Lucas 11
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH
1 Walte, kolea senga, Yesusi yu Pulu Yemo kinia ungu nimba molopale pe nimba pora sirimu kinia yu lombili andoringi ye sene yundu nimbale: “Ye-Awilimu, olio Pulu Yemo kinia ungu nimulú mele mane sieni. ⸤No Lindeli⸥ Jono yu lombili andoringi yema mane sirimu mele olio aku siku mane sieni.” nirimu.
1 Um dia Jesus estava orando num certo lugar. Quando acabou de orar, um dos seus discípulos pediu: — Senhor, nos ensine a orar, como João ensinou os discípulos dele.
2 ⸤Aku sipa nirimu kinia pilipale⸥ Yesusini onondo nimbale: “Ono Pulu Yemo kinia ungu ningíndu i-siku mele niengi:
2 Jesus respondeu:
3 — ausente —
3 Dá-nos cada dia o alimento
4 ningu aku siku niengi.” nirimu.
4 Perdoa os nossos pecados,
5 Aku nimba pe onondo ungu se pea nimbale: “Nu nunga pulu lemó yombo se paa ipulieli awi-amburumi molombana pungu yundu ninguli: “Ano, ga mare siyo.
5 Então Jesus disse aos seus discípulos:
6 Ye ponenge se kolea senga pumbándo nanga ulkana pemba okomo-na-kolo na ga se naa lemó kene nuni na ga mare si.” nilina kinia
6 É que um amigo meu acaba de chegar de viagem, e eu não tenho nada para lhe oferecer.”
7 yuni nundu nimbale: “Nuni na umbuna se aku siku naa si.” nilka. “Bolangoma kinia u ulka-kuna sipu uru pemulu kene na ola molopo wendo ombo mélse nu manda naa simbú, mólo.” nilka.
7 — E imaginem que o amigo responda lá de dentro: “Não me amole! A porta já está trancada, e eu e os meus filhos estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães.”
8 Nane onondo nimbu sikiru: “Yu gena molemomonga ola molopa ga naa silka-na-kolo nuni yu kimbu-kimbu siku mawa selinamonga yu siye kolopa wendo omba ga silka.” nikiru.
8 Jesus disse:
9 Aku selkamonga ono ⸤nanga lombili andolima⸥ndo ungu se pea nikirula: “⸤Lapa, Mulu-Koleana Molemo Yemo,⸥ mélema mawa seko “Si.” niengi. Aku senge kinia mélema sika simba lingí. ⸤Lapa molemona⸥ mélema korangi. Aku senge kinia mélema sika kanoko lingí. Ulka-kerepuluna gilku “Sukundu wamili.” niengi. Aku ningí kinia “Sukundu waa.” nimba ulka-kuna lindimba.
9 Por isso eu digo: peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 Mawa senge mélema sika simba lingí, koronge mélema sika kanoko lingí, “Sukundu wamili.” ningí kinia sika ulka-kuna lindimba. Aku sembá kene aku saa.” nikiru.
10 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
11 Ononga ye se yunga malo ombale “Tata, oma se nambo si.” nimbá kinia yunga lapane wambiye se simbaye?
11 Por acaso algum de vocês será capaz de dar uma cobra ao seu filho, quando ele pede um peixe?
12 Molo kangomone “Tata, kera-mulu se nambo si.” nimbá kinia yunga lapane kiriworo molo makena se lipa simbaye?
12 Ou, se o filho pedir um ovo, vai lhe dar um escorpião?
13 Pe ono kiri-kiri molemele yombomane aku siku ononga bolangoma méle peangama silimili liemu, ononga mulu-koleana molemo Lapamone ⸤méle paa olandopa simbamo.⸥ Yombomane yundu “Mini Kake Sélimu olionga konopuna omba pepili si.” ningu mawa senge yomboma yuni ono simba lingí.” nirimu.
