Lucas 10
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH
1 Kanu-kinia Yesusi kolea-awili Jerusallemendo pumbá pumbale nirimumuni, yu pumbá purumu kolea marenga ye pokore kumbi lepa lipa mundorumu. Yuni ye towapu yopoko nimba taltopa ye talo talo nimba lipa mundupale
1 Depois disso o Senhor escolheu mais setenta e dois dos seus seguidores e os enviou de dois em dois a fim de que fossem adiante dele para cada cidade e lugar aonde ele tinha de ir.
2 ono ungu-iku mele topa nimbale: “Kaliana kere-langi awisili nou lepa pelemo-na-kolo kanu kere-langima pungu liku taltonge yomboma koltalo kene Kalia Pulu Yemone ‘Kanu kere-langima liku taltoli kongonomo pungu senge yomboma kaliana lipa mundopili.’ ningu mawa sangi.
2 Antes de os enviar, ele disse:
3 Ono lipu mundukuru yema ono sipisipi melema, yombo owá-palako awili kirimane sipisipi topa nolemo mele yomboma molemelena lipu mundukuru. ⸤Nanga ungumu andoko ningu singí kinia pilku kiri pilkuli yombomane ono mindili liku singí.⸥
3 Vão! Eu estou mandando vocês como ovelhas para o meio de lobos.
4 Punguli, wale-tapi kepe, kou-mone kepe, méle-wale kepe, kimbu-su topele toko mondongema kepe naa mengo we pangi. Aulkana punguli yomboma kanoko onondo ungu se naa ningu we pangi.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias. E não parem no caminho para cumprimentar ninguém.
5 Kolea senga sukundu punguli akuna molongendo ulka seluringa pungu pe-punguli u kanu ulka pulu yombomando ninguli: “Ono konopu peanga pepili molangi.” niengi.
5 Quando entrarem numa casa, façam primeiro esta saudação: “Que a paz esteja nesta casa!”
6 Aku ningí kinia kanu ulkana ‘Konopu peanga pepili molambo.’ ’ nimbá yombo se molomu liemu yu konopu peanga pepili molomba. Molo aku ningí kinia kanu ulkana ‘Konopu peanga pepili molambo.’ nimbá yombo se naa molomu liemu ono akuna ‘Pangi.’ nimbu mundukuru yema onono konopu peanga pepa umbuna se naa sepili molonge.
6 Se um homem de paz morar ali, deixem a saudação com ele; mas, se o homem não for de paz, retirem a saudação.
7 Kongono selemo yemo yu méle papu kalolemele kene pungí ulkana peke, ulka pulu yemone kere-langi simbama nangi. Ulka pinia-pinia naa andoko, ulka seluna mindi kere-langi nongo peangi.
7 Fiquem na mesma casa e comam e bebam o que lhes oferecerem, pois o trabalhador merece o seu salário. Não fiquem mudando de uma casa para outra.
8 Kolea senga sukundu punguli ningímuni, kanu kolea pulu yombomane onondo “Papu ongi. Olio pea molamili waa.” níngi liemu ono kere-langi singíma nongo,
8 — Quando entrarem numa cidade e forem bem-recebidos, comam a comida que derem a vocês.
9 akuna kuru tomba yomboma seko peanga siku, onondo ninguli: “Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molopa olio nokomba walemo ono molemelena nondopa ombá.” niengi.
9 Curem os doentes daquela cidade e digam ao povo dali: “O
10 Molo kolea senga sukundu punguli kanu kolea pulu yombomane onondo “Ono nambi semu-na ongiye?” ningu, “Pea peamili waa.” naa níngi liemu ⸤kanu koleamo munduku kelko pungíndu⸥ aulkana pungu gilkuli yombomando ninguli:
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, vão pelas ruas, dizendo:
11 Onone olio liku bulu síngimunga ‘Ono kamu molko kinjangi! Pulu Yemone ono lipa naa tapondomba mele paa piliangi.’ nimbu, olionga kimbuna ya koleamonga ma gilkimuma kepe kulu topole pukumulu.” niengi. ‘Akumu piliangi.’ ningu aku siku ninguli pe ungu se pea onondo kamu ninguli: “⸤Ono liepi-liepi tamili piliangi.⸥ Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba walemo nondopa ombá.” niengi.
11 “Até a poeira desta cidade que grudou nos nossos pés nós sacudimos contra vocês! Mas lembrem disto: o Reino de Deus chegou até vocês.”
