Lucas 5

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Walte, Yesusi Geneserete Nomu, ⸤akumundu ‘Gallilli Nomu’ niringila kanumu,⸥ aku nomu kelona gilipa yomboma Pulu Yemonga ungumu nimba sirimu kinia pilingindu ono yu gilierimuna pungu maku toko nondoko nondoko pungu ekelepa seko molko pilieringi.
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 Kanu-kinia yuni nona andoli sipi talo nomu kelona lierimutolo kanopale, oma lili yema koronga nomu kelona wendo pungu ononga oma lili walema kulumiye toko moloringi kanorumu.
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 Sipi se Saimono Pitanga, akuna sukundu pumbale yuni yundu mawa sepa nimbale: “Sipimu kanga-kolte paka toko nona sukundu mundou.” nirimu. Paka topa nona sukundu mundorumu kinia aku sipimunga suku yu mania molopale nirimumuni, no kelona liku maku toko moloringi yomboma ungu-mane sirimu.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Ono ungu-mane sipa pora sipale yuni Saimonondo nimbale: “Sipimu nomu awi-suku-singina kunduku mengo pungu oma lili walema nona mania mundou.” nirimu.
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 Saimonone pundu topa nimbale: “Ye Nokolimu, kiniá ipulieli pali oma lili kongono tondolo mundupu sepo molopo tangondopole oma se paa naa límulu. Aku-na-kolo aku nikinu kene walemo nona mania mundambo.” nirimu.
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 Kanu-kinia walema nona mania mundoringi kinia oma awisili walemanga sukundu puringi-kulu walema sipina sukundu lingí seringi kinia sungu nimbá serimu.
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 Walema sungu nimbá serimu kanokole onone ononga oma lili kongono pea kopu seko seringi yema, sipi senga moloringima mangilkuli “Ongo liku tapondangi waa.” niringi. Oringi kinia sipi talo pea peke siringi umbuna sepa nona mania pumbá serimu.
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 Aku ulumu kanopale Saimono Pita Yesusinga kumbikerena omba mania molopa tamalu pepa nimbale: “Ye-Awilimu, na ulu-pulu-kiri ambololi yemo ⸤nu kake seli yemo⸥. ⸤Seluna molkombolo manda naa sekemo⸥ kene anju pungu nu lupa molou.” nirimu.
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 Saimono kinia, yu-kinia pea moloringima kinia, onone oma awisili waltikele tangoli liltingi kanokole ono pungu-pungu ningu mini-wale mundoringi-kulu ⸤Saimono yuni aku sipa nirimu⸥.
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 Seperinga malo Jemisi kinia Jonotolo olo Saimono Pita kinia kongono seluna kopu seko seringili yetolo, olo pea mini-wale mundoringilila. Kanu-kinia Saimonone nirimumu pilipale Yesusini yundu nimbale: “Nu pipili naa koloyo. Kiniá oma linindu oma lili wale liku nona mania mundulinu kinia omama walena omba pelemo mele, pe nanga kongonomo sendenindu nanga ungumu pilku ningu siliku andoni kinia yomboma nanga talapena sukundu ongo molonge.” nirimu.
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 Kanu-kinia ononga sipitolo nomu kelona mengo ultu ongole, sipitolo mélema pali liepili munduku kelko Yesusi lombili puringi.
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 ⸤Kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu⸥ koleamanga senga Yesusi molorumu kinia ye se kuru-laká awili sepa nomba perimumu omba Yesusi kanopale mania molopa tamalu pepa yu mawa sepa nimbale: “Ye-Awilimu, nunga konopumuni na ‘Peanga liepili.’ konopu lienu liemu nuni na manda seko peanga sini.” nirimu kinia
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 Yesusini yemo kimuni ambolopa yundu nimbale: “‘Nu peanga liepili molani.’ konopu lekero kene peanga liepili.” nirimu kinia popenge sepa kuru-lakámo nomba kelepa kangimu peanga lierimu.
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 Kanu-kinia Yesusini yu ungu se tondolo mundupa nimbale: “Nuni ya ulu sekeromo yombo selurindu kepe paa naa ni! Sumbi siku pungu Pulu Yemo popo tondoli yemo nunga kangimu liku ora siku, ‘Na kelepo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Sei.” nimba ungu-mane sirimumu pilku liku senindu “Pulu Yemo popo toko kalko si.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yombomane nu kanokole ‘Yu sika kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliangi kene nikiru mele iseli-u se-pu.” nirimu.
