Lucas 16

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 ⸤Aku nimbale⸥ Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Walte ye kamako se molorumu kinia yunga méle taltorumumanga nokondoli ye se molorumula. Walte yombo marene kamakomo molorumuna ongo, yunga mélema nokondoli yemone serimu mele ongo yundu ninguli: “Nunga méle taltolenomanga nokondoli yemone nu sepa kinjipa, nunga mélema ‘We mania pupili.’ nimba yu akuma nokopa naa kondolemo.” niringi.
1 Dizia Jesus também aos seus discípulos: Havia certo homem rico, que tinha um mordomo; e este foi acusado perante ele de estar dissipando os seus bens.
2 Aku niringi pilipale ye-kamakomone kanu yemondo ‘Ou.’ nimba yundu iri topa nimbale: “I ungu nambolka ungumu nikimiliye? Nuni nanga mélema seko kinjilinu mele níngi kinia pilipuli nuni nanga mélema serinu seleno mele bokuna toko, yando sikuli pe pani. Nu nanga mélema kelko manda naa nokani. Nu makorombo.” nirimu.
2 Chamou-o, então, e lhe disse: Que é isso que ouço dizer de ti? Presta contas da tua mordomia; porque já não podes mais ser meu mordomo.
3 Kanu mélema nokondoli yemo yuyu nimbale: “Apa! Kiniá nambi samboye? Nanga ye-awilimuni nanga kongono seliomo wendo lipa na makoromba sekemo kene na nambi samboye? Na ma akumbundu tondolo naa pulimú-na aku kongonomo manda naa sembó. Yomboma kere-langi mawa sembondo pipili kolombo.
3 Disse, pois, o mordomo consigo: Que hei de fazer, já que o meu senhor me tira a mordomia? Para cavar, não tenho forças; de mendigar, tenho vergonha.
4 Akumunga na sembó mele kiniá piliporo. ⸤Nanga ye-awilimuni pundu anjerimu yomboma lipu tapondopole onondo ‘Pundu ekendo mindi tangi, ekendo mania pupili.’ nimbú kinia⸥ pe na makoromba kinia kanu yombomane na konopu siku liku tapondokole nando “Pea peamili ou.” ningí.” nimbale nirimumuni,
4 Agora sei o que vou fazer, para que, quando for desapossado da mordomia, me recebam em suas casas.
5 yunga ye-awilimuni pundu anjerimu yomboma ‘Yu-mele-mele wangi.’ nimba kumbi lepa orumu yemondo nimbale: “Nanga ye-awilimuni nu-kinia méle nambi sepa pundu anjerimuye?” nimba mangilierimu kinia
5 E chamando a si cada um dos devedores do seu senhor, perguntou ao primeiro: Quanto deves ao meu senhor?
6 yuni pundu topa nimbale: “Unju-ollipi mongo wele mingi paip paono pundu anjerimu.” nirimu kinia ye-kamakomonga mélema nokondoli yemone yundu kelepa nimbale: “Pundu anjeli bokumu i sikiru; ya mania molko, paip paono toko mondoringi gomomo ora toko eltokole kolali seko gomo kondena wele mingi tu paono tene welea toko mondou.” nirimu.
6 Respondeu ele: Cem cados de azeite. Disse-lhe então: Toma a tua conta, senta-te depressa e escreve cinqüenta.
7 Yunga bulkundu orumu yemondo nimbale: “Nanga ye-awilimuni nu-kinia méle nambi sepa pundu anjerimuye?” nimba mangilierimu kinia yuni pundu topa nimbale: “Rasi-witi wale paip paono pundu anjerimu.” nirimu kinia mélema nokondoli yemone yundu kelepa nimbale: “Pundu anjeli bokumu i sikiru; ya mania molko, rasi-witi wale paip paono toko mondoringi gomomo ora toko eltokole kolali seko gomo kondena rasi-witi wale po paono welea toko mondaa.” nirimu.
