Marcos 15
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs ARA
1 Orili-u kolea kokele tangorumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, kanjollo yema pali, ⸤Yesusinga kotemo pilku pora sikuli⸥ onone pali ⸤yu senge mele⸥ ungu se ningu panjeringi. Aku ningu panjikuli yu liku, ka toko, mengo pungu, ⸤Romo-gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna mengo pungu kote senderingi.
1 Logo pela manhã, entraram em conselho os principais sacerdotes com os anciãos, os escribas e todo o Sinédrio; e, amarrando a Jesus, levaram-no e o entregaram a Pilatos.
2 Paillatene ⸤Yesusinga kotemo pilipale⸥ yu mangilipa pilipa nimbale: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molo móloye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbale: “Sika nikinu. Akumu na.” nirimu.
2 Pilatos o interrogou: És tu o rei dos judeus? Respondeu Jesus: Tu o dizes.
3 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane Yesusi kote sendeko Paillatendo ⸤kolo toko⸥ ungu awisili ninguli ningíndu “Yesusi yu sepa kinjilimú.” ningu yu kote senderingi.
3 Então, os principais sacerdotes o acusavam de muitas coisas.
4 Aku niringimunga Paillatene Yesusindu nimbale: “Nu ulu kiri awisili serinu nikimili mele pilkuli ungu se pundu toko naa nikinuye?” nirimu.
4 Tornou Pilatos a interrogá-lo: Nada respondes? Vê quantas acusações te fazem!
5 Aku-na-kolo Yesusi ⸤yu sepa kinjerimu niringi mele⸥ pundu topa ungu selu kepe naa nimba ⸤we gilierimu kinia kanopale⸥ Paillate mini-wale mundupa konopu awisili lipa mundorumu.
5 Jesus, porém, não respondeu palavra, a ponto de Pilatos muito se admirar.
6 ⸤Yesusi kote sendeko molangi,⸥ ye se, yunga imbi Barapasi, yu kinia ye mare kinia ‘Romo-gapomanomone olio Juda yomboma naa nokopili.’ ningu u Romo-gapomanomo kinia opa sekole yombo mare toko kondoringimunga ka-ulkana peringi. ⸤Kalia-ingi senga senga Juda yombomane kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kere-langi noringi walema wendo orumu kinia onone ka-ulkana perimu ye se imbi leko ‘Wendo liku mundou.’ ningu mawa seringi kinia ⸤Romo-gapomano ye nokolimuni⸥ kanu yemo wendo lipa yomboma sirimu.
6 Ora, por ocasião da festa, era costume soltar ao povo um dos presos, qualquer que eles pedissem.
7 — ausente —
7 Havia um, chamado Barrabás, preso com amotinadores, os quais em um tumulto haviam cometido homicídio.
8 ⸤Romo ye nokolimuni kanu walemo wendo orumu kinia aku serimu mele pilkuli⸥ yomboma ongo yundu mawa seko ninguli: “U kalia-ingi selu selu ningu i walemo kinia seleno mele kiniá kepe aku siku sani.” niringi.
8 Vindo a multidão, começou a pedir que lhes fizesse como de costume.
9 Aku niringi pilipale Paillatene onondo mangilipa nimbale: “‘Juda yombomanga ye nokoli kingimu wendo lipu ono siembo.’ konopu lekemeleye?” nirimu.
9 E Pilatos lhes respondeu, dizendo: Quereis que eu vos solte o rei dos judeus?
10 ⸤We-yombomane Juda yombomanga ye awilima munduku kelko ononga unguma pilku mokoli seko Yesusinga ungumu pilku yu lombili andoringimunga⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane Yesusi-kinia konopu kiri panjikuli kote senderingi-na pilipale Paillatene aku sipa nirimu.
10 Pois ele bem percebia que por inveja os principais sacerdotes lho haviam entregado.
11 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima we-yomboma kondi toko ungu-umbu tondokole “ “Yesusi mólo. Barapasi wendo lipa sipili.” niee!” niringi.
11 Mas estes incitaram a multidão no sentido de que lhes soltasse, de preferência, Barrabás.
12 Aku niringi kinia pilipale Paillatene onondo nimbale: “Aku liemu ‘Juda yombomanga ye nokoli kingi’ nilimilimu nambi sambonje.” nimba mangilierimu kinia
12 Mas Pilatos lhes perguntou: Que farei, então, deste a quem chamais o rei dos judeus?
13 onone tondolo munduku ninguli: “Yu unju-perana kolopili uku toko panjei!” niringi.
