João 1
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NVT
1 Paa koronga-u, ⸤mulu matolo kepe mélse naa liepili,⸥ Ungumu molorumu. Aku Ungumu Pulu Yemo kinia moloringili. Aku Ungumu yu Pulu Yemo.
1 No princípio, aquele que é a Palavra já existia. A Palavra estava com Deus, e a Palavra era Deus.
2 Paa koronga-u, mélse mana naa liepili, yu Pulu Yemo kinia moloringili.
2 Ele existia no princípio com Deus.
3 Ungumu yuni yuyu mélema pali serimu. Mélse we pora naa purumu. Méle wendo orumuma pali yuni serimu-na wendo orumu.
3 Por meio dele Deus criou todas as coisas, e sem ele nada foi criado.
4 Mololi ulu-pulumu yu-kinia mindi perimu. Kanu mololi ulu-pulumu yombomanga pa sendélimu.
4 Aquele que é a Palavra possuía a vida, e sua vida trouxe luz a todos.
5 Aku pa sélimuni simbulu tolemomo pa sendelemo. Simbulu tolemomone kelepa pa sélimu manda pipi sipa simbulu kelepa naa tomba.
5 A luz brilha na escuridão, e a escuridão nunca conseguiu apagá-la.
6 Ye se orumumu Pulu Yemone lipa mundorumu-na orumu, yunga imbimu Jono. ⸤Yu No Lindeli Jono kanumu.⸥
6 Deus enviou um homem chamado João
7 Jonone pa sendélimunga pulumu nimba simba orumu. ‘Yombomane “Nondopa ombá yemo yu sika aku pa sendélimu.” ningu kuru mondangi.’ nimba, omba nimba sirimu.
7 para falar a respeito da luz, a fim de que, por meio de seu testemunho, todos cressem.
8 Jono yu aku pa sendélimu mólo. Yu aku pa sendélimu ombá mele nimba simba orumu.
8 Ele não era a luz, mas veio para falar da luz.
9 Jonone yomboma ungu nimba sipa molopili paa sika pa sendélimuni yomboma pali pa sendelemo kanumu mana ombá orumu.
9 Aquele que é a verdadeira luz, que ilumina a todos, estava chegando ao mundo.
10 Yu ma-koleana omba molorumu. Yuni yuyu ma-koleamo serimu-na-kolo ma-koleana yombomane yu kanokole ‘Yu ma-kolea serimu Pulu Yemo.’ ningu naa kanoko ‘Yu we-mana-ye se.’ ningu pilieringi.
10 Veio ao mundo que ele criou, mas o mundo não o reconheceu.
11 Yu yunga koleana omba molorumu-na-kolo yunga yombomane “Nu olionga Ye-Awilimu okono kene olio ongo nokoko molou.” ni naa niringi.
11 Veio a seu próprio povo, e eles o rejeitaram.
12 Aku-sipa na-kolo yundu “Nu sika ⸤Pulu Yemone lipa mundorumu-na orunu yemo kene⸥ olio nokani pea molamili ou.” ningu yunga ungumu kuru mondoko liltingi yomboma yuni “Pulu Yemonga bolangoma molangi.” nirimu.
12 Mas, a todos que creram nele e o aceitaram, ele deu o direito de se tornarem filhos de Deus.
13 Aku-na-kolo kanu yomboma Pulu Yemonga bolangoma au lieringi, aku ulumu kangimunga kongonomo mólo. Anupili lapalini “Pulu Yemonga bolangoma meamili.” ni naa niringila. Pulu Yemone yuyu mindi onondo “Nanga bolangoma.” nirimu.
