João 8

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 aku-na-kolo Yesusi ma-pangi se ‘Ma-Pangi Unju-Ollipi Kalia’ nili akuna olando purumu.
1 [Depois todos foram para casa, mas Jesus foi para o monte das Oliveiras.
2 Kanu-kinia kolea tangorumu kinia orili-u yu kelepa ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena purumu kinia yomboma yu molorumuna ongo maku toko moloringi kinia ono ungu-mane simbando yu mania molorumu.
2 De madrugada ele voltou ao pátio do Templo, e o povo se reuniu em volta dele. Jesus estava sentado, ensinando a todos.
3 Kanu-kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia Parisi yema kinia onone ambo ye puli se ye se kinia wa ulu-kirinale seringilimu liku mengo ongo yomboma moloringi kumbi-kerena ongo anjikuli,
3 Aí alguns mestres da Lei e fariseus levaram a Jesus uma mulher que tinha sido apanhada em adultério e a obrigaram a ficar de pé no meio de todos.
4 Yesusindu ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, i ambo ye púlimu ye se kinia wa ulu-kirinale seko molongili yombomane kanongi-na membo okomolo.
4 Eles disseram: — Mestre, esta mulher foi apanhada no ato de adultério.
5 Mosisini ungu-mane se sipa panjipa nimbale: “Ambo aku sembamo kouni toko kondaa.” nirimu kene nuni nambolka niniye?” niringi.
5 De acordo com a Lei que Moisés nos deu, as mulheres adúlteras devem ser mortas a pedradas. Mas o senhor, o que é que diz sobre isso?
6 Aku-sipa na-kolo onone sika pilingindu naa niringi. ‘Yuni nambolka nimbánje? Nimba kinjimba kinia kote sendemolo.’ ningu aku siku mangilieringi. Aku-sipa na-kolo Yesusi ma kanopa kimuni mana ⸤we⸥ imbi topa molorumu.
6 Eles fizeram essa pergunta para conseguir uma prova contra Jesus, pois queriam acusá-lo. Mas ele se abaixou e começou a escrever no chão com o dedo.
7 Kanu-kinia yu alieli mangili-pu-pu seringi-kulu olando sipa kanopa onondo nimbale: “Ononga ye se ulu-pulu-kiri se naa pelemo ye sene i ambomo kumbi lepa kouni topili.” nirimu.
7 Como eles continuaram a fazer a mesma pergunta, Jesus endireitou o corpo e disse a eles:
8 Aku nimbale yu kelepa ma kanopa mana we imbi topa molorumu.
8 Depois abaixou-se outra vez e continuou a escrever no chão.
9 Aku nirimu-kulu pilkuli ye awilima ono se talo ningu pena-pena pungu Yesusi munduku kelko ono puringi. Ye awilimanga ye nokolima u kumbi leko puringi kanu-kinia we ye awilima akileko puringi kinia ye awili se Yesusi-kinia naa molopa Yesusi yuyu molopa, ambomo Yesusi yu molorumuna we gilierimu.
9 Quando ouviram isso, todos foram embora, um por um, começando pelos mais velhos. Ficaram só Jesus e a mulher, e ela continuou ali, de pé.
10 Kanu-kinia Yesusi olando sipa kanopale ambomo mangilipa nimbale: “Ambomo, yema sena molemeleye? Ye sene nu ‘Seko kinjenumunga kote sendambo.’ naa nimuye?” nirimu.
10 Então Jesus endireitou o corpo e disse:
11 Ambomone nimbale: “Ye-Awilimu, ye sene na kote naa sendemba sekemo.” nirimu. Yesusini nimbale: “Nane kepe ‘Nuni seko kinjenumunga mindili nani.’ naa nikiru kene nu punguli ulu-pulu-kiri seleno mele munduku kelko, kelko naa sei!” nirimu.
11 — Ninguém, senhor! — respondeu ela. Jesus disse:
12 Yombo moloringimando Yesusini kelepa nimbale: “Na ma-koleamanga pali yombomanga pa sendélimu. Na andopo molombona lombili andoko molonge yomboma simbulu tolina naa andoko molonge. Konde mololi ulu-pulumu silimú pa sélimu kinia molonge.” nirimu.