7 Perguntou depois a outro: E tu, quanto deves? Respondeu ele: Cem coros de trigo. E disse-lhe: Toma a tua conta e escreve oitenta.
8 Yu aku serimu pilipale ye kamako awilimuni kanu sepa kinjeli yemo yu kape nirimu. Yunga mélema sika wa-mele lipa sepa kinjerimu-na-kolo yunga pilipa kondolimu paa olandopa perimu pilipale yu kape nirimu. “Ya mana molko, Pulu Yemo konopu naa mondolemele yomboma, ononga pilipa kondolimu paa olandopa; pa selina molko Pulu Yemo konopu mondolemele yomboma ononga pilipa kondolimu maniandopa. We-yombomane yombo se kinia kou-kongono sengendo, molo ulu se sengendo aulkamo sumbi siku kanoko akisiku kondolemele; pa selina melemele yomboma aku sipa tondolomo maniandopa pelemo. We-yomboma aku siku molemelemonga ⸤ye awilimuni sepa kinjeli yemo aku sipa kape nirimu.⸥” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
8 E louvou aquele senhor ao injusto mordomo por haver procedido com sagacidade; porque os filhos deste mundo são mais sagazes para com a sua geração do que os filhos da luz.
9 Nane onondo nimbu siembo: “Kiniá ya mana molkole mana-mélema liku ‘Yomboma nunga genali mele molangi.’ ningu nunga méle taltolenomanga ono liku tapondani. Pe mélema pora nimbá kinia nu kolea peanga kamu alieli-alieli lembana puni kinia akuna molongemane nundu “Ya kamu pea molamili.” ningí.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
9 Eu vos digo ainda: Granjeai amigos por meio das riquezas da injustiça; para que, quando estas vos faltarem, vos recebam eles nos tabernáculos eternos.
10 “Yombo sene yombo senga méle koltalo nokopa kondondolemo kinia kanopale ‘Méle awisili simbú kinia nokopa kondondomba lémo.’ nilimú. Yombo sene yombo senga méle koltalo nokopa kinjindilimú kinia kanopale “Méle awisili simbú kinia nokopa kinjindimba lémo.” nilimú.
10 Quem é fiel no pouco, também é fiel no muito; quem é injusto no pouco, também é injusto no muito.
11 Nuni ya mana taltolemele mélema nokoko naa kondonu liemu nu paa sika méle kande-kande lupama, Pulu Yemone silimú méle kande-kandema, ‘Nokondani.’ manda naa nimbá. ⸤Ya mana taltolemele mélema maniandopa, Pulu Yemone silimú méle kande-kande lupama olandopa kanumu.⸥
11 Se, pois, nas riquezas injustas não fostes fiéis, quem vos confiará as verdadeiras?
12 Nuni ya mana taltoleno mélema paa sika nunga mólo, kanu mélema Pulu Yemonga. Akumunga nuni yunga mélema nokoko naa kondondonu liemu pe yuni ‘nunga taltani.’ nimba simba sepa molemo mélema manda simbaye?
12 E se no alheio não fostes fiéis, quem vos dará o que é vosso?
13 Kendemande-yombo seluni ye awili talonga kongonotolo lipa sere lepa manda naa sendemba. Ye awili se konopu kiri panjipa, se konopu mondomba. Molo aku naa semu liemu ye awili senga ungu nimbáma paa konopu sipa pilipa lipa kongono nimbáma tondolo mundupa sendepa, se konopu kiri panjipa yunga ungu nimbáma naa pilipa semba. Yombomane Pulu Yemonga kongonomo kinia Kou-Monemonga kongonomo kinia liku sere leko manda naa sendenge.” nirimu.
13 Nenhum servo pode servir dois senhores; porque ou há de odiar a um e amar ao outro, o há de odiar a um e amar ao outro, o há de dedicar-se a um e desprezar o outro. Não podeis servir a Deus e às riquezas.