13 Estes não nasceram segundo a ordem natural, nem como resultado da paixão ou da vontade humana, mas nasceram de Deus.
14 Ungumu ⸤Pulu Yemo pea moloringilimu⸥ mania omba mana-ye au lepa olio-kinia pea wale kanga-kolte molorumu. Yu mana omba molorumu kinia neme-neme nimbu kanopole, yu ye paa peanga, imbi molemo ye tondolomo, kanopo pilierimulu. Kanu ye paa peanga tondolomo Malo selu molorumumu Lapa molorumuna yu pea molkole mana mania orumumunga yu ye paa peanga lepa imbi paa ola mololi ye tondolomo mindi kanopo pilierimulu. Yu we kondo kololi ulu-pulumu kinia sika nili ulu-pulumu kinia yunga konopuna pepa peke lierimu yemo.
14 Assim, a Palavra se tornou ser humano, carne e osso, e habitou entre nós. Ele era cheio de graça e verdade. E vimos sua glória, a glória do Filho único do Pai.
15 ⸤Jono yomboma no lindipa molopili Yesusi Pulu Yemonga Ungumu orumu kinia⸥ Jono yuni yomboma kanu yemo lipa ora sipa yu molorumu mele nimba sirimu. Yuni ru nimba nimbale: “I yemo nane onondo u “Nondopa ombá.” nimbu sirindu kanu yemo imu. Na naa molambo i yemo yu koronga-u Pulu Yemo kinia molorumu-kulu “Yu ye nokoli awilimu, na paa we koropa yemo.” nirindu kanu yemo imu.” nirimu.
15 João deu testemunho dele quando disse em alta voz: “Este é aquele a quem eu me referia quando disse: ‘Alguém virá depois de mim, muito mais poderoso que eu, pois existia muito antes de mim’”.
16 Yuni olio we kondo kololemo ulu-pulumu yu-kinia pelemomonga yuni olio alieli kondo kolopa mindi molopa olio ‘Konopu peanga leangi.’ nimba alieli-alieli sewi anjilimú.
16 De sua plenitude todos nós recebemos graça sobre graça.
17 Mosisini olio Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma kála-sepo sepo molorumulu. Aku-na-kolo olio we kondo kololi ulu-pulumu kinia sika unguma kinia aku uluma Yesusi Karasi yu-kinia mindi pepili orumu.
17 Pois a lei foi dada por meio de Moisés, mas a graça e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Mana-yombo sene u kepe, kiniá kepe, Pulu Yemo naa kanolemele. Pulu Yemonga Malo selu mindi molemo, akumu Lapa kinia pea kopu seko molembele, akumuni mindi ‘Pulu Yemo molemo mele kanangi.’ nimba yu lipa ora sirimu.
18 Ninguém jamais viu a Deus, mas o Filho único, que mantém comunhão íntima com o Pai, o revelou.
19 Juda yomboma⸤nga ye awili⸥ kolea-awili Jerusalleme moloringi ⸤kanu yemane⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye pokore kinia, LLipai ye pokore kinia Jono no lindipa molorumuna liku mundukuli, “Jonondo “Nu nawe?” ningu mangilku piliangi paa.” niringi.
19 Este foi o testemunho de João quando os líderes judeus enviaram de Jerusalém sacerdotes e levitas para lhe perguntar: “Quem é você?”.
20 Ono ongo yu mangilku pilieringi kinia yuni kolo naa topa sumbi sipa nimba nimbale: “Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu na mólo.” nirimu.
20 Ele respondeu com toda franqueza: “Eu não sou o Cristo”.
21 Onone “Nu aku yemo mólo liemu nu nawe? Nu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Illainja, ⸤yu konde molopili Pulu Yemone u olando liltimu akumu⸥ nu kelko onuye?” ningu mangilku pilieringi. Yuni “Na akumu mólo.” nirimu. Onone ninguli: “Aku liemu ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba simba ye se pe ombá.’ ⸤u niringi kanu yemo⸥ nuye?” niringi. Yuni “Mólo.” nirimu.
21 “Então quem é você?”, perguntaram eles. “É Elias?” “Não”, respondeu ele. “É o Profeta por quem temos esperado?” “Não.”