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 Aku-na-kolo yuni serimu mele anju anju yombo awisilini pilkuli niringimuni, yu molorumuna sukundu-sukundu ongo yu semane peanga topa nirimumu pilingindu ongo, kuru torumu yomboma yuni ‘Ono sepa peanga sipili.’ ningu oringi kanopale
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 yu ono oringina mundupa kelepa kolea ku lieli senga pumba Pulu Yemo kinia ungu nirimu.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Walte Yesusi yuni yomboma ungu-mane sipa molorumu. Kuru toli yomboma sepa peanga sili tondolomo yu-kinia pepili molorumu. Pulu Yemone kanu tondolomo yu sirimu. Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, yu ungu-mane sirimuma pilku moloringila. Kanu yema, kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu koleamanga moloringima kinia, kolea Judia disiriki sukundu lierimu koleamanga moloringima kinia, kolea-awili Jerusalleme moloringima kinia, Yesusi molorumuna ongo maku toko yu ungu-mane sirimuma pilku moloringi.
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 Yu molorumuna ye marene kimbu-ki kolopa pora sirimu ye se taropola seko mengo onge oringi-na-kolo yombo awisili ulka kerepuluna ekelepa seko gilieringi-kulu ulkana sukundu Yesusi molorumuna nondoko mengo pungí aulka se naa kanokole niringimuni, ulka imuna mengo ola punguli Yesusi molorumuna ⸤kana-kana ulkamo sikisikuli⸥ yemo taropola pali moko toko mania mundoringi.
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 — ausente —
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 ‘Yesusini i yemo manda sepa peanga simba.’ ningu kuru mondokole yu mengo oringi kanopa pilipale Yesusini kanu yemondo nimbale: “Kangomo, nunga konopuna ulu-pulu-kiri serinu pelemoma mania pupili, we siye kolkoro.” nirimu.
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Yesusini aku nirimu pilkuli ⸤pilku kiri pilku⸥ konopu kimbú sikuli, “I ye Pulu Yemo marake sekemo yemo nawe? Yombomane ulu-pulu-kiri selemelema nawene ‘Mania pupili, we siye kolkoro.’ manda nimbáye? Pulu Yemone mindi manda selemo.” ningu onono ningu pilku molko konopu kimbu siringi.
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Kanu-kinia Yesusini ono aku siku konopu kimbú siku moloringi mele pilipale onondo nimbale: “Onone ⸤nane nikirumunga⸥ aku siku nambi semu-na konopu kimbú sikimiliye?
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 I yemondo “Nunga ulu-pulu-kirima mania pupili, we siye kolkoro.” nimbú kinia ono ulu se naa kanokole ‘Pe nilse nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola gilku nunga kunungumu liku mengo kimbu-kongono seko andou.” nimbú kinia yu ola gilimbane naa gilimbanje mona lemba manda kanokole ‘Aku sipa kála sepa nikimunje?’ konopu lengeye?
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 Aku-sipa na-kolo ‘ ‘Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo tondolo pelemomone ya ma-koleana yombomanga ulu-pulu-kirima “Mania pupili, siye kolkoro.” manda nimbá.’ ningu piliangi.’ nimbu ⸤aku sipu nindu⸥.” nirimu. Aku nimbale kimbu ki kolopa pora sili yemondo nimbale: “Nane ‘Nu ola gilku nunga kunungumu liku mengo ulkando pu.’ nikiru.” nirimu.
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 Aku nirimu kinia ono kanoko molangi yemo sumbi sipa ola gilipa yunga kunungumu lipa memba omba pena pumbale Pulu Yemo kape nilipa ulkando purumu.
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 ⸤Yu aku serimu kanokole⸥ ono pungu-pungu ningu mini-wale munduku Pulu Yemo paa pipili kolko yunga imbi ambolko paka tondoko yu kape ningu ninguli: “Olio i ulu wendo okomo kanokomolomo ulu paa se lupa lepomo.” niringi.
