Mateus 21
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs BKJ
1 ⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia⸥ ono kolea-awili Jerusalleme nondoko ongo, ma-pangi se ‘Ma-Pangi Unju Ollipi Kalia’ nili akuna lemó kolea-kanga Betepasi oringi. Kanu-kinia Yesusini yu lombili andoli ye talo lipa mundupale,
1 E, quando eles se aproximaram de Jerusalém, e chegando a Betfagé, junto ao monte das Oliveiras, então enviou Jesus dois discípulos,
2 olondo nimbale: “Ne kolea-kanga kanokombelena punguli kongi dongi se ka seko panjingímu kinia yunga walomo pea ne sukundu molongele kanongele, kanutolo pungu posiku yando mengo wangili pale.
2 dizendo-lhes: Ide à aldeia que está defronte de vós, e logo encontrareis uma jumenta presa, e com ela um jumentinho; soltando-os, trazei-os para mim.
3 Posingilí seko molongele kinia yombo sene olondo ungu se nimu liemu olone i-siku niengili: “Ye-Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-na ombo likimbulu.” niengili. Aku ningilí kinia yuni sumbi sipa “Manda, mengo pale.” nimbá.” nirimu.
3 E, se algum homem vos disser alguma coisa, dizei: O Senhor necessita deles, e logo os enviará.
4 Aku sipa wendo orumumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye sene ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu i-sipa:
4 Tudo isso foi feito para que pudesse se cumprir o que foi dito pelo profeta, dizendo:
5 nirimu kanumu. ⸤Aku nirimu mele Yesusini serimu.⸥
5 Dizei à filha de Sião: Eis que o teu Rei vem a ti, manso, e montado sobre um jumento, e um jumentinho, cria de uma jumenta.
6 Kanu-kinia lombili andolitolo pungu Yesusini “Se-pale.” nirimu mele se-puringili.
6 E, indo os discípulos, fazendo como Jesus lhes ordenara,
7 Olone kongi dongimu kinia yunga walomo kinia mengo ongole, onone ononga mulu-maminiama kulku dongitolonga bulu-mingina ola pauwa toringi kinia Yesusi kanuna ola molorumu.
7 trouxeram a jumenta e o jumentinho, e sobre eles puseram as suas vestes, e eles o colocaram em cima.
8 Yombo maku toringimanga awisilini ononga mulu-maminiama kulku yu ombá aulkana pauwa tolko pungu, marene kipi gomo langoko liku yu ombá aulkana pauwa tolko puringi.
8 E uma multidão muito grande estendia as suas vestes pelo caminho, e outros cortavam ramos de árvores, e os espalhavam pelo caminho.
9 Kumbi leko puringi yombomane kepe akileko puringi yombomane kepe kalkarukumba leko unju ambololeko pungu ninguli:niliku puringi.
9 E as multidões, que iam à frente e as que o seguiam, clamavam, dizendo: Hosana ao Filho de Davi! Bendito é o que vem em nome do Senhor. Hosana nas alturas!
10 Yesusi Jerusalleme sukundu purumu kinia kanu kolea-awilimunga sukundu moloringi yomboma pali konopu awisili kimbu sikuli “Imu nawe?” niringi.
10 E entrando ele em Jerusalém, toda a cidade estava agitada, dizendo: Quem é este?
11 Maku toko moloringi yombomane ninguli: “Imu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye Yesusi, kolea Gallilli disiriki Nasarete taono ye se.” niringi.
11 E a multidão dizia: Este é Jesus, o profeta de Nazaré da Galileia.
12 Yesusi ⸤Jerusalleme sukundu pumbale nirimumuni,⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena ⸤“Juda yombo naa molemele yomboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ sukundu pumba kanopale akuna mélema makete seko moloringi yomboma kinia, mélema topo toko liku moloringi yomboma kinia akuma kanopale ono pali topa makoropa, kou-mone lupa lupama topele toko anju siringi yombomanga poloma kinia, kera waembono makete seringi yombomanga mania moloringi poloma kinia, topele topa, topa bulu-balu sipale,
12 E entrando Jesus no templo de Deus, expulsou todos os que vendiam e compravam no templo, e derrubou as mesas dos cambistas e os bancos dos que vendiam pombas;
13 onondo nimbale: “Pulu Yemonga bokuna ungu se i-sipa nilimú:kanumu. Ungu aku sipa molemo-na-kolo onone i ulkamomele ningu pilkuli aku siku selemele.” nirimu.