14 Yesusini aku sipa nirimu pilkuli Parisi yema ono kou-mone kepe mélema kepe konopu paa awisili mondoringimunga yuni ungu nirimumu pilku mokoli seko tawe seringi kinia
14 Os fariseus, que eram gananciosos, ouviam todas essas coisas e zombavam dele.
15 Yesusini onondo nimbale: “Ono onono i-siku ninguli: ‘We-yombomane olio Parisi yema konopu sumbi sipa pepa, peangama molemolo kanoko niengi.’ ningu molemele-na-kolo ononga konopuna paa sika pelemo mele Pulu Yemone kanopa molemo. Mana-yombomane kanokole ‘Méle paa komindi, méle paa olandopamo.’ nilimili mélema Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo.” ⸤nirimu.⸥
15 E ele lhes disse: Vós sois os que vos justificais a vós mesmos diante dos homens, mas Deus conhece os vossos corações; porque o que entre os homens é elevado, perante Deus é abominação.
16 “⸤No Lindeli⸥ Jono u mana naa omba molopili Pulu Yemone yomboma ‘Saa.’ nirimu mele ⸤Pulu Yemonga ungu-manema yando nimba sirimu ye⸥ Mosisini torumu bokuma kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringima kinia, kanu bokumanga molorumu, yandopa yandopa mane siku yomboma ningu siringi. Aku-sipa na-kolo kiniá, Pulu Yemone omba ye nokoli kingimu molopa yomboma nokopa kondomba semane peangamo topo silipu andolemolo. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba yombo talapena sukundu pungu molongendo yomboma ekelepa seko pulimili.
16 A lei e os profetas vigoraram até João; desde então é anunciado o evangelho do reino de Deus, e todo homem forceja por entrar nele.
17 Mulumu kinia mamo-tolo walte manda pora nimbá-na-kolo Pulu Yemone ungu-manema Mosisini yando nimba sipa boku torumu bokumanga molemo ungumanga imbi torumumanga imbi selu paa kanga-kolte kepe mania manda naa pumbá. Pulu Yemonga ungu-manema pali lepa mindi pumbá.” ⸤nirimu.⸥
17 É, porém, mais fácil passar o céu e a terra do que cair um til da lei.
18 “Ye sene yunga u limú ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbale kelepa ambo se limú kinia aku yemone wa ulu-kirinale selemo. “Pu.” nimba makorolemo ambomo pe ye sene yu limú kinia kanu yemo kepe wa ulu-kirinale selemóla.” ⸤nirimu.⸥
18 Todo aquele que repudia sua mulher e casa com outra, comete adultério; e quem casa com a que foi repudiada pelo marido, também comete adultério.
19 ⸤Nimbale Yesusini kelepa semane se topa nimbale:⸥ “Ye kamako se molorumu. Yunga wale-pakoli paa peanga kou paa olandopa pulima pakopa, alieli yunga ulkana kere-langi peangama mindi nomba perimu.
19 Ora, havia um homem rico que se vestia de púrpura e de linho finíssimo, e todos os dias se regalava esplendidamente.
20 Ye koropa se molorumula, kanumunga imbi LLasirasi. Yu enamanga alieli ‘Ye kamakomone yu kondo kolopa kou-mone se molo kere-langi se simbanje.’ ningu yunga ulka kerepuluna ‘Molopili.’ ningu mengo ongo mondoringi. Yunga kangima pali erili serimu.
20 Ao seu portão fora deitado um mendigo, chamado Lázaro, todo coberto de úlceras;
21 Kanu erilima owámane ongo pene-mane lieringi. Yu ‘Ye kamakomonga kere-langi pundu mania pumbáma lipu nombó.’ nimba molorumu.
21 o qual desejava alimentar-se com as migalhas que caíam da mesa do rico; e os próprios cães vinham lamber-lhe as úlceras.
22 Pe walte ye-koropamo kolorumu. Kolorumu kinia angellomane yunga minimu liku, ⸤Juda yombomanga pulu-pulu anda-kolepa⸥ Eporayamo molorumuna mengo puringi. Ye-koropamo kolorumula. Yombomane yu óno seringi.