12 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kote walemo wendo ombá kinia kolea-awili Sodomo ⸤yomboma u ulu-pulu-kiri awisili sika seringi-na-kolo⸥ ononga kote kanga mele pemba. Aku-sipa na-kolo i yombo ⸤onondo “Pea molamili waa.” ni naa ningu, ononga ungu pilku naa lingí yomboma,⸥ kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awili mele pemba.” nirimu.
12 E Jesus disse mais isto:
13 Kolea Korasini kinia Besaida taonotolo ⸤akuna molemele yomboma⸥ mindili nongo paa molko kinjingí. Kanu koleatolonga sukundu ulu-tondolo awisili serindu ⸤-na-kolo akuna molemele yomboma konopu topele naa tolemele⸥. Kolea-awili Taya kinia Saidonotolonga sukundu ulu-tondolo naa serindu-na-kolo kanu koleatolonga sukundu nane ulu-tondolo aku sipu selka kanolemolánje kanu koleatolonga ⸤yombomane⸥ ono ulu-pulu-kiri selemelema koronga munduku kelko, bulu siku, konopu topele tolemolá.
13 Jesus continuou:
14 ⸤Akumunga⸥ kote walemo wendo ombá kinia kanu kolea-awili Taya kinia Saidonotolonga ⸤yomboma ulu-pulu-kiri sika selemelemonga⸥ ononga kote kanga mele pemba. Aku-na-kolo ono kolea Korasini kinia Besaidatolonga ⸤yomboma⸥ ⸤na ulu-tondoloma serindu kinia kanokole konopu topele naa toringimunga⸥ kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awili mele pemba.
14 No Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida!
15 Kapeniame taono ⸤yomboma onone⸥ ‘Mulu-koleana pumbu molamili.’ konopu lekemeleye? Aku manda mólo. ⸤Onone nanga unguma alieli pilielemele-na-kolo konopu topele naa tolemelemonga⸥ ono kolea kirina pungu molonge.” ⸤nirimu.⸥
15 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
16 ⸤Aku nimbale yuni lipa mundumba serimu yemando ungu se pea nimbale:⸥ “Onone ungu ningíma pilipa limba yombomone nane ungu niliu ungumu pilipa limbala. Onone ungu ningíma naa pilipa ‘Olio pea molamili.’ naa nimba sembá yombomone na-kinia ‘Pea naa molambili.’ nimbála. Nando ‘Pea naa molambili.’ nimbá yombomone na ma-koleana lipa mundorumu ye kanumundu ‘Pea naa molambili.’ nimbála.” nirimu. Yesusini aku nimba pora sipale ‘Yunga kongonomo sende-pangi.’ nimba ono lipa mundorumu.
16 Então disse aos discípulos:
17 ⸤Walte⸥ Yesusini lipa mundorumu ye towapu yopoko yu molorumuna paa konopu siku yando ongole onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, olione nunga imbi lepole kuruma kepe olione ungu nirimuluma pilku liku seringi.” niringi.
17 Os setenta e dois voltaram muito alegres e disseram a Jesus: — Até os demônios nos obedeciam quando, pelo poder do nome do senhor, nós mandávamos que saíssem das pessoas!
18 Yesusini onondo nimbale: “Aku siku selko andoringi kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene kariapá mele sepa, topa mania mundorumu nane kanorundu.
18 Jesus respondeu:
19 Piliame! Ono tondolo se sirindu. Yombo nomba kondoli kongi-ka-wambiye molo kiriworo aku mélema ono naa kanoko kulungí kinia aku mélemane ono nanga yomboma ‘Unguri naa sepili.’ nimbu ono kanu tondolomo sirindu. Olio-kinia opa-tou ⸤Setene⸥ yu sika tondolo pulimú-na-kolo ono kanu tondolo sirindumunga yuni ono unguri manda naa sembá.
19 Escutem! Eu dei a vocês poder para pisar cobras e escorpiões e para, sem sofrer nenhum mal, vencer a força do inimigo.
20 Aku-na-kolo aku sipu nikirumunga konopu naa siku, kuruma ononga ungumu pilku liku selemelemonga konopu naa siku; ⸤Pulu Yemone⸥ mulu-koleana ⸤molopa⸥ ononga imbima topa mondorumumunga konopu siku molangi.” nirimu.
20 Porém não fiquem alegres porque os espíritos maus lhes obedecem, mas sim porque o nome de cada um de vocês está escrito no céu.