13 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai, que está no céu, dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Walte ye se yunga konopuna kuru se molorumu-na ungu manda naa nirimu kinia Yesusini kanu kurumu makoromba makororumu. Kurumu wendo omba ultu purumu kinia kanu yemo ungu nirimu. Aku serimu kanokole yombomane mini-wale munduku moloringi.
14 Jesus estava expulsando de certo homem um demônio que não o deixava falar. Quando o demônio saiu, o homem começou a falar. A multidão ficou admirada,
15 Aku-sipa na-kolo yombo mare ⸤Yesusi-kinia konopu kiri panjeringi⸥ kanumane ninguli: “Kurumanga nokoli Belsipuli Yesusinga konopuna molopale yu tondolo silimú-na yuni kuruma topa makorolemo.” niringi.
15 mas alguns disseram: — É
16 Yombo marene Yesusi manda manjiku “Nambolka nimbánje.” ningu yundu ninguli: “Nu sika Pulu Yemone ‘Kongono sendani.’ nimba lipa mundorumunje kanamili, mulu-koleana ⸤Pulu Yemone mindi manda sembá⸥ ulu-tondolo se sei.” niringi.
16 Outros, querendo conseguir alguma prova contra Jesus, pediam que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha de Deus.
17 Onone aku siku konopumane pilieringi mele Yesusini pilipale ‘⸤Yesusi Setene-kinia opa-tou moloringilimunga Setenene yu naa lipa tapondolka mele paa piliangi.’ nimba⸥ onondo nimbale: “Yombo talape se konopu seluna naa pupili molko suku-singina ówa panjiku ono onono opa seko lupa lupa molemele kinia kanu talapemo pora nilimú. ⸤Molo⸥ ulka seluna pelemele yomboma konopu seluna pupili naa molko ono onono opa selemele kinia kanu yombo talapemo sungu siku lupa lupa molonge.
17 Mas Jesus, conhecendo os pensamentos deles, disse:
18 Aku sipala, Setenene yunga kuru se makorolkanje aku selkamonga yunga talapemo kinia opa mele selka. Pe yunga talapemo nambi sepa manda molemoláye? ⸤Pora nilka.⸥ Onone nando “Belsipulini yu lipa tapondolemo-na yuni kuruma makorolemo.” nikimili kanumu. Sika aku selkanje Belsipuli yunga talapemo pora nilka.
18 Se o reino de Satanás tem grupos que lutam entre si, como continuará a existir? Vocês dizem que é Belzebu que me dá poder para expulsar demônios.
19 Ungu se piliangila. Nane Belsipulinga tondolomone kuruma makorolio liemu ononga yemane nawenga tondolomone kuruma makorolemeleye? Akumunga, ⸤ononga ye kuruma makorolemele yemane ‘Pulu Yemone olio tondolo silimú-na olione kuruma makorolemolo.’ ningu pilielemele-na⸥ onone nando i nikimili unguma kanu yemane pilku apurukuli “Ono kolo tokomele.” ningí.
19 Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
20 Aku-sipa na-kolo sika Pulu Yemone na tondolo silimú-na nane kuruma makorondu liemu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba walemo ono molemelena koronga wendo omu.” ⸤nirimu.⸥
20 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
21 “Ye enge nili sene opa mélema ambolopa yunga ulkamo nokopa kondolemo kinia ye sene we manda sukundu omba mélema wa naa limú. Yunga ulka lemó mélema manda lemó.
21 — Quando um homem forte e bem-armado guarda a sua própria casa, tudo o que ele tem está seguro.
22 Kanu ulka nokolemo pulu yemone ‘Nanga opa mélema ambolopole nanga mélema manda nokopo kondombo.’ nilimú-na-kolo yunga opa-tou ye se tondolo olandopa pulimúmu omba yu tomba sepale opa-toumuni ulka nokolemo yemo topa mania mundupa yu ambololemo opa mélema anju lipa, yunga ulkana lemó mélema lipa memba pumba yunga pulu lemó yomboma moke sepa silimú.