13 Eles, porém, clamavam: Crucifica-o!
14 Aku niringi pilipale yuni onondo nimbale: “Aku nambi semuye? Yu mongo nambolka mongore limuye?” nirimu. Aku-na-kolo onone ⸤kelko⸥ paa tondolo munduku ninguli: “Mólo! Yu kolopili, unju-perana uku toko panjei!” niringi.
14 Mas Pilatos lhes disse: Que mal fez ele? E eles gritavam cada vez mais: Crucifica-o!
15 Kanu-kinia Paillatene ‘Na-kinia konopu peanga leangi.’ nimbale ye Barapasi ka-ulkana wendo lipa ono sirimu. ⸤Aku sepale⸥ Yesusi lipa ⸤yunga ami-yema⸥ sipa nimbale: “Yu ka-pultane tokole pe ‘Unju-perana kolopili.’ ningu mengo pungu unju-perana uku toko panji-paa.” nirimu.
15 Então, Pilatos, querendo contentar a multidão, soltou-lhes Barrabás; e, após mandar açoitar a Jesus, entregou-o para ser crucificado.
16 Kanu-kinia ⸤Romo⸥ ami-yemane Yesusi liku gapomano ye nokolimu perimu ulka awili akuna sukundu yomboma liku maku toringi koleana punguli, ononga ami talape yema pali “⸤Yesusi ya molemona⸥ sukundu sukundu waa.” niringi.
16 Então, os soldados o levaram para dentro do palácio, que é o pretório, e reuniram todo o destacamento.
17 Akuna ongole niringimuni ‘Yu ye nokoli kingi se none sepili.’ ningu mulu-maminia kondoli peanga se pakondoko unju ka koko molorumu se mulkowe seko ‘Ye nokoli kingimunga waniemo.’ ningu pengena mere mundunduku,
17 Vestiram-no de púrpura e, tecendo uma coroa de espinhos, lha puseram na cabeça.
18 pe yu ⸤ungu-taka tondoko⸥ imbi we kólo toko ambolko paka tondongendo “Juda yombomanga ye nokoli kingimu, nu gilinuye?” ningu
18 E o saudavam, dizendo: Salve, rei dos judeus!
19 ⸤koló kope liku⸥ yu pengena kope to-pu-pu sekole kumbikerena elkambe toko kandoko, yu gilierimuna ongo komorongo toko pondoko tamalu peko yu we kólo toko kape ningu imbi ambolko paka tondoringi.
19 Davam-lhe na cabeça com um caniço, cuspiam nele e, pondo-se de joelhos, o adoravam.
20 Yu aku siku ungu-taka tondoko pora sikuli mulu-maminia kondolimu kulunduku yunga u panjerimu mulu-maminiama kelko panjindikuli “Yu unju-perana kolopili uku topo panji-pamolo.” ningu yu liku ultukundu mengo puringi.
20 Depois de o terem escarnecido, despiram-lhe a púrpura e o vestiram com as suas próprias vestes. Então, conduziram Jesus para fora, com o fim de o crucificarem.
21 ⸤Romo ami-yemane Yesusi Jerusalleme pala ultukundu mengo pungí punguli niringimuni,⸥ kolea Sairini ye se, yu Allekesanda kinia Rupasitolonga lapa Saimono, yu Jerusalleme pumbá orumu kinia kanokole yu ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unju-peramo “Kolali seko mendei!” ningu siringi.
21 E obrigaram a Simão Cireneu, que passava, vindo do campo, pai de Alexandre e de Rufo, a carregar-lhe a cruz.
22 Punguli kolea Golkota Yesusi mengo pungu akuna moloringi. (Golkotanga ungu-pulumu ‘penge bele lieli koleamo’ .)
22 E levaram Jesus para o Gólgota, que quer dizer Lugar da Caveira.
23 ⸤Yesusi akuna mengo punguli niringimuni, ‘Yomboma mindili naa nangi.’ ningu⸥ no-waenena sukundu marasene ‘mo’ nili se munduku taltoringi aku no-waenemo ‘Yu nopili.’ ningu, siringi-na-kolo naa lipa norumu.
23 Deram-lhe a beber vinho com mirra; ele, porém, não tomou.
24 Kanu-kinia ⸤ami-yemane⸥ yu unju-perana ola uku toko panjikuli unjumu liku ola anjeringi. ⸤Aku sekole, u unjuna ola uku toko naa panjikuli⸥ yunga mulu-maminia ⸤kulunduku taltoringima⸥ ‘Moke samili.’ ningu ono yu-mele-mele lingí mele pilingindu kou-kate seko pe mulu-maminiama liltingi.