13 e disse-lhes: Está escrito: A minha casa será chamada casa de oração; mas vós a fazeis covil de ladrões.
14 Kanu-kinia Yesusi ulka-tembelena molopili yombo mongo kiri lepa, kimbu ki kiri lierimu yombo awisili yu molorumuna oringi kinia yuni ono sepa peanga sirimu.
14 E foram ter com ele no templo cegos e coxos, e ele os curou.
15 Aku-sipa na-kolo yuni we-yombo sene manda naa selka ulu-tondolo peangama serimu mele kinia, ulka-tembelena bolangomane tondolo ru ninguli:niringi mele kinia, kanu ulutolo wendo orumu mele kanokole Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone konopu kiri panjiku
15 E vendo os principais sacerdotes e os escribas as coisas maravilhosas que ele fizera, e as crianças gritando no templo, e dizendo: Hosana ao Filho de Davi!, indignaram-se,
16 Yesusi mangilkuli: “Andi bolangomane ungu nikimili mele nu ⸤naa⸥ pilkinuye?” niringi. ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ Yesusini onondo nimbale: “Na pilkiru. ⸤Andi bolangomane sekemele mele⸥ ungu se bokuna molemo mele ono naa kanolemeleye? Kanumu i-sipa molemo:aku ungumu bokuna molemo mele ono naa kanolemeleye?” nirimu.
16 e perguntaram-lhe: Ouves o que estes dizem? E Jesus lhes disse: Sim; nunca lestes: Pela boca dos pequeninos e dos bebês de peito tiraste perfeito louvor?
17 Aku nimbale yu kanu yema mundupa kelepa kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ ultukundu pumba kolea-kanga Betani pumba akuna perimu.
17 E ele deixando-os, saiu da cidade para Betânia, e ele se alojou ali.
18 Orili-u ⸤Jerusalleme nondopa lierimu kolea Betani mundupa kelepa Yesusi⸥ kelepa kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ pumbá purumu kinia yu gele serimu.
18 Ora, de manhã, voltando para a cidade, teve fome.
19 Kanu-kinia yu orumu aulka kelona unju piki se gilierimu kanopale nondopa pumba kanorumu kinia unju mongo se topa naa perimu, gomo mindi serimu kanorumu. ⸤Gomo mindi serimu-na⸥ kanopale “Nu kelko mongo se naa tani.” nirimu kinia unju piki kanumu waltikele kolorumu.
19 E, avistando uma figueira à beira do caminho, dela se aproximou, e não encontrou nada, senão algumas folhas, e disse-lhe: Jamais cresça fruto em ti, para sempre! E a figueira murchou imediatamente.
20 Aku ulumu wendo orumu kinia kanokole yu lombili andolimane paa mini-wale munduku ninguli: “I unju pikimu nambi sepale waltikele kolomuye?” ningu mangilieringi.
20 E, vendo isto os discípulos, admiraram-se, dizendo: Como murchou imediatamente a figueira?
21 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono konopu talo sepa naa pepili ⸤Pulu Yemone nanga ungumu sika pilimbamonga nimbú mele ‘paa sika wendo ombá.’ ningu⸥ kuru mondongi liemu nane i unju pikimu sendu mele manda senge. Unjuma mindi mólola. Ne ma-pangimundu “Ungú toko nomu-kusana sukundu pu.” ningí kinia pumbála.
21 Jesus, respondendo, disse-lhes: Na verdade eu vos digo: Se tiverdes fé e não duvidardes, não só fareis o que foi feito à figueira, mas também, se a este monte disserdes: Move-te e lança-te no mar, isso será feito.
22 ‘Olio ⸤Pulu Yemone paa sika lipa tapondombamonga ‘Samili.’ nimulú mele sika manda aku sipu semolo.’ molo ‘Nimulú kinia sika aku sipa wendo ombá.’ ningu⸥ kuru mondokole ⸤Pulu Yemo kinia⸥ ungu ningu mawa senge mele pali Pulu Yemone sika sendembamonga kanu uluma sika wendo ombá.” nikiru.” nirimu.
