Lucas 18
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NAA
1 Walte, Yesusini ‘Ono alieli Pulu Yemo kinia ungu ningu siye naa kolangi.’ nimba yu lombili andolimando ungu-iku se topa nimbale:
1 Jesus lhes contou uma parábola para mostrar que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Walte, kolea senga kote pilierimu ye se molorumu. Kanu kote pilierimu yemo yu Pulu Yemo kepe mana-yomboma kepe, pipili naa kolorumu.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não temia a Deus, nem respeitava ninguém.
3 Kanu koleana ambo-waya se molorumula. Kanu ambomo yuni kote pilieli yemo molorumuna alieli omba yundu nimbale: “Na sepa kinjerimu yemo kote sendambo. Nuni na liku tapondoko kote pilindei.” nimba mawa se-pu-pu serimu.
3 Havia também, naquela mesma cidade, uma viúva que sempre o procurava, dizendo: “Julgue a minha causa contra o meu adversário.”
4 Ambomo u kokele orumu kinia kote pilieli yemone yundu “Mólo, nunga kote naa pilindimbu.” nirimu-na-kolo ambomo yu alieli omba mawa serimumunga kote pilieli yemo pilipa kiri pilipa yu yuyu nimbale: ‘Na Pulu Yemo pipili naa kolopo, yomboma kondo naa kolopo molio-na-kolo i ambo-wayamo alieli omba mangilielemomonga pe kelepa omba mawa sembá kinia na kamu pilipu kiri pilimbu kene yunga kote pilindambo.’ nirimu.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu.
4 Por algum tempo, ele não a quis atender, mas depois pensou assim: “É bem verdade que eu não temo a Deus, nem respeito ninguém.
5 — ausente —
5 Porém, como esta viúva fica me incomodando, vou julgar a sua causa, para não acontecer que, por fim, venha a molestar-me.”
6 Ye-Awili ⸤Yesusini aku ungu-ikumu topa pora sipale⸥ ungu se pea nimbale: “Kote pilierimu ye kirimuni ambo-wayamondo serimu mele piliayo.
6 Então o Senhor disse:
7 Aku sipa mele Pulu Yemone yunga yomboma umbuna silimili yomboma aku selemelemonga kote pilieli yemo molopale kote naa sendembaye? Yunga u nimba taltorumu yombomane ipulieli kepe tangoli kepe alieli “Olionga kote pilindei.” ningu mawa selemele kinia yuni ononga kote naa pilindimbaye? Yu u we molopa pe mele “Ono lipu tapondambo.” nimba taka lepa ombáye?
7 Será que Deus não fará justiça aos seus escolhidos, que a ele clamam dia e noite, embora pareça demorado em defendê-los?
8 Yu sembá mele nimbu siembo: “Pulu Yemo yu welea omba yunga yomboma lipa tapondombando, ono umbuna silimili yomboma kote sendepale mindili simba.” nikiru. Aku-sipa na-kolo Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa wale talo-sipa mania ombá kinia “Yombo marene ‘Yuni ono lipa tapondomba.’ ningu yu mawa seko molonge molo mólonje?” nimba omba kanomba.” nirimu.
8 Digo a vocês que, depressa, lhes fará justiça. Contudo, quando o Filho do Homem vier, será que ainda encontrará fé sobre a terra?
9 Yombo mare ono onone pilkuli ‘Na peanga. Na sumbi sipu molio, yombo lupama molko kinjilimili. Ono yombo kirima. Ono kinia kopu sepo naa molambo.’ ningu pilku andoko moloringi yombomando Yesusini i ungu-ikumu topa nimbale:
9 Jesus também contou esta parábola para alguns que confiavam em si mesmos, por se considerarem justos, e desprezavam os outros:
10 “Ye talo yu-mele-mele ‘Pulu Yemo kinia ungu niembili.’ ningu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena puringili. Se Parisi ye se, se kou-takisi lili ye se.
10 — Dois homens foram ao templo para orar: um era fariseu e o outro era publicano.
