Lucas 17
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI
1 Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “⸤Na⸥ ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma kelko bulu siku munduku kelenge uluma sika wendo ombá-na-kolo yombo sene nanga yombo se kondi tombamonga kanu yombomo na bulu sipa anju pumu liemu kanu kondi tomba yombomo mindili nomba paa molopa kinjimba.
1 Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Bowabow kakafin ana routobon i turobe boro hinamatar, baise orot yait iti sawar niwa’an hinamamatar boro yababan gagamin na’in nab.
2 Nanga yomboma aku sipa kondi tomba yombomo yu kou paa awili se moko toko nomina lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomuna paa maniakondo mundulimolánje paa papu. Aku siku toko mundulimolá kinia yu kolopale pe yu Pulu Yemonga bolango sendo ‘Ulu-kirima sepili.’ nimba kondi manda naa tolka. Aku-na-kolo yu aku siku nomuna naa mundulimolá kinia yu yomboma kondi tombamonga Pulu Yemone yu ‘Mongo awili sepa likimu.’ nimba “Mindili paa nopili.” nilka kene onone yu nomuna papu paka toko mundulimolá.
2 Naatu orot yait nati na’atube nasisinaf, ana gewasin nati orot boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare, men basit nama au kek gidigidih niwawa’anih bowabow kakafih hinasinaf.
3 Nanga yomboma, ono onono selemele mele kanoko kondame. “Gena sene nu-kinia ungu se sepa kinjimba kinia yu molombana pungu ninguli: “Ano, nuni na seko kinjenu.” nieni. Aku nini kinia yu pilipa nimbale: “Ano, sika sepo kinjendu kene kondo kolambo.” nimbá kinia nu-kinia kanu ulu-kiri sembá ulumu ‘Mania pupili.’ ningu siye kolani.
3 Imih abisa kwasisinaf mata toniwa’an, taituwa baitumatumayan bowabow kakafin nasisinaf na’at, inakwarar tatab nihamiy, naatu bowabow kakafin nihamiyen dogoron nabikitabir na’at ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
4 Kanu-kinia ena selumunga yu wale yopoko-pakara aku sipa nu-kinia sepa kinjipa, pe kelepa wale yopoko-pakara konopu topele topa nundu “Ano, kondo kolambo.” nimbá kinia manda, nu wale yopoko-pakara kanu ulu-kiri sembama ‘Mania pupili.’ ningu siye kolani.” nirimu.
4 Naatu veya ta’imon wanawanan mar etei seven na’atube o isa nasisinaf kakaf isan, mar etei seven namatabir maiye nan biya natit nao. Ayu o isa bowabow kakafin asinaf, ana bowabow kakafih inanot tawiyen.
5 Kanu-kinia Yesusini u “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane yundu ninguli: “Ye-Awilimu, nu ungu nilinu mele olio ‘Sika ungumu.’ nimbu kanga sepo mindi kuru mondopo ambololemolo kene nuni ‘awili seko kuru mondoko tondolo munduku ambolangi.’ ningu liku tapondani.” ningu mawa seringi kinia
5 Tur Abarayah Jesu isan hio, “Regah ai baitumatum kwira’at.”
6 ⸤Ye-Awilimuni⸥ onondo pundu topa nimbale: “Unju senga mongo akumu méle paa kangamo-na-kolo kanu mongomo mana mundulimulu kinia unju akopa awili lepa gilimú kanumu. Aku sipa mele, ono nane ungu niliu mele unju mongo kanga mele paa kanga-kolte mindi pilku liku ambololemolánje, onone ‘Pulu Yemone nanga ungumu manda pilimba.’ ningu ya gilkimu unju awili akumundu “Nu pulkonio pali luruku pungu, nomuna kelko giliei.” nilimolá kinia kanu unjumu ononga ungumu pilipa lipale aku sipa manda selka.” ⸤nirimu.⸥
6 Regah iyafutih eo, “Kwa a baitumatum ai momor ro’on na’atube, kwa boro iti ai uwa isan kwanao, ‘A wairoron etei ku’uy ra’ah kwen tor yan kure kubat,’ boro fana nab kwao na’atube nasinaf.