22 Veio a morrer o mendigo, e foi levado pelos anjos para o seio de Abraão; morreu também o rico, e foi sepultado.
23 Kanu-kinia yu sepe-koleana mindili nomba molopale, yuni mongomone olando-sipa kanopa aulka suluna Eporayamo kanopa LLasirasi pea moloringili kanorumu.
23 No inferno, ergueu os olhos, estando em tormentos, e viu ao longe a Abraão, e a Lázaro no seu seio.
24 Kanopale ungu se tondolo mundupa nimbale: “Toto Eporayamo, na kondo kolkole ‘LLasirasini nona ki-sundumu mania mundupale ‘Nanga alimbolona monda topili.’ nimba sendepili.’ ningu yu yando mundoyo. Na i sepemonga paa mindili nombo molio.” nirimu.
24 E, clamando, disse: Pai Abraão, tem misericórdia de mim, e envia-me Lázaro, para que molhe na água a ponta do dedo e me refresque a língua, porque estou atormentado nesta chama.
25 Aku-sipa na-kolo Eporayamone yundu nimbale: “Toto, u moloringili mele pílie! Olo mana moloringili kinia nu méle kande-kandema taltoko manda molorunu; LLasirasi yunga méle kirima taltopa, molopa kinjerimu kanumu. Pe kiniá yu konopu peanga pepili molemo, nu mindili nongo moleno.
25 Disse, porém, Abraão: Filho, lembra-te de que em tua vida recebeste os teus bens, e Lázaro de igual modo os males; agora, porém, ele aqui é consolado, e tu atormentado.
26 Molo nane “E.” nilkanje yu andina manda naala olka. Olio kinia ono kinia awi-suku-singina ⸤Pulu Yemone⸥ kombu awilimu liltimu lemó kanumu. Pe kiniá ya molemolo yomboma ‘Ono molemelena anju pamili.’ ningí kinia manda naa pungíla; ononga yomboma ‘Yando wamili.’ ningí kinia yando manda naa ongela.” nirimu.
26 E além disso, entre nós e vós está posto um grande abismo, de sorte que os que quisessem passar daqui para vós não poderiam, nem os de lá passar para nós.
27 Kanu-kinia ye kamakomone nimbale: “Aku lepomo kene, Toto, yu nanga pulu koleana pupili mundani nimbu mawa sekero.
27 Disse ele então: Rogo-te, pois, ó pai, que o mandes à casa de meu pai,
28 Nanga genupili se-pakara molemele kanumu. I kolea mindili noli koleana ono kepe naa wangi kene yuni ono liepi-liepi topa ungu nimba sipa kondopili.” nirimu.
28 porque tenho cinco irmãos; para que lhes dê testemunho, a fim de que não venham eles também para este lugar de tormento.
29 Aku-na-kolo Eporayamone yundu nimbale: “Mosisini boku torumu bokuma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringi bokuma kinia taltolemele kanumu. Onone kanu bokuma molemo unguma kanoko piliangi.” nirimu.
29 Disse-lhe Abraão: Têm Moisés e os profetas; ouçam-nos.
30 Kanu-kinia ye kamakomone nimbale: “Toto Eporayamo, aku manda mólo. Kolorumu yombo se lomboropa ola molopa ono molemelena pumba nimba simu liemu ulu-pulu-kiri selemelema pilku kiri pilkuli siye kolko konopu topele tonge.” nirimu.
30 Respondeu ele: Não! pai Abraão; mas, se alguém dentre os mortos for ter com eles, hão de se arrepender.
31 Eporayamone yundu nimbale: “Mosisinga unguma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemanga unguma kinia ⸤bokumanga toringi molemo akuma⸥ piliei naa piliengi liemu kolorumu yombo se lomboropa ola molopa pumba nimu liemu yunga ungumu naala pilingí.” nirimu.” nimba Yesusini semane se aku sipa torumu.
31 Abraão, porém, lhe disse: Se não ouvem a Moisés e aos profetas, tampouco acreditarão, ainda que ressuscite alguém dentre os mortos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.