21 Yesusini Pulu Yemonga Mini Kake Sélimu kinia konopu awili-sepa sipale Pulu Yemondo nimbale: “Tata, Mulu Matolo Kinia Nokoko Moleno Ye Nokolimu, nane nu-kinia “Ange.” nikiru. ‘Olio pilipa kondoli pelemo. Olio oliolio ungumanga puluma pali pilipu kondolemolo.’ ningu pilielemele yomboma ono nane selio ulumanga pulumu ‘Naa piliangi.’ ningu naa ningu sirinu. Yombo bolango pame ⸤mele⸥ molko, nane niliu unguma komu sendeko molemele yomboma mindi nane selio ulumanga pulumu ‘Piliangi.’ ningu, ono ningu sirinu kanumunga nu kape nimbu “Peanga serinu.” nikiru. Sika Tata, nuni ‘aku sipa wendo ombá kinia konopu simbú.’ ningu aku siku serinumunga ⸤aku sipa wendo okomo.⸥” nirimu.
21 Naquele momento, pelo poder do Espírito Santo, Jesus ficou muito alegre e disse:
22 ⸤Pulu Yemondo aku sipa nimbale kelepa yombo moloringimando nimbale:⸥ “Mélema pali Tatane na sirimu. Yombo sene Malo paa sika molemo mele pilipa kanopa imbi silimú yombo se mólo; Lapane mindi yu kanopa imbi silimú. Yombo sene Lapa paa sika molemo mele pilipa kanopa imbi silimú yombo se mólo. Malone mindi kanopa imbi silimú; Malone ‘Lapa lipu ora siembo.’ nimbá yomboma ono Lapa kanoko imbi singíla.” nirimu.
22 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
23 Kanu-kinia yu lombili andoli yema ono onono moloringina pumba ‘Ono mindi piliangi.’ nimba onondo nimbale: “Ono mongone kanolemele mélema kinia uluma kinia kanolemele yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
23 Então Jesus virou-se para os discípulos e disse só para eles:
24 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “U moloringi yomboma, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia, ye nokoli kingima kinia, kanu yombo awisili kiniá ono mongone kanoko molemele mélema kinia uluma kinia kanongendo “Kanamola!” ningu moloringi-na-kolo naa kanoringi. Ono kiniá komuni pilku molemele mélema pilingindu “Piliámola!” ningu moloringi-na-kolo naa pilieringi.” nikiru.” nirimu.
24 Eu afirmo a vocês que muitos
25 Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa kondorumu ye sene ‘Yuni nimba kinjimbanje manda manjipu piliambo.’ nimba Yesusindu mangilipa pilipa nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, na nambi sembó kinia konde molopo kondopo mindi puli ulu-pulumu limbuye?” nirimu.
25 Um mestre da Lei se levantou e, querendo encontrar alguma prova contra Jesus, perguntou: — Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
26 Yesusini yundu nimbale: “Pulu Yemonga ungu-manema Mosisini bokuna torumu bokuna kanokole nambolka nimba molemo kanolenoye?” nirimu.
26 Jesus respondeu:
27 Yemone pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga ungu-manemane nimbale:nimba pepa,nimba pelemo.” nirimu.
27 O homem respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com todas as forças e com toda a mente. E ame o seu próximo como você ama a você mesmo.”
28 Yesusini yundu nimbale: “Nu paa sika nikinumu. Nu aku siku senu liemu molopa mindi puli aulkana puni.” nirimu.
28 — A sua resposta está certa! — disse Jesus. — Faça isso e você viverá.
29 Aku-na-kolo Pulu Yemonga ungumanga puluma pilipa yomboma mane sili yemone ‘Yombomane ‘Na paa pilielemo yemo’ ningu piliangi.’ nimba kelepa nimbale: “Nanga pulu lemó yomboma namele?” nirimu.
29 Porém o mestre da Lei, querendo se desculpar, perguntou: — Mas quem é o meu próximo?
30 Yesusini ungu se pundu topa nimbale: “Juda ye se kolea-awili Jerusalleme mundupa kelepa kolea-awili Jeriko pumbá purumu kinia wa noli yema ongo yunga mulu-maminia toroko kulku liku yu toko taltoko ono puringi.
30 Jesus respondeu assim:
31 Kanu-kinia Pulu Yemo popo tondoli ye se kanu aulkamonga maniando pumbá pumbale nirimumuni, yemo aulkana lierimumu omba kanopale yu lierimuna siye kolopa aulka kiririma ekendonga omba purumu.
31 Acontece que um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho. Quando viu o homem, tratou de passar pelo outro lado da estrada.