22 Mas, quando um homem mais forte o ataca e vence, leva todas as armas em que o outro confiava e reparte tudo o que tomou dele.
23 Na naa lipa tapondolemo yombomone na-kinia opa-tou molemo. Yombo sene na lipa tapondopa ⸤kongi sipisipima⸥ sukundu naa limú yombomone ⸤kongi sipisipima⸥ topa bulu-balu silimú.” ⸤nirimu.⸥
23 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
24 ⸤Yesusini ungu se pea nimbale:⸥ “Kuru se ye senga konopuna wendo ombale, no naa mololi koleamanga pumba manda koro molomba kolea-kolo se korolemo. Se naa kanopa lendepa yuni nimbale: ‘Na u molopole wendo ondu ulkana kelepo pambo.’ nimbá.
24 Jesus continuou:
25 Aku nimbale yu omba yu u molopa purumu ulkamo kanolemo kinia, ulka pole lepa sepa peanga sepa we lemó kinia kanopale nilimúmuni,
25 Aí volta e encontra a casa varrida e arrumada.
26 yu kelepa anju pumbale, kuru kara puli paa olandopa yopoko-pakara lipa memba omba ono pea kanu ulkana sukundu pungu molemele. Kanu-kinia kanu yemo u molopa kinjilimú-na-kolo pe paa kamu olandopa mele molopa kinjilimú.” nirimu.
26 Depois sai e vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes.
27 Yesusini aku sipa nimba molopili maku toko moloringina ambo sene ungu tondolo sepa nimbale: “Nu paa seko kondolenomonga ambo nu memba ame sirimumu yu Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemo.” nirimu.
27 Quando Jesus acabou de dizer isso, uma mulher que estava no meio da multidão gritou para ele: — Como é feliz a mulher que pôs o senhor no mundo e o amamentou!
28 Yesusini nimbale: “Sika na-kolo yombo Pulu Yemonga ungumu pilku liku seko molemele yomboma ono Pulu Yemone paa olandopa “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.” nirimu.
28 Mas Jesus respondeu:
29 Yesusi molorumuna yombo awisili sukundu sukundu ongo liku maku toringi kinia yuni onondo nimbale: “Kiniá mana molemele yomboma yombo-kirima mindi molemele. Ono seko kinjiku Pulu Yemo liku bulu silimili yombomane “Na molopo niliu mele sikanje, kanamili kene Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma manda selemo mele sei.” ningu na mawa selemele. Aku-sipa na-kolo ⸤na Pulu Yemo kinia kopu sepo kongono selembolo mele lipa ora simba ulu⸥ se wendo naa ombá. ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye⸥ Jona-kinia wendo orumu ulu akumuni mindi lipa ora silimú manda kanonge.
29 Quando a multidão se ajuntou em volta de Jesus, ele começou a falar e disse o seguinte:
30 Jona-kinia ⸤oma awili se-kinia⸥ ulu-tondolo se wendo orumu ulumuni Ninipa yomboma-⸤kinia ulu umbuna se wendo ombá mele⸥ lipa ora sirimu aku sipa mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo-kinia ulu-tondolo se wendo ombá ulumuni kiniá molemele yomboma-kinia ulu se pe wendo ombá mele lipa ora simba. ⸤Lipa ora simba ulu se lupa wendo naa ombá, naa kanonge.⸥
30 Assim como o
31 “U kolea-awili Ninipa yomboma ⸤sika molko kinjeringi-na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu mele⸥ Jonane ⸤pilipa⸥ pumba Ninipa yomboma nimba sirimu kinia pilkuli seko kinjeringi mele kanoko kiri pilku konopu topele toko molko kondoringi. Aku seringimunga kiniá molemele yombomane Jonanga olandopa ye se ya molemo yemonga ungumu pilku mokoli seko naa pilielemelemonga kote walemo pe wendo ombá kinia Ninipa yombomane kotena gilku, kiniá molemele yombomando “Seko kinjeringi. Mindili nonge kinia papu.” ningí. “U ⸤olio Isirele yombomanga ye nokoli