7 ⸤Nimba ungu se pea nimbale:⸥ “Ononga ye se yunga kendemande-ye sene kalia sendemba molo kongi sipisipi tapu sendemba kinia pe ipupini ulkondo ombá kinia yunga ye awilimuni yundu “Ya ongo mania molko ga nou.” nimbáye? ⸤Aku manda naa nimbá.⸥
7 “Naatu itinin ta i iti na’atube, o ta a bowayan orot masaw tabowabow o sheep takakaifen rabirab au bar tanan, boro men ana merar itay naatu itau, ‘Kurun kumare bay ta ku’aan.’
8 Kanu kongono sendeli yemo yu kongono sepa kelepa ulkando ombá kinia yunga ye awilimuni yundu i-sipa nimbá: “Nanga ga kalondoko boroko sikuli pe na nanu ga nombo pora simbú kinia nu pungu nunga ga kalko nani.” nimbá.
8 Ai’abin, o boro mat a bay tabogaigiwas itaa, imaibo i tamare taa tatom.
9 Ye-awilimuni ‘Sei.’ nimbá mele yunga kendemande-yemone pilipa lipa sembamonga “Ange, peanga senu.” nimbáye? Aku naa nimbá.
9 Naatu a bowayan orot iyun sisinaf isan i boro men o ana merar yin isan tama takaifimih en.
10 Aku sipala, onone Pulu Yemone onondo “Kongono sendaa.” nilimú mele pali seko liku ono onono ninguli: ‘Olio kendemande-yombo kirima.’ niengi. ‘Yuni olio “Saa.” nilimú mele manjipu sepo, kongono olandopa se naa sepole olio kendemande-yombo kirima molemolo.’ niengi.” nirimu.
10 Imih kwa auman ef i nati ta’imon, abisa bowamih hinao hiyuni kwa bowabow ufunamaim, kwa na’atumo kwanao, ‘It i akirwairafit wabit men gagamin aisim merarayow isan tananot, abisa hi’u’uwit na’atube tasinafuka.’”
11 Yesusi kolea-awili Jerusalleme pumbá pumbale nirimumuni, kolea Gallilli kolea Sameria disirikitolo aulka awi-suku-singina pumbale,
11 Jesu au Jerusalem yey ana veya i tafaram Samaria naatu Galilee hairi hai yoyow ana founamaim yen in.
12 kolea kanga senga sukundu purumu. Sukundu purumu kinia kuru-laká noli ye rureponga talo yu aulka omba purumuna ongo anju-siku gilku
12 Naatu na bar merar ta titit auman, orot nah etei 10 biyah kokom ani’anih bairi hitar. Ef yok na’in hibat
13 onone ru ningu ninguli: “Yesusi, Ye Nokolimu, olio kondo kolou.” niringi.
13 naatu hi’af hio, “Regah Jesu kwiwanbabani!”
14 Yuni ono kanopa nimbale: “Pulu Yemo popo tondoli yema molemelena pungu, ononga kangima liku ora si-paa.” nirimu. Kanu-kinia ono pungí puringi kinia ono kuru pora nimba umbu-kangi gilierimu.
14 Jesu nuw itih, basit iuwih eo, “Kwan firis biyan kwatit naatu biya enuteteyan itah.” Baise hitit efamaim hinan, biyah etei higewasin.
15 Onone peanga lierimu kanoringi kinia ye akumanga se yando omba ungu tondolo nimba Pulu Yemonga imbi ambolopa paka tondolepa omba
15 Naatu wanawanahimaim orot ta’imon biyan bigewasin itin, basit matabir maiye fanan sib God bora’ara’ah auman na.
16 Yesusi gilierimuna mania pumba tamalu pepa yundu “Paa ange.” nirimu. Kanu yemo yu Sameria yemo.
16 Jesu nanamaim me yan ra’iy ana merar yi. Naatu iti orot i Samaria matuwan.
17 Kanu-kinia Yesusini nimbale: “Nane ye rureponga talo sepo peanga naa sinduye? Pe kiniá ye rureponga selu akuma sena molemeleye?