22 Kanu-kinia onone yundu ninguli: “Nu nawe? Olio liku mundongi yemane ‘Ongo ningu singí.’ ningu nokoko molemele kene nunga imbi leko si. Nunu nawe konopu lekenoye?” niringi.
22 “Afinal, quem é você? Precisamos de uma resposta para aqueles que nos enviaram. O que você tem a dizer de si mesmo?”
23 Jonone nimbale: “Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane koronga-u nimbale:nirimu. Aisayane kanu u pilierimu ungumu nane kiniá nikiru.” nimba Jonone nirimu.
23 João respondeu com as palavras do profeta Isaías: “Eu sou uma voz que clama no deserto: ‘Preparem o caminho para a vinda do Senhor!’”.
24 ⸤Kanjollomane⸥ mundoringi ongo moloringi yemanga Parisi ye mare moloringila.
24 Então os fariseus que tinham sido enviados
25 Aku Parisi yemane yundu mangilku pilku ninguli: “Nu ye nokoli Karasimu mólola, Illainja mólola, ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondombama pilipa yomboma nimba simba ye se pe ombá.’ u niringi yemo mólola. Pe kiniá nu nambi semu-na yomboma no lindilinuye?” niringi.
25 lhe perguntaram: “Se você não é o Cristo, nem Elias, nem o Profeta, que direito tem de batizar?”.
26 Jonone onondo pundu topa nimbale: “Na sika no lindiliu-na-kolo nanga kongonomo maniandopa. Ye se olionga koleana sukundu molemo akumu ono kanokole ‘we-yere’ konopu leko, kanoko imbi naa silimili,
26 João lhes disse: “Eu batizo com água, mas em seu meio há alguém que vocês não reconhecem.
27 aku yemo na lombili akilepa okomo yemo. ⸤Yombo awilimanga kongono kiri seli yombomane sika ononga yombo awilimanga kongono kiri sendengendo ononga kimbu-su ka pilka toko su wendo lindilimili-na-kolo⸥ i ye na lombili akilepa okomomonga kimbu-su ka pilka topo su wendo lindimbu kongonomo kepe paa olandopa mele, nane manda naa sendembo. Na ye paa kiri mele; yu ye paa nokoli awilimu.” nirimu.
27 Embora ele venha depois de mim, não sou digno de desamarrar as correias de sua sandália”.
28 I ulu wendo orumuma Betani taono, no Jodane nekendo lemó koleana, wendo orumu. Jonone akuna yomboma no linderimu.
28 Esse encontro aconteceu em Betânia, um povoado a leste do rio Jordão, onde João estava batizando.
29 Opalikundu ⸤No Lindeli⸥ Jono molorumuna Yesusi ombá orumu kanopale nirimumuni, yombomando nimbale: “Kaname! Pulu Yemonga Kongi Sipisipi Walomo okomo. Yu yombomanga pali ulu-pulu-kirima kulu tondolemo tondomba yemo okomo.” ⸤nirimu⸥.
29 No dia seguinte, João viu Jesus caminhando em sua direção e disse: “Vejam! É o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 “U nane ye se nirindu kanumu andi okomo ye akumundu nirindu. U nane nimbuli: “Ye na lombili ombá ye se na naa molambo yu koronga-u molorumu-kulu yu olandopa na maniandopa.” nirindu kanumu i yemo.
30 Era a ele que eu me referia quando disse: ‘Um homem virá depois de mim, muito mais poderoso que eu, pois existia muito antes de mim’.
31 Na kepe yu naa kanorundu-na-kolo ‘Isirele yomboma yu kanokole piliangi lipu ora siembo.’ nimbu na ombo yomboma no lindiliu.” nirimu.
31 Eu não o conhecia, mas vim batizando com água para que ele fosse revelado a Israel”.
32 Jonone yundu ungu se pea nimbale: “Yu no lindipu molopo kanondu kinia Mini ⸤Kake Sélimu⸥ kera waembono mele mulu-koleana maniando omba yu molomuna omba molomu kanondu.