kingi⸥ Sollomono yu ye paa tondolo se molopa, yu ungu lupa lupama pilipa kondolimu pepili molorumu mele kolea Sipa nokorumu ambo nokoli kuwinimu pilipale, Sollomonone ungu peangama mindi nirimu mele pilimbando yu kolea suluna molopale ⸤Sollomono molorumuna⸥ wale awisili aulkana pelepa orumu. Aku sipa serimumunga, ye nokoli Sollomononga olandopa ya molemo yemone nilimú ungumu kiniá mana molemele yombomane naa pilku, mokoli selemelemonga kote walemo wendo ombá kinia kolea Sipa ambo nokoli kuwinimuni nimbale: “Nane Sollomonone ungu peanga nirimu mele pilimbundu aulka suluna orundu-na-kolo Sollomononga olandopa molorumu yemone nirimu ungumu ono naa pilku, mokoli seringi yomboma aku seringimunga ono papu mindili nonge.” nimbá.” ⸤nirimu.⸥
31 No Dia do Juízo a rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
32 — ausente —
32 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês porque, quando ouviram a mensagem de Jonas, eles se arrependeram dos seus pecados. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
33 ⸤Aku nimbale Yesusini ungu se pea nimbale:⸥ “Yombomane sepe-llame kandokole loyakolona naa taltoko, mingina sukundu naa taltokole nilimilimuni, ‘Ulkana sukundu pa sepili. Yombo ongema kolea kanangi.’ ningu polona ola taltolemele.” ⸤nirimu.⸥
33 Jesus continuou:
34 Nunga mongomo nunga kangimunga sepe-llame mélemo. Aku kene nunga mongo peanga gilimú kinia nu kangi pali pa sepili moleno kinia nu molko kondoleno. Aku-sipa na-kolo nunga mongomo kiri lemba kinia nunga kangi pali simbulu topili andoni.
34 Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de você são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz. Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão.
35 Akumunga, nunga kangina pa seli pembamo ‘topele topa simbulu naa topili.’ ningu ⸤kangi pa sepili molemo mele molko kondoyo⸥.
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não seja escuridão.
36 Nunga kangina pa sepa sengepea sepili molko simbulu selu kepe naa topili moloni kinia nunga kangi konopuma pali pa sepili moloni. Sepe-llame pa selemo kanolemolo mele nunga kangi konoputolo pa sepili moloni.” nirimu.
36 Pois, se o seu corpo estiver completamente luminoso, e nenhuma parte estiver escura, então ele ficará todo cheio de luz como acontece quando você é iluminado pelo brilho de uma lamparina.
37 Yesusini ungumu nimba pora sirimu kinia kanu Parisi yemanga sene Yesusindu nimbale: “Kere-langi pea nambili ou.” nimbale yu-kinia pumba kere-langi nombando mania molorumu.
37 Quando Jesus acabou de falar, um fariseu o convidou para jantar na casa dele. Jesus foi e sentou-se à mesa.
38 Aku-sipa na-kolo yu u ki kulumiye naa topale ga we norumu kanopale kanu Parisi yemone konopu awisili kimbu sirimu.
38 O fariseu ficou admirado quando viu que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 Yesusini ⸤yu konopu kimbu sirimu mele⸥ pilipale ⸤ungu-iku mele topa⸥ yundu nimbale: “Ono Parisi yema pellete kinia kapo kinia ultukundu kulumiye tolemele-na-kolo akumunga sukundu, ononga konopumanga sukundu mele, kalaro awisili molemo. Ulu-pulu-kirima kinia, mélema wa limili ulu-pulumu kinia akuna pelemo.
39 Então o Senhor disse a ele:
40 Ono paa aroma tolemele. Kangi serimu yemone konopumu pea naa serimuye? ⸤Peatolo serimu kene⸥ ono kangi no leko kake sepili molemele mele aku siku ononga konopu kake sepili molongi liemu peanga.