22 E todas as coisas, tudo o que pedirdes em oração, crendo, recebereis.
23 Kanu-kinia Yesusi ⸤kamu Jerusalleme omba⸥ ulka-tembele kerepuluna omba, yomboma ungu-mane sipa molorumu kinia ye mare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia ono ongo yu mangilku pilku ninguli: “Nu namba nambolka nambamo likuli i kongonomo selenoye? Nawene i kongonomo ‘Se-pu.’ nimba nu nambamo sipa lipa mundorumuye?” niringi.
23 Tendo Jesus entrado no templo, e estando ele a ensinar, os principais sacerdotes e os anciãos do povo se aproximaram dele, dizendo: Com que autoridade tu fazes estas coisas? E quem te deu tal autoridade?
24 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ono ungu se mangilipu piliambola. Pe nane ono mangilimbu mele onone na sumbi siku pundu toko níngi liemu ‘Na i kongonomo sambo.’ nimba namba sirimumunga pulumu ono nimbu simbula.
24 E Jesus, respondendo, disse-lhes: Eu também vos perguntarei uma coisa; se me responderdes, eu de igual modo vos direi com que autoridade eu faço estas coisas.
25 ⸤Nane i-sipu ono mangilipu pilkiru:⸥ U ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yomboma no linderimu kinia yu mulu-koleana molemo yemonga kongonomo sendembando yomboma no linderimu molo ya mana-yombomanga kongonomo sendembando yomboma no linderimuye? ⸤Nawene “Sei.” nirimu-na serimuye? Ningu siee.⸥” nirimu. ⸤Yuni aku sipa mangilierimu mele pilkuli⸥ onone onono angelema ningu ninguli: “Yuni mangilkimu mele olione pundu topo, ‘⸤Jono⸥ yu mulu-koleana ⸤molemo yemonga kongono sendembando yomboma no linderimu⸥.’ nímulu liemu yuni oliondo nimbale: ‘Aku liemu ono Jonone nirimu ungumu nambi semu-na ‘I ungumu sika.’ ningu naa pilku liltingiye?’ nimbá.
25 O batismo de João, de onde era? Do céu, ou dos homens? E eles arrazoavam entre si, dizendo: Se nós dissermos: Do céu, ele nos dirá: Então por que não acreditastes nele?
26 Molo olione nimbuli: ‘Yu mana-yombomanga ⸤kongono sendembando yomboma no linderimu⸥.’ nímulu liemu we-yombomane ‘olio tongenje’ nimbu pipili kolkomolo. We-yombomane ‘⸤No Lindeli Jono⸥ yu paa sika Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye se molorumu.’ ningu pilielemele kene olio nambi semolonje?” ningu onono aku siku angelema niringi.
26 Mas, se nós dissermos: Dos homens, tememos o povo, porque todos consideram João como profeta.
27 ⸤Onono aku siku anju yando angelema ninguli,⸥ Yesusindu pundu toko ninguli: “⸤Nuni mangilkinu mele⸥ olio naa pilkimulu.” niringi. Aku siku niringi kinia pilipale Yesusini onondo nimbale: “Manda. ⸤Nane ono mangilkiru ungumunga ungu se pundu toko naa nikimilimunga⸥ onone na mangilkimili ungumunga ungu se pundu topo nando i kongonomo ‘Se-pu.’ nimba na lipa mundupa namba sirimu yemonga imbimu ono naa nimbu simbula.” ⸤nirimu.⸥
27 E, respondendo a Jesus, disseram: Nós não podemos dizer. Ele disse-lhes: Nem eu vos digo com que autoridade eu faço estas coisas.
28 ⸤Yesusini kelepa kanu Juda yombomanga ye awilimando nimbale:⸥ “Ono nambolka konopu lekemeleye? Ye se yunga kango talo moloringili. Yu pumba kango komomondo nimbale: “Kangomo, kiniá nu unju-waene kaliana pungu kongono se-pu.” nirimu.
28 Mas que vos parece? Certo homem tinha dois filhos, e, dirigindo-se ao primeiro, disse: Filho, vai trabalhar hoje na minha vinha.