11 Parisi yemo pendo sepa ola gilipale yu yuyu konopumuni pilierimu unguma nimbale: “Pulu Yemo, yombo lupama molemele mele na aku sipu naa moliomonga nu “Ange.” nikiru. Ono wa nongo, ulu-pulu-kirima seko, ambo yema wa ulu-kirinale seko, selemele. I kou-takisi lili yemo sepa molemo mele kepe na naa selio.
11 O fariseu ficou em pé e orava de si para si mesmo, desta forma: “Ó Deus, graças te dou porque não sou como os demais homens, roubadores, injustos e adúlteros, nem ainda como este publicano.
12 Na koro senga senga wale talo kere-langi mi topo naa nombo, kou-mone kinia mélema kinia méle rureponga talo rureponga talo nimbu liumanga selu selu nimbu nu siliu.” nirimu.
12 Jejuo duas vezes por semana e dou o dízimo de tudo o que ganho.”
13 Aku-sipa na-kolo kou-takisi lili yemo nondopa naa omba anju senga lupa ma kanopa gilipa, ‘Na ye paa kiri se.’ nimba pilipale pipili kolopa ki-lumuni yunga uluwina topa gilipa nimbale: “Pulu Yemo, na konopuna ulu-pulu-kiri peli yemo kondo kolou.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
13 O publicano, estando em pé, longe, nem mesmo ousava levantar os olhos para o céu, mas batia no peito, dizendo: “Ó Deus, tem pena de mim, que sou pecador!”
14 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “I yetolonga Pulu Yemone kou-takisi lili yemonga ulu-pulu-kirima siye kolopa, yu ‘ye sumbi nílimu.’ nimba kanopa molopili ulkondo purumu, aku-na-kolo Parisi yemo yunga ulu-pulu-kirima konopuna we pepili ulkondo purumu.” nikiru. Yombo onono imbima ambolko paka tolemele yomboma Pulu Yemone topa mania mundumba, aku-na-kolo yombo onono toko mania mundulimili yomboma yuni ononga imbima ambolopa paka tondomba.” nirimu.
14 Digo a vocês que este desceu justificado para a sua casa, e não aquele. Porque todo o que se exalta será humilhado; mas o que se humilha será exaltado.
15 Kanu-kinia yombomane ononga bolango kangama ‘Yesusi yunga kimuni ambolopili.’ ningu yu molorumuna mengo oringi. Mengo onge oringi kanokole Yesusi lombili andolimane iri toko ⸤ “Naa mengo waa.” ⸥ niringi.
15 Traziam também as crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos, ao verem isso, os repreendiam.
16 Aku-sipa na-kolo Yesusini bolangomando “Waa.” nimbale ⸤yu lombili andolimando⸥ nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombo talape akumu i bolangoma mele molemele yomboma ononga yombo talapemo kene onone i bolangoma na moliona wangi pipi siku “Mólo.” naa niee.” ⸤nirimu.⸥
16 Jesus, porém, chamando as crianças para junto de si, disse:
17 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Bolangomane ‘Pulu Yemo olionga ye nokoli kingimu molopili.’ ningu molemele mele aku siku naa nilimili yomboma yunga koleana sukundu paa naa pungí, mólo.” nikiru.” nirimu.
17 Em verdade lhes digo: Quem não receber o Reino de Deus como uma criança de maneira nenhuma entrará nele.
18 ⸤Walte Juda yombomanga⸥ ye nokoli se Yesusi molorumuna omba yundu mangilipa pilipa nimbale: “Ungu Mane Sili Peangamo, na nambolka unguri sembó kinia na konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu limbuye?” nirimu.