32 Pe aku sipala Pulu Yemonga kongono sendeli talape LLipai ye se yemo toko taltoringina omba kanopale yu liepili siye kolopa aulka kiririma ekendonga omba yu purumula.
32 Também um
33 Aku-sipa na-kolo Sameria ye se kanu aulkana pumbá ombale yemo lierimuna omba kanopale yu kondo kolopa,
33 Mas um
34 lierimuna nondopa pumba kangi toringimanga wambola kinia no-waene kinia ondopa kandondopale banisini ka tondopale nirimumuni, pe yuni yu kangulupa ola lipa yunga kongi-dongi bulu-mingina ola taltopa memba pumbale yombo ponenge ongo pe-pu-pu seringi ulka senga memba pumba taltopa nokopa molorumu.
34 Então chegou perto dele, limpou os seus ferimentos com azeite e vinho e em seguida os enfaixou. Depois disso, o samaritano colocou-o no seu próprio animal e o levou para uma pensão, onde cuidou dele.
35 Peringili kinia ipulieli-u yu pumbá sepale nirimumuni, kou paip kina mele wendo lipa ulka pulu yemo sipa nimbale: “Yu nokoko kondoyo. Pe i sikiru koumu manda naa sepa nunga kou mare olandopa pumu liemu pe kelepo yando ombole nunga kou pundu tombo.” nimba Sameria yemone nirimu.” ⸤nimba Yesusini aku nirimu.⸥
35 No dia seguinte, entregou duas moedas de prata ao dono da pensão, dizendo:
36 ⸤Aku nimba Yesusini kelepa nimbale⸥ “I ye yopoko ongo puringimanga ye wa nolimane toko taltoringi yemonga pulu lierimu yemo nawe? ⸤Juda ye u-pulu-pulu ongo kanoko we ongo puringili yetolonga se molo Juda yomboma-kinia anju yando konopu kiri panjilimili yombomanga ye akilepa orumu yemoye⸥?” nimba mangilipa pilierimu.
36 Então Jesus perguntou ao mestre da Lei:
37 Pulu Yemonga ungumanga puluma pilipa yomboma mane sili yemo yuni nimbale: “Yemone yu we kondo kolorumu yemo lémo.” nirimu. Kanu-kinia Yesusini yundu nimbale: “Nu pungu aku siku se-pu.” nirimu.
37 — Aquele que o socorreu! — respondeu o mestre da Lei. E Jesus disse:
38 Kanu-kinia Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono ongo punguli kolea senga pumba ambo Mata yunga ulkana “Pea molamili ou.” nirimu kinia yu akuna purumu.
38 Jesus e os seus discípulos continuaram a sua viagem e chegaram a um povoado. Ali uma mulher chamada Marta o recebeu na casa dela.
39 Mata yunga genu Maria molopale yu Yesusini ungu peanga nilimú nimbámo ‘Piliambo.’ nimba Yesusi molorumuna omba nondopa mania molopale nirimumuni, Yesusi ungu nimba molorumu mele yu pilipa molorumu.
39 Maria, a sua irmã, sentou-se aos pés do Senhor e ficou ouvindo o que ele ensinava.
40 Aku-sipa na-kolo Mata yuyu kere-langi kalondopa, kongono sepa molopale yu kongono takaraki lierimu-kulu kanu kongonomo mindi pilipale Yesusi molorumuna pumba nimbale: “Ye-Awilimu, nanga genu na lipa naa tapondokomo-na na nanu mindi kere-langi simbundu kongono sepo molkoro kanokole kondo naa sekemoye? Yuni na ‘Omba lipa tapondopili.’ ni.” nirimu.
40 Marta estava ocupada com todo o trabalho da casa. Então chegou perto de Jesus e perguntou: — O senhor não se importa que a minha irmã me deixe sozinha com todo este trabalho? Mande que ela venha me ajudar.
41 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yundu pundu topa nimbale: “Ambo Mata, ulu awisili mele nu konopu awisili kimbu siku konopu umbuna sepili moleno-na-kolo ulu selu mindi nu naa pilku seleno. Kanu ulu peangamo Mariane ‘Sambo.’ nimbale ⸤nanga ungumu pilipa⸥ molemo. Kanu ulu peangamo yuni naa sembá aulka se mólo.” nirimu.
41 Aí o Senhor respondeu:
42 — ausente —
42 mas apenas uma é necessária! Maria escolheu a melhor de todas, e esta ninguém vai tomar dela.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.