29 Yuni pundu topa lapando “Mólo, na naa pumbú.” nirimu, aku-na-kolo pe yu konopu topele topale purumu.
29 Ele respondeu, e disse: Eu não quero. Mas depois, arrependido, foi.
30 Lapa pumba komomondo nirimu mele aku sipa akiliumundu nirimu ⸤kinia⸥ yuni pundu topa “Se-pumbú.” nirimu, aku-na-kolo naa purumu.
30 E dirigindo-se ao segundo, falou-lhe de igual modo; e respondendo ele, disse: Eu vou, senhor; e não foi.
31 Kanu kangotolonga nawene lapanga ungumu pilipa lipa serimuye?” nirimu. Onone pundu toko “Komomo.” niringi. Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono ⸤Juda yombomanga ye-awilima⸥ Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo talapena sukundu ⸤kumbi leko naa pungí⸥. Kou-takisi lili yema kinia wapora toli amboma kinia ⸤kanu yomboma, ono Juda yombomanga ye-awilimane kanoko kiri pilielemelema⸥ kumbi leko pungí.” nikiru.
31 Qual destes dois fez a vontade do seu pai? Disseram-lhe eles: O primeiro. Disse-lhes Jesus: Na verdade eu vos digo que os publicanos e as prostitutas entram antes de vós no reino de Deus.
32 ⸤No Lindeli⸥ Jono omba ono sumbi siku molonge aulkamo lipa ora sirimu kinia onone yu nirimumu ‘Kolo tokomo.’ konopu leko yunga ungumu kuru naa mondoringi-na-kolo kou-takisi lili yema kinia wapora toli amboma kinia yuni nirimu ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. Aku-sipa na-kolo kanu ambo ye kirimane aku seringi kinia kepe kanokole ‘Konopu topele topo ‘Yuni sika nikimu.’ nimbu kuru mondamili.’ naa niringila. Akumunga ⸤kanu ambo ye “Sepo kinjilimulu.” ningu konopu topele tolemele yomboma Pulu Yemo molemona kumbi leko pungí⸥.” ⸤nirimu.⸥
32 Pois João veio a vós no caminho da justiça, e não crestes nele; mas os publicanos e as prostitutas creram. E vós, vendo isto, nem depois vos arrependestes para crerdes nele.
33 ⸤Aku nimbale Yesusini kanu ye awilimando kelepa nimbale:⸥ “Ungu-iku se pea tambo piliayo: “Kolea pulu ye sene unju-waene kalia sepale pala serimu. Kaliana sukundu loyakolo akupa waene-no ingi sepa mondombando sepa wamopale nirimumuni, pe kalia nokonge ulka takaya se polo kulupa ola takorumu. Ye mare kanopa lipa onondo nimbale: “Nanga kaliamo tapu sendeko unju mongoma inia toko nokondangi. Pe waene mongo polo tomba kinia unju mongoma moke sepo, kongono sendenge mele mare ono liengi mare na liembo.” nimba kanu kaliamo ono sipale yu kolea paa suluringa pumba molorumu.
33 Ouvi outra parábola: Havia um certo chefe de família que plantou uma vinha, cercou-a, cavou nela um lagar, edificou uma torre, e a deixou com uns lavradores, e foi para uma terra distante.
34 Kanu-kinia pe waene-mongo polo tomba serimu kinia kalia pulu yemone yunga kendemande-ye mare “Nanga waene-mongo siengi pungu liku mendeko wangi paa.” nimba kalia nokoringi yema moloringina lipa mundorumu.
34 E, estando próximo o tempo dos frutos, ele enviou os seus servos aos lavradores, para que eles pudessem receber os seus frutos.
35 Aku-sipa na-kolo kendemande-yema ⸤oringi kinia⸥ kalia nokoli yemane ono ambolko likuli se kopene toko, se toko kondoko, se kouni toringi.
35 E os lavradores, tomaram os servos, bateram em um, e mataram outro, e a outro apedrejaram.
36 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye mare awisili mele lipa “Nanga waene-mongo lindi-paa.” nimba lipa mundorumu, u kendemande-ye koltalo mele lipa mundorumu. Aku-na-kolo kalia nokoli yemane u-pulu-pulu oringi kendemande-yema-kinia seringi mele pe kendemande oringi yema-kinia akula seringi.
