Lucas 15
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH
1 Kou-takisi lili yema kinia ulu-pulu-kirima seli ye wema kinia ono pali Yesusinga ungumu pilingindu yu molorumuna nondoko oringi.
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 Parisi yema kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone aku seringi mele kanokole konokono ningu ninguli: “I yemo yu sepa kinjikimu. Ulu-pulu-kirima seli yomboma “Pea molamili waa.” nimbale, kere-langi alieli ono pea nongo molemelela.” niringi.
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 Yesusini ono aku siku niringi pilipale ⸤i ungu-ikuma ono topa sirimu.⸥ Ungu-iku imu topa nimbale:
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 Ononga ye sene kongi sipisipi paip paono mondolka kinia se talopa lelkanje yuni sipisipi po paono tene kelepa nani wema kolea ku lielina molangi siye kolopa pumba, talopa lelka sipisipimu kanopa limbando korolepa naa pulkaye? ⸤Korolepa pulka.⸥
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 Pe kanopa lipale yuni konopu sipa apu topa ulkondo memba pulka.
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 Kanu-kinia ulkondo ombale yemone yunga pulu lemó yombomando kinia yunga ulka kere-pongolo selu yombomando mangilipa nimbale: “Nanga kongi sipisipi talopa liemu kanumu kanopo lindu kene pea konopu sipu molamili waa.” nilka.” ⸤nirimu.⸥
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 ⸤Nimbale ungu-ikumunga pulumu nimba para sipa nimbale:⸥ “Nane ono ungu se nimbu sikirumu: “Yombo konopu sumbi nimba pepili molemele yomboma aku siku molemele-na ono ulu-pulu-kirima munduku kelko konopu topele tonge aulka se naa lemó kanumu, kanu yomboma mulu-koleana angellomane konopu we silimili. Aku-sipa na-kolo sipisipi nokoli yemone yunga sipisipi talopa lielimu kanopa lipale paa olandopa konopu silka mele aku sipa ulu-pulu-kiri seli yombo se yunga ulu-pulu-kiri selemoma pilipa kiri pilipa mundupa kelepa konopu topele tombamonga angellomane paa olandopa konopu singí.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 ⸤Nimbale kelepa ungu-iku se pea topa nimbale:⸥ “Se i mangilikirula: Ambo se kou-mone suroli mele engaki rureponga talo taltopale nilkamone, pe kanu kou suroli mele se mania pulkanje yu sepe-llame kandopa ulka pole lepa kanopa limbando kultupana topa naa korolkaye? ⸤Paa korolkamo.⸥
8 Jesus continuou:
9 Kanu-kinia kanu koumu kanopa lipale yunga pulu lemó yomboma kinia yunga ulka kere-pongolo selu yomboma mangilipa nimbale: “Nanga kou-mone suroli mania pumu kanumu kanopo lindu kene pea konopu sipu molamili waa.” nilka.
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 Nane ono nimbu sikirumu: “Kanu ambomo konopu silka mele aku sipa ulu-pulu-kiri seli yombo se yunga ulu-pulu-kiri selemoma pilipa kiri pilipa mundupa kelepa konopu topele tombamonga Pulu Yemonga angellomane konopu singí.” nikiru.” nirimu.
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 ⸤Aku nimbale⸥ Yesusini kelepa ⸤ungu-iku yopoko-sipamo pea topa ye awilima mane sipa⸥ nimbale: “Ye se, yunga kango talo moloringili.
11 E Jesus disse ainda:
12 Walte kango akiliumuni lapando nimbale: “Tata, nu kolonimunga monge-mélema iseli-u moke seko na sini mele sieni.” nirimu kinia kanu yemone yunga taltorumu mélema moke sepale yunga kangotolo sirimu liltingili.
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 Kanu mélema olo moke sepa sirimu kinia kango akiliumu wale pokore mindi molopale, pe méle sirimuma pali lipa memba aulka sulu senga purumu. Aulka sulu senga pumbale nirimumuni, kolea senga pumba molopale yu ‘Kere-langi peangama nambo.’ nimba, ‘Mulu-maminia peangama pakambo.’ nimba kou-mone awili sepa pulimú mélema topo topa lipa panjipale, ‘No nambo.’ nimba topo topa lipa, ‘Amboma pea peamili.’ nimba kou-mone sipa, aku selepa purumu kinia yunga kou-mone mélema pali pora nirimu.