12 De novo Jesus começou a falar com eles e disse:
13 Aku nirimu-kulu ye awili Parisimane pilkuli yu ta ningu ninguli: “Nu moleno mele nunu ningu silinu kene nuni ungu nikinuma pilipuli ‘Sika nikimu.’ nimbu pilielemolánje manda naa selka.” niringi.
13 Os fariseus disseram a Jesus: — Agora você está falando a favor de você mesmo. Por isso o que você diz não tem valor.
14 Yesusini pundu topa nimbale: “Na u molopo orundu koleamo kinia kelepo pumbú sekero koleamo kinia pilipu moliomonga na molio mele sika nanu niliu-na-kolo nane i ungu nikirumu sika ungumu. Aku-sipa na-kolo na molopo orundu koleamo kepe pe pumbú sekero koleamo kepe ono naa pilkimili.
14 Jesus respondeu:
15 Mana-yombomane pilku apuruku selemele mele ono Parisi yemane aku siku pilkuli apurulimili, aku-na-kolo nane yombo se naa apuruliu.
15 Vocês julgam de modo puramente humano; mas eu não julgo ninguém.
16 Aku-sipa na-kolo nane sika pilipu apurulka-nje na nanu manjipu naa apurulkamonga sumbi sipu apurulka. Na lipa mundorumu ye Tata kinia pea kopu sepo molembolo-monga sumbi sipu pilipu apurulka.
16 E, se eu julgar, o meu julgamento é verdadeiro porque não julgo sozinho, pois o Pai, que me enviou, está comigo.
17 Ononga ungu-mane se bokuna molemo kanumu i-sipa: ‘Yombo talone ungu se ningu síngili liemu ‘Aku ungumu sika.’ niengi.’ aku sipa nimba pelemo.
17 Na
18 Akumunga na molio mele nanu nimbu siliu kepe; na lipa mundorumu ye Tatane na molio mele nimba silimúla.” nirimu.
18 Eu dou testemunho a respeito de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho a meu respeito.
19 Kanu-kinia onone mangilku ninguli: “Lanie sena molemoye?” niringi. Yesusini pundu topa nimbale: “Onone na kepe nanga Lapamo kepe naa kanoko imbi silimili. Onone na kanoko imbi silimolánje Tata kepe kanoko imbi silimolá-la.” nirimu.
19 — Onde está o seu pai? — perguntaram. Jesus respondeu:
20 Yesusi ulka-tembelena sukundu, Pulu Yemonga ningu yombomane kou-mone siringi unju-okoloma lierimu koleana molopa yomboma ungu-mane sipa molopale i unguma nirimu. Aku-sipa na-kolo yunga walemo wendo naa orumu-kulu yombo sene yu ambolko liku ka naa siringi.
20 Jesus disse essas coisas quando estava ensinando no pátio do Templo, perto da caixa das ofertas. Ninguém o prendeu porque ainda não tinha chegado a sua hora.
21 Yesusini kelepa Juda ye awilimando nimbale: “Na kiniá pumbú sekero, kanu-kinia onone na koroko kelkole ononga ulu-pulu-kirima konopumanga pepili kolonge. Na pumbú koleana ono manda naa onge.” nirimu.
21 Jesus disse outra vez:
22 Aku nirimu-kulu pilkuli Juda ye awilimane onono angelema ningu mangilku ninguli: “Aku nambi semu-na ‘Na pumbú koleana ono manda naa onge.’ nikimuye? Aku liemu yu yuyu topa kondombanje?” niringi.
22 Os líderes judeus disseram: — Ele diz que nós não podemos ir para onde ele vai! Será que ele vai se matar?
23 Yesusini kelepa nimbale: “Ono mania yomboma, na ola yemo. Ono ma-kolea pulu yomboma, na ma-kolea pulu ye se mólo.
23 Jesus continuou:
24 Nane onondo u nimbuli: “Ulu-pulu-kirima konopumanga we pepili kolonge.” nindu kanumu. Akumu “Na kiniá molio, u-pulu-pulu molorundu, pe molopo mindi pumbú yemo.” nimbu siliu mele onone ‘Sika akumu molemo.’ ningu kuru naa mondongi liemu pe ono kolonge kinia sika ononga ulu-pulu-kirima konopumanga we pepili kolonge.” nirimu.
24 Por isso eu disse que vocês vão morrer sem o perdão dos seus pecados. De fato, morrerão sem o perdão dos seus pecados se não crerem que “
25 Parisi yemane yu mangilku ninguli: “Nu nawe?” niringi. Yesusini pundu topa nimbale: “Na molio mele ono alieli nimbu siliu kanumu na mindi.