24 Então, o crucificaram e repartiram entre si as vestes dele, lançando-lhes sorte, para ver o que levaria cada um.
25 Ena topa nane killoko serimu kinia yu unju-perana panjeringi.
25 Era a hora terceira quando o crucificaram.
26 ‘Yu mongo liltimu mele yomboma kanangi.’ ningu I YEMO JUDA YOMBOMANGA YE NOKOLI KINGIMU ningu imbi toko unjuna ola mondoringi.
26 E, por cima, estava, em epígrafe, a sua acusação: O Rei dos Judeus .
27 Opa seko mélema wa liltingili ye talo pea unju talonga uku toko panjeringila. Se Yesusi yunga ki-lomekondo uku toko, se ki-tarokondo uku toko panjeringi.
27 Com ele crucificaram dois ladrões, um à sua direita, e outro à sua esquerda.
28 (Yesusi kinia aku sili seringili ye talo pea unju-pera yopokonga uku toko panjeringimunga ungu se u Aisayane nimba boku torumu mele wendo orumu. Aku ungumu i-sipa:nirimu.)
28 [E cumpriu-se a Escritura que diz: Com malfeitores foi contado. ]
29 Akuna ongo puringi yombomane Yesusi ⸤kanoko kiri pilkuli yu⸥ ungu-taka tondoko iri mele toko ninguli: “Aa! “Ulka-tembelemo sikisipuli kelepo wale yopoko omba pupili takopo limbu.” nirinu yemo,
29 Os que iam passando, blasfemavam dele, meneando a cabeça e dizendo: Ah! Tu que destróis o santuário e, em três dias, o reedificas!
30 ‘Naa kolambo.’ ningu nu nunu liku tapondoko unju-perana mania ou.” niringi.
30 Salva-te a ti mesmo, descendo da cruz!
31 Aku sikula Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone kepe yu ungu-taka tondoko ninguli: “Yu yombo wema ‘Naa kolangi.’ nimba lipa tapondorumu-na-kolo yu yuyu ‘Naa kolambo.’ nimba manda naa lipa tapondokomo.
31 De igual modo, os principais sacerdotes com os escribas, escarnecendo, entre si diziam: Salvou os outros, a si mesmo não pode salvar-se;
32 Yu sika Pulu Yemone olio ‘Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu omba molopa, yu sika olio Isirele yombomanga ye nokoli kingimu molemo liemu yu yuyu unjuna mania opili. Yu yuyu mania ombá kinia kanopole ‘Yu sika Pulu Yemone nimba taltopa lipa mundorumu ye nokoli Karasimu. Yu sika olionga ye nokoli kingimu.’ nimbu kuru mondomolo.” niringi. Ye talo yu-kinia unjutolonga uku toko panjeringi yetolone yu aku siku ungu-taka tondoringilila.
32 desça agora da cruz o Cristo, o rei de Israel, para que vejamos e creiamos. Também os que com ele foram crucificados o insultavam.
33 ⸤Yesusi unjuna ola we pepili⸥ awi-tangoli ena tuwellepo killoko serimu kinia kolea pali simbulu topale, pe ipupini ena tere killoko serimu kinia kelepa tangorumu.
33 Chegada a hora sexta, houve trevas sobre toda a terra até a hora nona.
34 Ipupini ena tere killoko serimu kinia Yesusini ru nimba nimbale:nirimu. Akumu Juda yombomanga ungu se. Akumunga ungu-pulumu i-sipa:nirimu.
34 À hora nona, clamou Jesus em alta voz: Eloí, Eloí, lamá sabactâni? Que quer dizer: Deus meu, Deus meu, por que me desamparaste?
35 Akuna nondoko gilieringimanga marene yuni aku nirimu kinia pilku ⸤sunduku⸥ ninguli: “Piliame! Yu Illainja mangilkimu.” niringi.
35 Alguns dos que ali estavam, ouvindo isto, diziam: Vede, chama por Elias!
36 Aku nirimu kinia pilieringimanga ye se lisipa pumba ulú-pinja mele se lipa no-waene kombili seli mare akuna panjipale, ‘Yesusi no-waene kombili seli pinjana pelemomo nopili.’ nimba memba omba unju-pepena senga ka topa olando sirimu. Sipa yuni nimbale: “Kiniá unjuna we pepili. Illainjane sika yu ⸤unjuna⸥ mania limbando okomonje, kanopo kanamili.” nirimu.
36 E um deles correu a embeber uma esponja em vinagre e, pondo-a na ponta de um caniço, deu-lhe de beber, dizendo: Deixai, vejamos se Elias vem tirá-lo!