40 Seus tolos! Quem fez o lado de fora não é o mesmo que fez o lado de dentro?
41 Ono konopu topele tokole yombo koropama kondo kolko ononga taltolemele mélema singí kinia ononga konopu kalaro molemomo kolali sepa kake sepili molonge mele yombomane kanonge.” ⸤nirimu.⸥
41 Portanto, deem aos pobres o que está dentro dos seus copos e pratos, e assim tudo ficará limpo para vocês.
42 Parisi yema, ono mindili nongo paa molko kinjingí! Onone kaliana olemo mele kangama elkepa kulua kemu aku sipa mélema mengo kambu toko rureponga talo rureponga talo ningu liku taltokole selu selu ningu wendo liku ‘Pulu Yemonga kongono sendeli yema siemili.’ ningu silimili. Pulu Yemone aku siku ‘Saa.’ nirimu mele ono papu selemele-na-kolo ulu olandopa uluma naa selemele. We-yomboma kondo naa kolko, Pulu Yemone yomboma konopu mondolemo mele ono manda manjiku yomboma konopu naa mondolemele. Aku siku ulu olandopa mele selemolánje peanga. Kiniá ulu maniandopama selemele mele munduku naa kelkole aku uluma kinia ulu olandopama kinia peatolo selemolánje peanga. Aku-sipa na-kolo aku siku naa selemelemonga ono mindili nongo paa molko kinjingí!
42 — Ai de vocês, fariseus! Pois dão para Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da arruda e de todas as verduras, mas não são justos com os outros e não amam a Deus. E são exatamente essas coisas que vocês devem fazer sem deixar de lado as outras.
43 Parisi yema, ono Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkana sukundu punguli mania molongendo ye awilima molemele polo peanga akuna ‘molamili.’ ningu mendo pungu polo akuna konopu siku molemele. Yomboma maku toko molemele koleamanga mongo-kenge seko andonge kinia ‘We-yombomane olio kanoko kape niengi.’ ningu pilkuli konopu siku pilku molemelela. Aku selemelemonga ono mindili nongo paa molko kinjingí!
43 — Ai de vocês, fariseus! Pois gostam demais dos lugares de honra nas
44 “⸤Parisi yema,⸥ ono yombo óno-kolea senga ‘Yombo inia óno selemele.’ ningu naa pilku walu siku kimbu kululimili mele ono aku siku molemelemonga mindili nongo paa molko kinjingí!” nirimu.
44 — Ai de vocês! Pois são como sepulturas que não se veem, sepulturas que as pessoas pisam sem perceber.
45 Yesusini aku sipa nirimu pilkuli Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa kondorumu ye sene yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, ‘Nuni Parisi yema aku siku iri tokonomonga olio kepe iri tokono.’ konopu lekemolo.” nirimu kinia pilipale
45 Então um mestre da Lei disse a Jesus: — Mestre, falando assim, o senhor está nos ofendendo também.
46 Yesusini kelepa ono ⸤iri topa⸥ nimbale: “Sika nikinu. Ono Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoli yema mindili nongo paa molko kinjingíla! Onone ungu-mane siku ‘Saa.’ nilimili mele we-yomboma ono pilkuli sengendo umbuna kololemele. Aku siku umbuna awisili mindili siku menge mele ‘Meangi.’ ningu sikuli onone onono kanga-kolte kepe ‘Lipu tapondopo meamili.’ naa ningu molemelemonga ono ⸤kepe⸥ mindili nongo paa molko kinjingíla!
46 Jesus respondeu:
47 “⸤Ono Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoli yema,⸥ ononga anda-kolepalimane Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema toko kondoringi. Kiniá, yandopa, ono kanu yema óno seringi koleama au silimili. Anda-kolepalima onone kanu yema toko kondoringi pilku peanga pilkuli pe kiniá ono kanu yema ‘Papu toko kondoringi.’ ningu onone óno seringi koleama au silimilimunga ono mindili nongo paa molko kinjingí!