18 Certo homem de destaque perguntou a Jesus: — Bom Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
19 Yesusini yundu nimbale: “Nuni na nambi semu-na “Peangamo.” nikinuye? Yombo peanga se mólo. Pulu Yemo mindi peangamo.” ⸤nirimu.⸥
19 Jesus respondeu:
20 ⸤Aku nimbale yemone mangilierimumunga pundu topa nimbale:⸥ “Nu ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manema ⸤Mosisini yando nimba sirimuma⸥ pilieleno. ⸤Aku ungu-manema i-sipa⸥: “Ambo ye pulima molo ye ambo lilima yombo lupama-kinia wa ulu-kirinale naa sangi.” nimba, “Yombo toko naa kondangi.” nimba, “Mélema wa naa liengi.” nimba, “Yombomanga kote kolo toko naa sendangi.” nimba, “Aminieli lanieli kinia molko kondoko, ungu ningí mele pilku liku seko molangi.” nimba, ungu-mane akuma sirimu pelemo kanumu.” nirimu.
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério”, “não mate”, “não furte”, “não dê falso testemunho”, “honre o seu pai e a sua mãe”.
21 Aku nirimu kinia pilipale kanu yemone nimbale: “Na kangomo molopole aku ungu-manema pali pilipu lipu sepo molorundu mele yandopa kiniá kepe sepo molioko.” nirimu.
21 Então o homem disse: — Tudo isso tenho observado desde a minha juventude.
22 Yu aku nirimu pilipale Yesusini yundu nimbale: “Papu seleno-na-kolo ungu selu mindi naa seleno. Nu pungu nunga méle taltolenoma pali kou-mone li-punguli, kou-mone linima yombo koropama moke seko sikuli na lombili ou.” nirimu. “Nunga ⸤mana-⸥mélema aku sení kinia mulu-koleana nunga méle peangama lemba.” nirimu.
22 Ouvindo isso, Jesus lhe disse:
23 Kanu ye nokolimu méle paa peanga-peanga awisili taltorumu-kulu Yesusini aku nirimu kinia pilipale yu konopu kiri panjipa konopu umbuna paa awili-sepa sepili anju purumu.
23 Mas, ouvindo ele estas palavras, ficou muito triste, porque era riquíssimo.
24 Yu aku sipa purumu kanopale Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu yombo kamakoma paa kála seko sukundu pungí.
24 Jesus, vendo-o assim triste, disse:
25 Kongi kamele ⸤kongi paa awili se na-kolo⸥ kale suru tolina suku pumbándo kála kanga mele sepale pumbá. Aku-na-kolo yombo kamakoma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu kála paa awili mele seko pungí.” nirimu.
25 Porque é mais fácil um camelo passar pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus.
26 Yuni aku nirimu pilieringi yombomane ninguli: “Aku liemu mindili nolemolá aulkana nawe manda wendo pumba, molopo kondomolo aulkana pumbaye? Se mólonje?” niringi kinia
26 Os que ouviram isto perguntaram: — Sendo assim, quem pode ser salvo?
27 yuni onondo nimbale: “Yombomane paa manda naa selemele uluma Pulu Yemone manda sembá. Pulu Yemo yuni uluma pali manda selemo. Ulu se yuni manda naa sembá se mólo.” nirimu.
27 Mas Jesus respondeu:
28 ⸤Yuni aku nirimu kinia pilipale⸥ Pitane yundu nimbale: “⸤Pe olio-kinia nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga mélema pali mundupu kelepo nu lombili purumulu mele pulimulu kanumu.” nirimu.
28 Então Pedro disse: — Eis que nós deixamos nossa casa e seguimos o senhor.
29 Yesusini nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molopa nokomba walemo wendo ombá mele ‘Yomboma piliangi.’ ningu siliku andongendo ononga ulkama kinia, menupili, genupili, anupili lapali, bolangoma, akuma munduku kelenge yomboma pali
29 Jesus lhes respondeu:
30 ya mana paa olandopa mele awisili likuli pe pungí koleana konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu lingíla.” nikiru.” nirimu.
30 que não receba, no presente, muitas vezes mais e, no mundo por vir, receberá a vida eterna.