36 Ele enviou ainda outros servos, em maior número do que os primeiros; e eles fizeram-lhes do mesmo modo.
37 Kanu-kinia kalia pulu yemo yuni ⸤konopuni pilipale⸥ ‘Nanga kangomo pipili kolko yunga unguma pilku liku, yu waene-mongoma singí.’ konopu lepale yunga malo lipa mundorumu.
37 Mas, por último, enviou-lhes o seu filho, dizendo: Eles respeitarão ao meu filho.
38 Aku-sipa na-kolo kalia nokoli yemane kalia pulu yemonga malo ombá orumu kanokole onone onono ninguli: “Andi okomo yemo pe lapanga monge-mélema limba yemo okomo. Yu topo kondopo i kaliamo olio kamu liemili.” ninguli
38 Mas os lavradores vendo o filho, disseram entre si: Este é o herdeiro; vinde, matemo-lo, e apoderemo-nos da sua herança.
39 onone yu ambolko liku kaliana ultu mundukuli yu toko kondoringi.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
39 E, agarrando-o, lançaram-no fora da vinha e o mataram.
40 ⸤Yesusini ungu-iku akumu topa pora simbando kanu Juda yombomanga ye-awilimando mangilipa nimbale:⸥ “Kalia nokoli yemane aku seringimunga kalia pulu yemo ombale kanu kalia nokoli yema-kinia yuni nambolka unguri sembá konopu lekemeleye?” nirimu.
40 Quando, pois, vier o senhor da vinha, o que ele fará com esses lavradores?
41 Onone yundu pundu toko ninguli: “Yuni kanu ye kirima ‘kamu molko kinjangi.’ nimba sepa kinjipale kalia nokonge ye lupa mare lipa waene-mongo polo tomba kinia waene-mongoma moke seko, mare kalia pulu yemo singí yema kaliamo simba.” niringi.
41 Dizem-lhe eles: Ele destruirá miseravelmente aqueles homens perversos, e deixará sua vinha com outros lavradores, que a seu tempo lhe entreguem os frutos.
42 Yesusini ⸤Pulu Yemonga Juda yomboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipale⸥ onondo nimbale: “Pulu Yemonga bokuna sukundu molemo ungu se kanoko naa pilielemeleye? ⸤Aku ungumu i-sipa mele:⸥nimba molemo kanumu.
42 Jesus disse para eles: Nunca lestes nas escrituras: A pedra que os edificadores rejeitaram, essa se tornou a cabeça de esquina; isso é obra do Senhor, e é maravilhosa aos nossos olhos?
43 Aku ⸤nirimu⸥munga nane ono ⸤Pulu Yemonga Juda yomboma⸥ nimbu sikirumu: “Pulu Yemo ononga ye nokoli kingi molopa ono nokolemo mele mundupa kelepale nimbámone, yombo talape lupa sene yunga ungumu pilku liku seko molongema lipa nokomba.” nikiru.
43 Portanto eu vos digo que o reino de Deus vos será tirado, e será dado a uma nação que dê os seus frutos.
44 ⸤I kou ⸤nikiru⸥munga ola yombo se a topa topale bele mélema elke tomba. Aku-na-kolo yombo se molombana ola koumu omba yu topale kanu yombomo topa norupulu tomba.⸥” nirimu.
44 E, quem cair sobre esta pedra, despedaçar-se-á; mas aquele sobre quem ela cair será reduzido a pó.
45 Kanu-kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia Yesusini ungu-iku torumuma pilkuli onone yu toko kondonge seko moloringi mele yuni nirimu pilkuli
45 E quando os principais sacerdotes e fariseus ouviram estas parábolas, entenderam que ele falava deles.
46 onone yu ka singí seringi-na-kolo yombomane ‘Yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yando nimba silimú ye se.’ konopu lieringi-kulu yomboma pipili kolkole yu iseli-u ambolko ka naa siringi.
46 Mas, embora procurassem prendê-lo, temiam a multidão, pois o tinham por profeta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.