37 Yesusi ungu se tondolo mundupa nimbale kolorumu.
37 Mas Jesus, dando um grande brado, expirou.
38 ⸤Romo⸥ ami-ye wane anderete nokorumu ye se Yesusi toringi ami-yema nokopa molorumu kanu yemone Yesusi ungu se nimba kolorumu mele pilipa kanopa nimbale: “I yemo yu paa sika Pulu Yemonga malo lepomo.” nirimu. ⸤Yesusi aku sipa kolorumu kinia ulu awili se waltikele wendo orumu.⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembele ⸤Jerusalleme sukundu gilierimu akuna sukundu Pulu Yemo molorumu⸥ Suluminia Paa Kake Sélimunga kerepuluna ⸤ ‘Yomboma sukundu naa pangi.’ ningu u alieli⸥ mulu-maminia awili sene pipi siku panjeringi gilierimu. ⸤Yesusi kolopa pora sirimu kinia⸥ kanu mulu-maminiamo awi-suku-singina olakondo maniando sipa olá torumu.
38 E o véu do santuário rasgou-se em duas partes, de alto a baixo.
39 — ausente —
39 O centurião que estava em frente dele, vendo que assim expirara, disse: Verdadeiramente, este homem era o Filho de Deus.
40 Ambo mare ⸤Yesusi toringi mele⸥ sulu seko kanoko gilieringi. Akumanga ambo se Makatalla taono ambo Maria, se Josese kinia genu Jemisi kinia olonga anumu Maria, se ambo Sallomi.
40 Estavam também ali algumas mulheres, observando de longe; entre elas, Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago, o menor, e de José, e Salomé;
41 Yesusi kolea Gallilli disiriki, ⸤kanu ambomanga pulu kolea,⸥ akuna u we andorumu kinia kanu amboma yu lombili andoko liku tapondoko nokoringi. Yu kinia, Jerusalleme olando oringi ambo awisili wema kepe, ambo pokore kanoko gilieringi akuna ono kepe ⸤Yesusi toringi mele⸥ kanoko gilieringi.
41 as quais, quando Jesus estava na Galileia, o acompanhavam e serviam; e, além destas, muitas outras que haviam subido com ele para Jerusalém.
42 Opalikundu ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemo nondopa wendo ombá serimu. Sambate walemo wendo ombá kinia koro molongendo kiniá mele mélema liku undu-undu siringi walemo wendo orumu, aku walemonga ⸤Yesusi u kolopili⸥ kolea kala tomba serimu kinia,
42 Ao cair da tarde, por ser o dia da preparação, isto é, a véspera do sábado,
43 Arimatia taono ye Josepo, yu Juda yombomanga kanjollo ye awili se molopa, yu kepe ‘Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa olio nokomba walemo wendo opili.’ nimba nokopa molorumu yemo. Yu omba pipili naa kolopa ⸤Romo-gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna sumbi sipa pumba “Yesusinga ónomo na si.” nimba mawa serimu.
43 vindo José de Arimateia, ilustre membro do Sinédrio, que também esperava o reino de Deus, dirigiu-se resolutamente a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
44 Yesusi waltikele kolorumu pilipale Paillate yuni ⸤ ‘Yomboma unju-perana uku topo panjilimulu kinia ena awisili omba pupili we pelemele. Pe kiniá yu sika waltikele kolomunje molo nambi semunje?’ nimba pilipa⸥ konopu lipa mundupa ami-ye wane anderete nokorumu yemo “Opili.” nimba yundu mangilipale “Yesusi koronga kolomuye?” nirimu.
44 Mas Pilatos admirou-se de que ele já tivesse morrido. E, tendo chamado o centurião, perguntou-lhe se havia muito que morrera.
45 Ami-yema nokoli yemone “E.” nirimu kinia pilipale yuni ami-yema nokolimundu nimbale: “Manda, ya yemone ⸤Yesusinga⸥ ónomo lipili.” nirimu.
45 Após certificar-se, pela informação do comandante, cedeu o corpo a José.
46 ⸤Paillatene “Manda.” nirimu kinia⸥ Josepo pumba mulu-maminia se topo topa lipa ónomo mania lipa, múlumuni okopale kou-kande se u akuku taltoringi kou-kandemonga sukundu memba pumba taltorumu. Taltopale kou-kande kere-puluna kou awili se perele-marele memba omba pipi sirimu.
46 Este, baixando o corpo da cruz, envolveu-o em um lençol que comprara e o depositou em um túmulo que tinha sido aberto numa rocha; e rolou uma pedra para a entrada do túmulo.
47 Makatalla taono ambo Maria kinia Josese anumu Maria-tolone yunga ónomo ⸤kou-kandena⸥ taltorumu mele kanoringili.
47 Ora, Maria Madalena e Maria, mãe de José, observaram onde ele foi posto.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.