17 Naatu Jesu eo, “Orot nah etei i ten biyah higewasin, naatu orot nah nine i menamaim tema’am?
18 Se pea yando ongo Pulu Yemonga imbi ambolko paka naa tondokomeleye? I ye-lupamo mindi okomoye? Isirele ye kuru-laká nomu sepo peanga sinduma sena molemeleye?” nirimu.
18 Aisim iti orot menan ta akisinamo na God ana merar eyiy?” Naatu Israel sabuw aisim boro men iti na’atube hitasinaf?
19 Kanu-kinia yuni Sameria yemondo nimbale: “Ola gilku puyo. Nane nu manda sembomonga kuru mondonumuni nu peanga liemu.” nirimu.
19 Imaibo Jesu orot iu eo, “Kumisir au bar kwen, a baitumatumamaim iyawas.”
20 Parisi yemane Yesusi mangilku pilku ninguli: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba walemo sewale wendo ombáye?” niringi. Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba walemo wendo ombándo yomboma mongomane kanonge ulu se naa wendo ombá.
20 Pharisee afa Jesu hibatiy hio, “God ana aiwob i boro mar biy nan?” Jesu iyafutih eo, “God ana aiwob i men bebeyanamaim enan,
21 Ono kiniá ya molemelena Pulu Yemo koronga ye nokoli kingimu molopa yombo mare nokolemo-na yu ye nokoli kingimu molopa yomboma kinia mélema pali nokomba ulumundu yombo sene “Kaname. I wendo okomo.” ningu, “Andi wendo okomo.” ningu, aku mele manda naa ningí. Kanu walemo koronga wendo okomo lémo.” nirimu.
21 boro sabuw hina’itin hinao, ‘Kwa’itin iban iti, o iban ni’i.’ Anayabin God ana aiwob i kwa wanawanamaim ema’am.”
22 Aku nimbale Yesusini yunga lombili andolimando nimbale: “Onone “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kanga-kolte kanamili.” ningí walema wendo ombá-na-kolo naa kanonge.
22 Imaibo ana bai’ufununayah iuwih eo, “Mar enan kwa boro kwanakaibaban kwanao, ‘Orot Natun ana veya mi’itube tanan tata’itin,’ baise nati ana veya boro men kwana’itinimih.
23 Yombomane “Winia molemo.”, “Ya molemo.”, ningí. Aku-na-kolo aku siku ningí kinia kolo tonge kene ono lombili naa pangi.
23 Sabuw boro hina’uwi hinao, ‘I ban ni’i enan kwa’itin, o iti enan kwa’itin.’ Sabuw hinao men ufuh kwananunuwamih.
24 Kolea kariapá lipa sinjipa selemo kinia koleama pali pa selemo yombomane pali kanolemele. Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo aku sipa mele kelepa ombá.
24 Anayabin Orot Natun namatabir maiye nanan ana veya, tafaram wanawanan ana’itin i boro namanamar ebow tafaram etei emamarakaw na’atube boro namarakaw.
25 Aku-sipa na-kolo u yu mindili awili sepa nombá, kiniá molemele yombomane yu pilku naa liku bulu singí. ⸤Kanu-kinia kolopa lomboropa ola molopale nimbámone,⸥ pe “Ombá.” nikiru mele ombá.
25 Baise wantoro’ot i boro sabuw iyab iti boun tema’am ana veya’amaim boro hinab hini’a’akir, hinakwahir biyababan ta ta hinitin.
26 U ye Noa molopili yombomane seringi mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ombá sembá kinia yombomane aku siku sengela.
26 Ana itinin i boro Noah ana veya’amaim mamatar na’atube, Orot Natun ana veya’amaim boro na’atube namatar.
27 ⸤Ma-koleamanga pali⸥ no u naa topili yomboma kere-langi nongo, yema ambo liku, amboma ye pungu, aku uluma mindi seko mololko puringi. Noa nona andoli sipi ulkamonga sukundu purumu kinia kepe ono aku siku uluma mindi seko molangi no topa ⸤koleama pali none aki topa⸥ yomboma pali topa kondorumu.
27 Noah ana veya’amaim sabuw hi’aa hitomatom, orot babin hitatabin, wanawanan Noah wa wanawanan run harew gagamin tit sabuw etei himorob.