32 Então João deu o seguinte testemunho: “Vi o Espírito Santo descer do céu na forma de uma pomba e permanecer sobre ele.
33 Nane yu kanopole yu imbi naa pilipu ‘Yu we-yere.’ konopu lelka-na-kolo nando “Yomboma no lindi-pou.” nimba lipa mundorumu yemone na nimba sipa nimbale: “Mini ⸤Kake Sélimu⸥ mania omba ye senga kangi senga ola omba molomba kanoni kinia aku yemone yomboma Mini ⸤Kake Sélimu⸥ lindimba yemo.” nirimu-kulu pilipuli yu kanopo imbi sipuli
33 Eu não sabia quem ele era, mas, quando Deus me enviou para batizar com água, disse-me: ‘Aquele sobre o qual você vir o Espírito descer e permanecer, esse é o que batizará com o Espírito Santo’.
34 onondo “Yu Pulu Yemonga Malo.” niliu.” nirimu.
34 Eu vi isso acontecer e, portanto, dou testemunho de que ele é o Filho de Deus”.
35 Opalikundu ⸤No Lindeli⸥ Jono no Jodane kelo akuna kelepa gilipale nirimumuni, yu lombili andolimanga ye talo pea gilieringi.
35 No dia seguinte, João estava novamente com dois de seus discípulos.
36 Kanu-kinia Yesusi omba purumu kinia yuni kanopa nimbale: “Kanale! Pulu Yemonga Kongi Sipisipi Walomo omba pukumu.” nirimu.
36 Quando viu Jesus passar, olhou para ele e declarou: “Vejam! É o Cordeiro de Deus!”.
37 Yu lombili andolitolo yuni nirimu ungumu pilkuli Yesusi lombili puringili.
37 Ao ouvirem isso, os dois discípulos de João seguiram Jesus.
38 Yesusi topele topa olo yu lombili oringili kanopale olondo nimbale: “Nambolka korokombeleye?” nirimu. Olone yundu “Rapai, nu sena pelenoye?” niringili. (Rapainga ungu-pulumu ‘Ungu Mane Sílimu’ .)
38 Jesus olhou em volta e viu que o seguiam. “O que vocês querem?”, perguntou. Eles responderam: “Rabi (que significa ‘Mestre’), onde o senhor está hospedado?”.
39 Yuni olondo “Kanangili wale.” nirimu. Olo yu perimuna pungu kanokole ipupini po killoko mele serimu-kulu kanu enamonga yu pea peringi.
39 “Venham e vejam”, disse ele. Eram cerca de quatro horas da tarde quando o acompanharam até o lugar onde Jesus estava hospedado, e passaram o resto do dia com ele.
40 Ye talo Jonone nirimu ungumu pilkuli Yesusi lombili puringili yetolonga se Enderu, Saimono Pitanga genu.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois que ouviram o que João tinha dito e seguiram Jesus.
41 Yu sumbi sipa pumba genu Saimono koropa kanopa lendepale yundu nimbale: “Pulu Yemone “olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Mesayamo kanopo lendemulu.” nirimu. ( ‘Mesaya’ akumu Juda yombomanga ungu se. Mesayamondo Giriki unguna ‘Karasimu’ nilimili.)
41 André foi procurar seu irmão, Simão, e lhe disse: “Encontramos o Messias (isto é, o Cristo)”.
42 Aku nimbale Enderuni genu Saimono Yesusi molorumuna memba purumu. Yesusini yu kanopa nimbale: “Nu Saimono, ‘Jono’ nili ye senga malo. Nunga imbi se ‘Sipasi’ ningu lenge.” nirimu. (Sipasindu ‘Pita’ niringila. Juda yombomanga unguna ‘Sipasi’ ningu, Giriki unguna ‘Pita’ nilimili, aku ungutolonga pulumu ‘kou-mulu’ .)