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Kanu-kinia Yesusi ⸤ulkamo mundupa kelepa⸥ pena pumbale nirimumuni, kou-takisi liltimu ye se, yunga imbi LLipai, kou-takisi lipa molorumu kanopale yundu “Na-kinia pea pambili lombili ou.” nirimu.
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 Kanu-kinia LLipai yu ola gilipa kou-takisi mélema we liepili mundupa kelepa yu lombili purumu.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 Pe LLipaini yunga ulkana Yesusinga kere-langi awisili kalondorumu. Akuna kou-takisi lili ye awisili kinia, we-ye mare kinia, ono Yesusi LLipaitolo kinia pea mania molko kanu kere-langima noringi.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 Aku seringi kanokole Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone Yesusi yu lombili andolimando ninguli: “Ono kou-takisi lili yema kinia ulu-pulu-kirima seli wema kinia ono pea nambi semu-na kere-langi nokomeleye?” niringi.
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 Aku siku niringi pilipale Yesusini onondo nimbale: “Kuru naa tolemo yomboma doketana naa pulimili. Kuru tolemo yomboma mindi doketana pulimili kanumu.
31 Jesus respondeu:
32 Nane ‘Yombo sumbi nilima na molombona wangi.’ nimbúndu ma-koleana naa orundu. Ulu-pulu-kiri seli yomboma ⸤lipu tapondopo⸥ onondo ‘Ono ulu-pulu-kiri selemelema kanoko kiri pilku konopu topele toko ⸤na molombona wangi⸥.’ nimbúndu orundu.” nirimu.
32 Eu não vim para
33 ⸤Kanu-kinia⸥ onone Yesusindu mangilku pilku ninguli: “⸤No Lindeli⸥ Jono lombili andolima kinia, Parisi yema lombili andolima kinia, onone wale marenga kere-langi mi leko naa nongo Pulu Yemo kinia mawa selemele-na-kolo nu lombili andolimane aku siku naa selemele, kere-langi kinia no kinia we nolemele. ⸤Pe nu lombili andolimane selemele mele peangaye⸥?” niringi.
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 Aku siku niringi pilipale Yesusini pundu topa onondo ⸤ungu-iku se topa yu toko kondonge kolombamonga ungu se nimba⸥ nimbale: “Ambo limba ye se yunga pulu lemó yema kinia molemo kinia ono konopu sikuli “Kere-langi mi lepo naa namili.” manda ningíye? Manda naa ningí.
34 Jesus respondeu:
35 Pe mindi, ambo limba yemo ono molongena ongo wendo lingí kinia kanu walemanga sika ⸤konopu kiri panjiku⸥ kere-langi naa nongendo mi lenge. ⸤Iseli-u mólo.⸥” nirimu.
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 Yesusini aku nimbale nirimumuni, ⸤ ‘U Juda yombomane ulu seringi uluma kinia pe ulu konde wendo okomomo kinia seluna manda naa pengele mele paa piliangi.’ nimba⸥ ungu-iku talo topa nimbale: “Mulu-maminia u se sungu nilimú kinia olione mulu-maminia paa konde senga se kopisipu lipu, sungu nilimúmunga naa topo tandolemolo kanumu. Yombo sene aku sipa topa tandolkanje kanu mulu-maminiamo nona panjilka kinia mulu-maminia konde kopiselimu kanga lepa lli nimbale mulu-maminia umu kelepa kamu awili sepa sungu nilka. Ulu se i-sipala: Mulu-maminia umu kinia mulú kopiseli kondemo selu-sili mólo, akumunga akutolo selu-sipa mólo.
36 Jesus fez também esta comparação:
37 Kongi meme kangimuni seli mingi u senga no-waene konde naa kololemolo kanumu. Yombo sene mingi u senga no-waene konde se kolkanje kanu no-waenemo mingina sukundu pepale pe akolka kinia kanu mingi umu naa akopa sungu nilka. Kanu-kinia nomo kepe mingimu kepe kamu kiri lelka.
37 Ninguém põe vinho novo em
38 Akumunga no-waene konde kongi meme kangimuni seli mingi kondena mindi kololemolo kanumu.
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 Ye sene no-waene u se nombale kanu waene umu nomba peanga pilipale no-waene konde nonowalene naa kololemo.” nirimu.
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.