28 LLote pea moloringi yombomane aku siku seringila. Ono kere-langi nongo bisinisi seko kalia panjiku ulka takoko, we-ulu akuma seko moloringi.
28 Naatu ana itinin ta i Lot ana veya’amaim mamatar na’atube. Orot babin hi’aa hitom, masaw hitar hibow, bar hiwowab, hitobon hi’aa hinan wanawanan
29 Aku-sipa na-kolo LLote kolea-awili Sodomo mundupa kelepa kowa purumu kanu walemonga sepe kinia kou sepene nolima kinia lo mele muluna mania omba Sodomo moloringi yomboma pali topa kondorumu.
29 Lot tafaram Sodom bihamiy ana veya wairaf marane God iyafar re sabuw etei e’arahih himorob.”
30 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa ombá walemonga u seringi nikiru mele pe aku siku seko molongela.
30 Ana itinin i ta’imon, Orot Natun nanan ana veya boro nati na’atube namatar.
31 “Yu ombá kanu walemo wendo ombá kinia ulka imuna ola molonge yomboma kelko ulkondo pungu ononga ulka sukundu taltonge mélema pungu naa li-pangi. Aku sikula kaliana molonge yomboma mélema liepili taltoko kaliana pungí kinia kanu walemo wendo ombá kinia taltonge mélema kelko pungu naa li-pangi.
31 Nati ana veya’amaim orot yait ana or ema’am boro men nayen bar ana sawar nabow, na’atube orot ana masaw ebow boro men namatabir bar sawar nabowamih.
32 LLote menu serimu mele piliame. ⸤LLote pea Sodomo munduku kelko kowa puringili-na-kolo Sodomo sepe mania orumu-kulu pilipale Pulu Yemonga angello sene u “Iku siku naa kanoko we sumbi siku kowa pale.” nirimu mele LLote menu naa pilipa lipa, iku sipa kanorumu kinia api-kusa au lepa kou mele we gilierimu.⸥
32 Orot Lot aawan isan abisa namatar i kwananot!
33 ‘Na naa kolopo konopu simbú uluma mindi sepo molambo.’ ningu Pulu Yemonga ungumu naa pilku lingí yomboma sika kolonge. Aku-sipa na-kolo ‘Na kolondu liemu peangala.’ ningu Pulu Yemonga ungumu pilku liku seko molonge yomboma naa kolko molko mindi pungí.
33 Orot yait i taiyuwin ana yawas enunuwih boro men nabaimih, baise orot yait ana yawas ayu isou kwakwahir ana yawas boro natita’ur nab.
34 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa ombá walemonga ipulieli yombo talo suluminia seluna pengele kinia ⸤Pulu Yemonga angello sene⸥ omba yombo se we pepili mundupa kelepa se lipa memba pumbá.
34 A tur ao’owen, nati ana guguminamaim, orot rou’ab boro gem ta’imon tafan hina inu’in, orot ta boro hina bora’ah, ta boro gem tafan hinihamiy na’in.
35 Ambo talo kere-langi kalongele seko molongele kinia ⸤angello se omba⸥ ambo se we molopili mundupa kelepa se lipa memba pumbá.
35 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hina bora’ah ta boro hinihamiy nama.
36 (Ye talo kondena unju toko gilingili kinia ⸤Pulu Yemonga angello sene omba⸥ ye se we molopili mundupa kelepa se lipa memba pumbá.)” nikiru.” nirimu.
36 Orot rou’ab boro hinama masaw hinabob, orot ta boro hina bora’ah, ta boro masaw yan hinihamiy nama.”
37 ⸤Yuni nirimu mele pilku⸥ onone ninguli: “Ye-Awilimu, aku ulumu sena sembaye?” niringi. Yesusini pundu topa ungu-iku se topa nimbale: “Mélema kolopa lemó koleamanga méle kololima nolemele keramane mélema kolopa lemóma kanokole nongendo mania ongo liku maku tolemele.” nirimu.
37 Ana bai’ufununayah hibatiy hio, “Regah iti boro menamaim namatar?” Jesu iyafutih eo, “Efan menamaim murumurubih biyah ti’inu’in mamu ikou boro imaim hinaru’ay.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.