42 Então André levou Simão para conhecer Jesus. Olhando para ele, Jesus disse: “Você é Simão, filho de João, mas será chamado Cefas (isto é, Pedro)”.
43 Opalikundu Yesusi ‘Kolea Gallilli disiriki pambo.’ konopu lepa pumbá purumu. Pumbale Pillipu aulkana gilierimu kanopale, “Na lombili ou.” nirimu.
43 No dia seguinte, Jesus decidiu ir à Galileia. Encontrou Filipe e lhe disse: “Siga-me”.
44 Pillipu kepe Besaida taono yemo, Enderu kinia Pitatolonga koleamo.
44 Filipe era de Betsaida, cidade natal de André e Pedro.
45 Pillipuni Nataniele kanopa lendepale yuni yundu nimbale: “Mosisini boku torumu bokumanga ‘Ye se ombá.’ nimba semane torumu kanu yemo kepe, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yando ningu siringi yemane ononga bokumanga ‘Ye se ombá.’ ningu semane toringi kanu yemo kepe, kiniá olio kanopo lendemulu. Yu Nasarete taono ye Yesusi, Josepo malo.” nirimu.
45 Filipe foi procurar Natanael e lhe disse: “Encontramos aquele sobre quem Moisés, na lei, e os profetas escreveram! Seu nome é Jesus de Nazaré, filho de José”.
46 Aku-na-kolo ‘Aku kolea kangana ye-awili se manda wendo naa ombá.’ nimba pilipale Natanielene Pillipundu nimbale: “Nasarete taonona ungu peanga se manda wendo ombáye?” nirimu. Pillipuni Natanielendo nimbale: “Ongo kanou.” nirimu.
46 “Nazaré!”, exclamou Natanael. “Pode vir alguma coisa boa de Nazaré?” “Venha e veja você mesmo”, respondeu Filipe.
47 Kanu-kinia Nataniele ombá orumu kinia Yesusini kanopa, yundu nimbale: “I ye okomomo paa sika Isirele yemo, yu kolo toli ungu se paa naa pelemo yemo.” nirimu.
47 Jesus viu Natanael se aproximar e disse: “Aí está um verdadeiro filho de Israel, um homem totalmente íntegro”.
48 Natanielene Yesusindu nimbale: “Nuni na nambi seko kanoko imbi sikuli aku nikinuye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbale: “Mólo. Pillipuni nu u naa mangiliepili nu unju piki puluna molonu kinia nu kanopo imbi sindu.” nirimu.
48 “Como o senhor sabe a meu respeito?”, perguntou Natanael. Jesus respondeu: “Vi você sob a figueira antes que Filipe o chamasse”.
49 Aku nirimu kinia Natanielene tondolo mundupa nimbale: “Rapai, nu Pulu Yemonga Malo, olio Isirele yombomanga ye nokoli kingimu lepomo.” nirimu.
49 Então Natanael exclamou: “Rabi, o senhor é o Filho de Deus, o Rei de Israel!”.
50 Yesusini nimbale: “Nane ‘Nu unju piki puluna molonu kinia kanondu.’ nindu kanumunga nuni na ‘Pulu Yemonga Malo molemo.’ ningu kuru mondokonoye? Kiniá nane nundu nindu mele maniandopa. Pe ulu-tondolo paa olandopama wendo ombá kanoni.” nirimu.
50 Jesus lhe perguntou: “Você crê nisso porque eu disse que o vi sob a figueira? Você verá coisas maiores que essa”.
51 Aku nimbale Yesusini ungu se pea nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Pe mulu-koleana anju yando pumba, Pulu Yemonga angelloma Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo molombana olando pungu maniando ongo senge kanonge.” nikiru.” nirimu.
51 E acrescentou: “Eu lhes digo a verdade: vocês verão o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o Filho do Homem”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.