25 — Quem é você? — perguntaram a Jesus. Ele respondeu:
26 Nane ono molko ulu selemele mele pilipu apurupuli onone seko kinjilimili mele ungu awisili nimbu silka-na-kolo nanu konopumuni pilipuli unguma naa niliu. Na lipa mundorumu yemo, yu ulu sikama mindi sepa ungu sikama mindi nilimú ye, kanumuni nilimú mele mindi pilipuli mana-yomboma nimbu siliu.” nirimu.
26 Existem muitas coisas a respeito de vocês das quais eu preciso falar e as quais eu preciso julgar. Porém quem me enviou é verdadeiro, e eu digo ao mundo somente o que ele me disse.
27 Yuni Lapando nirimu-na-kolo ono yuni nirimu mele pulumu naa pilieringi-kulu
27 Eles não entenderam que ele estava falando a respeito do Pai.
28 Yesusini onondo nimbale: “Pe onone Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ola uku toko panjikuli ningímuni onone pilkuli “Na kiniá molio, u-pulu-pulu molorundu, pe molopo mindi pumbú yemo.” nimbu siliu mele onone ‘Sika akumu molemo.’ ningu pilkuli kepe, “Na nanu konopumuni pilipuli naa selio. Tatane na mane silimú mele mindi pilipuli niliu.” alieli nimbu siliu ‘Akumu sika lémo.’ ningu pilingí.
28 Por isso Jesus disse:
29 Na lipa mundorumu-na orundu yemo na kinia pea kopu sepo molembolo; alieli yu kanopa peanga pilielemo uluma mindi seliomonga yuni waltikele kepe na mundupa naa kelielemo.” nirimu.
29 Quem me enviou está comigo e não me deixou sozinho, pois faço sempre o que lhe agrada.
30 Yuni aku sipa nimba molopili kepe yombo awisili ‘Yesusi yu Pulu Yemone sika lipa mundorumu.’ ningu kuru mondoringi.
30 Quando Jesus disse isso, muitos creram nele.
31 ‘Yu sika.’ ningu kuru mondoringi Juda yombomando Yesusini nimbale: “Nane ungu-mane siliuma sika pilku liku sengena panjiku molongi liemu ono sika nanga lombili andolima molonge.
31 Então Jesus disse para os que creram nele:
32 Aku sekole, onone sika ungumu pilingí kanu-kinia ono ka silimú mélema sika ungumuni wendo lindipa ‘ono we molko kondangi.’ nimbá.” nirimu.
32 e conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 Onone pundu toko yundu ninguli: “Olio Eporayamone kalopa liltimu yomboma molopo, yombo senga ka-kongono se naa sendepo molorumulu. Aku liemu nuni ‘Ka silimú mélema wendo pumbá olio molko kondonge.’ nikinu kanumu nambi seko pilkuli nikinuye?” niringi.
33 Eles responderam: — Nós somos descendentes de Abraão e nunca fomos escravos de ninguém. Como é que você diz que ficaremos livres?
34 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Yombo ulu-pulu-kiri selemelema ulu-pulu-kirimane ka silimú kinia aku ulu-pulu-kirimanga ka-kongono selemele.
34 Jesus disse a eles:
35 Ka-kongono selemo kendemande-yombomo ulka pulu yomboma kinia pea kamu naa molemo, aku-na-kolo bolango se yunga ulka pulu yomboma kinia alieli seluna kopu seko molemele.
35 O escravo não fica sempre com a família, mas o filho sempre faz parte da família.
36 Akumunga ⸤Ulka Pulu Yemonga⸥ Malone ‘Ono ka silimú mélema mundupa keliepili, ono we molko kondangi.’ nimu liemu mélsene sika ka naa simba, we paa sika molko kondonge.” nikiru.
36 Se o Filho os libertar, vocês serão, de fato, livres.
37 “‘Ono Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemele.’ na pilipu molio-na-kolo ononga konopumanga nanga ungumu naa pelemomonga na toko kondonge sekemele.