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 Yunga mélema kinia kou-mone kinia pora nirimu kinia yu paa koropa purumu. Kanu-kinia yu molorumu koleana gele awili sepa lierimu kinia yu mélema pali mólo torumu kinia yu paa gelene kolorumu.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Yu gele serimu-kulu yu kanu kolea pulu ye se molorumuna pumba “Kou-kongono se sambo si.” nimba mawa serimu kinia yuni nimbale: “Manda, nanga kongi tapu sendeko ‘Kere-langima nangi.’ ningu liku si.” nirimu.
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 ⸤Gelene paa kolopale⸥ ga iniama kinia konape buluma kinia kongi sirimuma ‘Nambo.’ nimba pilipa molorumu-na-kolo yu se naa siringi.
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Kanu-kinia pe yu konopu kimbu sipa pilipale yu yuyu nimbale: ‘Tatanga kongono sendelemele yomboma ga awisili nongo olo selemo-na-kolo na ya gelene kolopole kamu kolombo sekero.
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Akumunga na kelepo yando pumbu Tata molemona pumbuli yundu nimbuli: “Tata, nu kinia Mulu-Koleana Molemo Yemo kinia nane sepo kinjerindu.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 Na kango kiri kene nunga marena molombo manda naa sembá kene nunga kongono ye se molambo.” nimbú.’ nimba pilierimu.
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Aku nimba pilipale yu molorumu koleamo mundupa kelepa, lapa molorumuna pumbá purumu. Yu ulkondo pumbá purumu kinia yunga lapane yu sulu sepa orumu kanopale yu kondo kolopa lisipa pumba yu kangulorumu.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 Kanu-kinia kangomone lapando nimbale: “Tata, nu kinia Mulu-Koleana Molemo Yemo kinia nane sepo kinjerindu. Na kango kiri kene nunga marena molombo manda naa sembá kene nunga kongono ye se molambo.” nirimu.
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 Aku sipa nimba molorumu kinia lapane yunga kongono senderingi kendemande-yemando nimbale: “Welea pungu nanga mulu-maminia peangamo liku mengo ongo yu pakondoko, ki-ongi se liku yunga kína mondondoko, kimbu-su liku yunga kimbuna mondondayo.
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 Aku sekole kongi kao walo awilimu toko kalondoko molombolona mengo waa.” nirimu. “Nanga kangomo yu koronga-u purumu, ‘Yu kolorumunje.’ nimbu pilierindu-na-kolo kiniá yu kelepa okomo. Yu u pumba sepa nema liltimu-na-kolo kiniá kelepa okomo kanopo likimulu kene konopu sipu kongi kao nombo molamili.” nirimu kinia ono aku siku konopu siku kongi nongo moloringi.
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 — ausente —
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 Aku-sipa na-kolo yunga kango komomo kaliana kongono sepa molopale pe ipupini ulkando ombá orumu kinia ono konopu siku musiki toko denisi seko moloringi ungumu pilipale
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 yuni kongono kendemande ye sendo “Ungu se niembo ou.” nimbale nirimumuni, yundu mangilipa nimbale: “Ungu sekemelemo nambi semu-na sekemeleye?” nimba mangilierimu.
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 Kanu kongono kendemande yemone yundu pundu topa nimbale: “Gena omu-na laniene kanopa yu manda-mele molopa ungu se naa sepa omu-na kanopale konopu sipa “Kongi kao walo awilimu namili.” nimba topa kalomu.” nirimu.
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Aku sipa nirimu pilipale kango komomo yu mumindili kolopale “Na ulkana sukundu paa naa pumbú!” nirimu. Aku nirimu pilipale lapane wendo omba yundu nimbale: “Olio pea konopu sipu molamili ou.” nimba mawa serimu kinia
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 lapando pundu topa nimbale: “Pílie! Na alieli, kalia-ingi awisili, nunga kongono sendepo molopole nuni nilinu unguma alieli pilipu lipu sengena panjipu, walte kepe nunga ungu se mokoli naa sepo molio-na-kolo nuni nando walte kepe kongi-meme walo se ‘Kangoma kinia pea konopu siku nongo molangi.’ ningu naa silinu.
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Aku-sipa na-kolo kiniá nunga kango se omba, yuni ambomando “Na pea peambili kou-mone siembo.” nimba nunga kou-mone ono sipa pora sirimu, kanu kangomo omu kinia nu konopu siku ‘Kongi kao walo awilimu namili.’ ningu tonu lepomo.” nirimu.
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 Lapane yundu pundu topa nimbale: “Kangomo, nu kinia na pea alieli molembolo kinia nanga mélema pali oltonga.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Aku-na-kolo kiniá gena kolorumu kanumu kelepa omu. Yu u pumba sepa nema liltimu, kiniá kelepa omu kanopo likimulu kene olio konopu sipu musiki topo kere-langi nombo molkomolo akumu peanga sekemolo.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu.
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.