47 Ai de vocês! Pois fazem túmulos bonitos para os
48 — ausente —
48 Com isso vocês mostram que concordam com o que os seus antepassados fizeram, pois eles mataram os profetas, e vocês fazem túmulos para eles.
49 “⸤U ononga anda-kolepalimane aku siku seringi, kiniá onone aku siku selemele⸥monga Pulu Yemo yuyu ungu pali pilipa kondoli yemone u nimbale: “Nane ye mare ungu-umbu tondopo ‘Onone yomboma ningu siengi.’ nimbu lipu mundupu, ye mare ‘Nanga kongonomo sende-paa.’ nimbu lipu mundumbu kinia yombomane mundumbu yemanga mare mindili siku, mare toko kondonge.” nimba Pulu Yemone nirimu.
49 Por isso a Sabedoria de Deus disse: “Mandarei para eles profetas e mensageiros, e eles matarão alguns e perseguirão outros.”
50 “Koro-u Pulu Yemone ma kokele sepa wamorumu kinia onone Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye kanuma toko kondoko, pe yandopa yandopa kanu sili yema pali toko kondoringi. Koro-u Atame malo Epele toko kondoko, pe yandopa yandopa kanu sili ye lupa lupama toko kondoleko pungu, pe kamu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu unguma pilipa yomboma nimba sirimu ye Sekaraya Pulu Yemo ⸤popo toko kaloli⸥ ulka-tembelena sukundu toko kondoringi. Kanuna sukundu suluminia kake sélimu anjukundu lepa, Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polomo yakondo lierimu, kanu suku-singina yu toko kondoringi. U moloringi yombomane kanu yema toko kondoringimunga Pulu Yemone ono sika “Mongo liltingi kene mindili nangi.” nirimu-na-kolo kiniá molemele yomboma ono Pulu Yemone kote pilipale anda-kolepalimane aku siku seringimunga ono “Mongo liltingi kene mindili nangi.” nimbála.
50 Por causa disso esta gente de hoje será castigada pela morte de todos os profetas assassinados desde a criação do mundo,
51 — ausente —
51 começando pela morte de Abel até a morte de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o
52 Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoli yema, onone ungu-manemanga puluma pilku kondolemele-na-kolo “We-yombomane naa piliangi.” ningu ono pilingí aulkamo pipi silimili. Ono Pulu Yemonga bokuna molemo ungumu alieli kanolemele-na-kolo apurukuli Pulu Yemone “‘Ye se ono nokopa kondopa lipa tapondopili.’ nimbu, nimbu taltopo lipu mundumbu.” nirimu yemondo nimba bokuna molemo unguma kanokole pilku sundulimili. Sumbi siku pilingí aulkamo ono naa pulimili; bokuna kanu yemondo nilimú unguma ‘Piliamili pamili.’ ningu molemele yombo lupama pilingí aulkamo “Mólo.” ningu pipi silimilila. Aku selemelemonga ono mindili nongo paa molko kinjingí!” nirimu.
52 — Ai de vocês, mestres da Lei! Pois guardam a chave que abre a porta da casa da Sabedoria. E assim nem vocês mesmos entram, nem deixam os outros entrarem.
53 Yesusini ⸤aku ungumu nimba pora sipale⸥ aku ulkamo mundupa kelepa pumbá purumu kinia yuni iri torumu ye Parisima kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone ‘Yu ungu nambolka ungu mare pea nimbale, yu ungu nimba kinjimba kinia yu kote sendemolo.’ ninguli onone ungu lupa lupa awisili popenge seko mangilku pilkuli “Pundu toko ni.” ningu tondolo munduku niringi.
53 Quando Jesus saiu dali, os mestres da Lei e os fariseus começaram a criticá-lo com raiva e a lhe fazer perguntas sobre muitos assuntos.
54 — ausente —
54 Eles queriam levá-lo a dizer alguma coisa que pudesse lhes servir de motivo para acusá-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.