37 Eu sei que vocês são descendentes de Abraão; porém estão tentando me matar porque não aceitam os meus ensinamentos.
38 Nane Tata-kinia molopole kanorundu mele ono nimbu siliu. Onone ononga laniene nilimú mele pilkuli selemele.” nirimu.
38 Eu falo das coisas que o meu Pai me mostrou, mas vocês fazem o que aprenderam com o pai de vocês.
39 Yesusini yombomando “Ono lanienga ungumu pilkuli selemele.” nirimu kinia pilkuli Juda yombomane pundu toko ninguli: “Olionga lapa kalopa liltimu yemo Eporayamo.” niringi. Yesusini nimbale: “Mólo. Ono sika Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemolánje Eporayamone serimu mele ono aku siku selemolá.
39 — O nosso pai é Abraão! — responderam eles. Então Jesus disse:
40 Aku-sipa na-kolo aku naa selemele. Pulu Yemone na nimba sirimu unguma na pilierindu ungu sikama ono nimbu siliu yemo toko kondonge sekemele. Eporayamone aku sipa naa serimu.
40 Mas eu lhes tenho dito a verdade que ouvi de Deus, e assim mesmo vocês estão tentando me matar. Abraão nunca fez uma coisa assim!
41 Ono ononga laniene selemo mele manda manjiku selemele.” nirimu. Onone tondolo ta ningu ninguli: “Olionga anumu ye se lupa kinia wapora topale olio naa merimu. Olionga lapa kanumu Pulu Yemo selu mindi.” niringi.
41 Vocês estão fazendo o que o pai de vocês fez. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos; nós temos um Pai, que é Deus!
42 Yesusini onondo nimbale: “Na Pulu Yemo kinia molopole orundu ya moliomonga Pulu Yemo yu sika ononga Lapa lelkanje onone na konopu mondolemolá. Na nanu konopumuni pilipuli naa orundu. Yuni na lipa mundorumu-na orundu.
42 Jesus disse a eles:
43 Nane ungu niliumanga pulumu nambi semu-na sumbi siku naa pilielemeleye? ‘Ungu-pulumu naa pilimulú.’ ningu, pilku naa limili akumunga nanga ungumu ono naa pilielemele.
43 Por que é que vocês não entendem o que eu digo? É porque não querem ouvir a minha mensagem.
44 Ono ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemonga bolangoma, Setene ononga lapamo. Laniene kanopa peanga pilielemo mele ‘samili.’ ninguli yuni “Ono saa.” nilimú mele ‘Paa samili.’ nilimili. U-pulu-pulu mulu matolo kokele wendo orumu kinia yu yombo topa kondoli yemo molorumu mele aku sílimu yandopa kiniá we molemo. Yu sika ungu-pulu se naa perimu-na sika ungu se waltikele kepe paa naa nirimu. Yu kolo tolemo yemo; yu sika kolo toli ungumunga pulu yemo molemomonga u yu kolo torumu mele yandopa kiniá kepe pe kepe kolo mindi tolemo tomba.
44 Vocês são filhos do Diabo e querem fazer o que o pai de vocês quer. Desde a criação do mundo ele foi assassino e nunca esteve do lado da verdade porque nele não existe verdade. Quando o Diabo mente, está apenas fazendo o que é o seu costume, pois é mentiroso e é o pai de todas as mentiras.
45 Aku-sipa na-kolo nane ungu sikama nimbu siliumunga ono naa pilku ‘Kolo tolemo.’ ningu kuru naa mondolemele.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 “Nawene nanga konopuna ulu-pulu-kiri selu kepe pelemo manda lipa ora simbaye? Se naa pelemo-na-kolo nane ungu sikamo nindu liemu ‘Sika nikimu.’ ningu ono nambi semu-na kuru naa mondolemele?
46 Qual de vocês pode provar que eu tenho algum pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Pulu Yemonga bolangomane Pulu Yemone nilimú ungumu pilku limili. Ono Pulu Yemonga bolangoma naa molkole yunga ungumu nane nimbu siliuma “Naa pilimulú.” ningu naa pilku limili.” nirimu.
47 A pessoa que é de Deus escuta as palavras de Deus. Vocês não escutam as palavras de Deus porque vocês não são dele.
48 Juda ye awilimane yundu pundu toko ninguli: “ “Nu Sameria ye se moleno, nunga konopuna kuru se molemo.” nilimulu kanumu sika nilimulu.” niringi. ⸤Juda yombomane Sameria yomboma kinia konopu kiri panjeringi kanumunga yu iri toko ungu-taka tondoko “Yu ye kiri se.” ningíndu “Nu Sameria ye se.” niringi.⸥
48 Eles disseram a Jesus: — Por acaso não temos razão quando dizemos que você é
49 Niringi mele pilipale Yesusini pundu topa onondo nimbale: “Nanga konopuna kuru se naa molemo. Nane Tatanga imbimu ambolopo paka tondolio, aku-na-kolo onone nanga imbimu seko kinjindilimili.