31 Kanu-kinia Yesusini ⸤yu lombili andoli⸥ ye engaki rurepo ‘na kinia ono kinia oliolio molamili.’ nimba ono lipa anju memba pumba onondo nimbale: “Piliame. Olio kolea-awili Jerusalleme pumulú pukumulu. Akuna pumulú kinia u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane wendo ombá mele ningu bokuna toringi uluma pali Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo-kinia kamu wendo ombá.
31 Chamando os doze para um lado, Jesus lhes disse:
32 Juda yombomanga ye awilimane Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo liku Juda ye naa molemele yema singí. Onone yu ungu-taka tondoko yu seko kinjiku yunga kumbikerena elkambe toko,
32 Ele será entregue aos gentios, que vão zombar dele, insultá-lo e cuspir nele.
33 yu ka-pultane toko yu toko kondonge. Yu toko kondonge kinia wale yopoko-sipamonga lomboropa ola molomba.” nirimu.
33 Depois de açoitá-lo, eles o matarão, mas, ao terceiro dia, ressuscitará.
34 Aku-na-kolo yuni ungu nirimumu pilku sundoringi. Ungu-pulumu naa pilkuli ungu nirimumu pilku sundoringi.
34 Eles, porém, não entenderam nada disso. O significado dessas palavras lhes era encoberto, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Kanu-kinia Yesusi Jeriko taono nondopa ombá orumu kinia mongo kiri lierimu ye se aulka lomolomena molopa yomboma “Kou-mone siee.” nimba mawa serimu.
35 Aconteceu que, quando Jesus se aproximava de Jericó, um cego estava sentado à beira do caminho, pedindo esmolas.
36 Kanu yemone yombo awisili ongo pungí puringi pilipale yuni “Nambi sekemeleye?” nimba mangilierimu kinia
36 E, ouvindo o barulho da multidão que passava, perguntou o que era aquilo.
37 onone yundu ninguli: “Nasarete ye Yesusi omba pukumu.” ningu, ningu siringi.
37 Anunciaram-lhe que Jesus, o Nazareno, estava passando.
38 Aku niringi pilipale yuni tondolo ru nimba mangilipa nimbale: “Yesusi, ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa liltimu yemo, na kondo kolou.” nirimu.
38 Então ele gritou: — Jesus, Filho de Davi, tenha compaixão de mim!
39 Kumbi leko puringi yombomane yu iri toko “Nu ungu naa nili taka leko molou.” niringi. Aku-na-kolo yuni paa tondolo ru nimba mangilipa nimbale: “Depitini kalopa liltimu yemo, na kondo kolou.” nirimu.
39 E os que iam na frente o repreendiam para que se calasse. Mas ele gritava cada vez mais: — Filho de Davi, tenha compaixão de mim!
40 Yesusi we gilipale “Yu yando mengo waa.” nirimu. Yu Yesusi gilierimuna nondopa orumu kinia Yesusini yundu mangilipa pilipa nimbale:
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. E, tendo ele chegado, Jesus perguntou:
41 Nane nu nambi sambo konopu lekenoye?” nirimu. Yuni pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, na mongone mélema kanambo nanga mongotolo seko peanga sendani.” nirimu.
41 — O que você quer que eu lhe faça? Ele respondeu: — Senhor, que eu possa ver de novo.
42 Yesusini yundu nimbale: “‘Nane nunga mongotolo manda sendembo.’ konopu lienumunga nu umbu-mongo manda giliepili.” nirimu.
42 Jesus lhe disse:
43 Yesusini aku nirimu kinia yu popenge sepa mongotolo peanga lierimu, mélema kanopale Pulu Yemo kape nimba yunga imbimu ambolopa paka tondolepa Yesusi lombili purumu. Yombomane pali kanu ulu-⸤tondolo wendo orumu⸥mu kanokole onone kepe Pulu Yemo kape niringi.
43 Imediatamente ele passou a ver de novo e seguia Jesus, glorificando a Deus. Também todo o povo, vendo isto, dava louvores a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.