Senhor Deus disse ao meu Senhor:
45 Depitini ⸤ye nokoli Karasimu⸥ yundu “Nu nanga Ye-Awilimu.” nirimu liemu yu pe nambi sepa Depitini kalopa limba ye se ⸤mindi⸥ molombaye?” nirimu.
45 Portanto, se Davi chama o Messias de Senhor, como é que o Messias pode ser descendente de Davi?
46 ⸤Yesusini aku sipa mangilierimu mele pilkuli⸥ ye akuna moloringimanga sene ungu selu kepe pundu toko manda naa niringi. ⸤Onone yu mangilku pilieringi unguma pali yuni pundu topa anju nimba kondorumu pilkuli⸥ pe kelko yu ungu se mangilku pilingindu pipili kolko naa mangilieringi.
46 Ninguém podia responder mais nada, e daquele dia em diante não tiveram coragem de lhe fazer mais perguntas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.