49 Jesus respondeu:
50 Nanu ‘Imbi ola molopili.’ naa niliu, na-kolo ye se molemo akumuni ‘Na imbi ola molopili.’ nimba nanga imbi ambolopa paka tondolemo. Kanu yemone nane niliu mele kepe onone nilimili mele kepe mimi sipa pilipa apurupa sene ‘Sika nikimu.’ nimba pilipa molemo.
50 Não procuro conseguir elogios para mim mesmo; mas existe alguém que procura consegui-los para mim, e ele é o Juiz.
51 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Yombo se nanga ungumu pilipa lipa sepa molomba yombomo paa kamu naa kolopa, molopa mindi pumbá.” nikiru.” nirimu.
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem obedecer aos meus ensinamentos não morrerá nunca.
52 Juda ye awilimane yundu ninguli: “Kiniá olio pilkimulu, kuru se paa sika nunga konopuna molemo lémo. Anda-kolepa Eporayamo kolorumu; Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema koloringila. Aku-na-kolo nuni ninguli: “Nanga ungumu pilipa lipa molomba yombomo kamu naa kolomba.” nikinu.
52 Então eles disseram: — Agora temos a certeza de que você está dominado por um demônio! Abraão e todos os
53 Eporayamonga imbimu mania mele molopa nunga imbimu ola molemoye? Yunga imbimu paa ola, na-kolo yu kepe kolorumula. Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yomboma kepe imbi ola molorumu-na-kolo koloringila. Nunga imbimu ola ononga imbima maniaye? Paa mólo! Nu koropamo.” niringi.
53 Será que você é mais importante do que Abraão, o nosso pai, que morreu? E os profetas também morreram! Quem você pensa que é?
54 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nanga imbimu nanu ambolopo paka tolkanje na imbi paa sika ola naa molka, na we mindi nilka. Aku-sipa na-kolo akumu mólo. Tata, yundu onone “Olionga Pulu Yemo.” nilimili kanumuni nanga imbi ambolopa paka tondolemo.
54 Ele respondeu:
55 Onone yu naa kanoko naa pilielemele-na-kolo nane yu kanopo pilielio. Nane “Yu naa kanopo naa pilielio.” nilkanje ono kolo toli yema molemele mele na aku sipu molka. Aku-sipa na-kolo nane yu paa sika kanopo pilipu, yunga ungumu pilipu lipu sepo molio.
55 Vocês nunca conheceram a Deus, mas eu o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei mentiroso como vocês; mas eu o conheço e obedeço ao que ele manda.
56 Ononga anda-kolepa Eporayamone ‘Na mana mania ombá walemo kanombo.’ nimba pilipale konopu sipa molorumu. Kanu walemo kamu kanopale konopu sirimu.” nirimu.
56 Abraão, o pai de vocês, ficou alegre ao ver o tempo da minha vinda. Ele viu esse tempo e ficou feliz.
57 Kanu-kinia Juda ye awilimane yundu ninguli: “Nunga kalia-ingi towapu talo u naa pora nili. Nu kango yemo mindi. Pe nu “Eporayamo kanorundu.” nikinuye? Nuni yu manda naa kanorunu. Kolo tokono.” niringi.
57 — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão? — perguntaram eles.
58 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Eporayamo sika paa koronga-u molopa kolorumu-na-kolo yu u naa molopili na molorundu.” nikiru.” nirimu.
58 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: antes de Abraão nascer, “ — respondeu Jesus.
59 Aku nirimu-kulu pilkuli ⸤Pulu Yemo marake sepa ‘Pulu Yemo molio.’ nimba nirimu-kulu pilkuli⸥ onone “Yu topo kondamili.” ningu kou liku yu toko kondonge seringi. Aku-na-kolo Yesusi lopi sepale, ulka-tembelena kiyongo nimba omba ultu purumu.
59 Então eles pegaram pedras para atirar em Jesus, mas ele se escondeu e saiu do pátio do Templo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.