João 13
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI
1 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kongi sipisipi nonge walemo opali mele wendo ombá serimu. Yesusi yu nondopa ma-koleamo mundupa kelepa Lapa molorumuna pumbá yu kiniá mele pilierimu. Yuni yunga mana moloringi yomboma konopu mondopa molorumu mele pe kiniá kepe yu kolombando ono kamu paa konopu mondopa kolomba serimu.
1 Tar Nowaten ana Hiyuw nanamaim. Jesu so’ob i isan veya na kabom iti tafaram nihamiy naatu nan Tamah isan. Sabuw i nowan iti tafaramamaim tema’am isah i yabow men kafaita, naatu bounabo ana yabow yomanin ni’obaiyih nan na’asa’ub.
2 Yesusi yunga opa-tou yema Saimono Isikeriote malo Judasini lipa simba ungumu ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone Judasi yunga konopuna koronga panjindepili molorumu, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ipupini kere-langi nongo moloringi.
2 Rabirab ana bay hibusuruf hi’aa’u, naatu demon ana not kakafin Judas Iscariot, Simon natun marasika ana notamaim yaru’uy Jesu baban eo rabin isan.
3 Yesusini pilipale, Lapane mélema pali yu “Nokou.” nirimu, yu Pulu Yemo mundupa kelepa mania orumu, kelepa Pulu Yemo molombana olando kelepa pumbá serimu mele pilipa molorumu.
3 Jesu so’ob Tamah sawar etei i ana fair babanamaim ya, naatu i Godane na naatu God boun isan emamatabir maiye.
4 Aku sipa pilipale, yu kere-langi nongo moloringimu mundupa kelepa ola gilipale yunga ola-wale-pakoli pakorumumu kulupa wendo lipa taltopa, kendemande-yombomane yombomanga kimbu kulumiye tondongendo seringi mele yuni aku sipa kangi kulu toli múlu se lipa panjipale nirimumuni,
4 Imih bay hi’aa wanawanan misir, ana faifuw tafan iyoun ma’am bosair, naatu biya rarouw bai naiwan fifin.
5 pellete senga no ondopa mundupa yu lombili andolimanga kimbuma pulu polopa kulumiye tondopa kulu toli múlumu porona panjerimumuni kulu tondorumu.
5 I ufunamaim harew bai tew yan isuwei naatu busuruf ana bai’ufununayah ah souwen, naatu biya rarouw naiwanamaim fifin ma’am bai ah safamen.
6 Kulumiye topa kulu tondolepa ombale Saimono Pita molorumuna orumu kinia Pitane yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nuni nanga kimbutolo kulumiye tondoni sekenoye? Paa manda mólo!” nirimu.
6 Jesu na Simon Peter biyan titit ana veya, Simon Jesu isan eo, “Regah ayu au inasouwimih?”
7 Yesusini pundu topa yundu nimbale: “I sekero mele nu kiniá naa pilkinu-na-kolo pe piliení.” nirimu.
7 Jesu iyafut eo, “Ayu abisa boun asisinaf o boro men inaso’ob, baise boro ufibo inaso’ob.”
8 Pitane yundu nimbale: “Nu nanga ye awilimu kene kiniá kepe pe kepe nuni nanga kimbutolo kulumiye paa naa tondoni, mólo.” nirimu. Yesusini nimbale: “Kulumiye naa tondondu liemu nu kinia na kinia pea kopu sepo naa molombolo.” nirimu.
8 Peter eo, “Aiyabin, ayu men abibasit au inasouwen.”
9 Yesusini aku nirimu-kulu pilipale Saimono Pitane ⸤ ‘Kimbu ki kepe kangima pali kulumiye tondomba kinia paa kamu alieli-alieli pea kopu sepo andombolonje.’ konopu lepa⸥ nimbale: “Ye-Awilimu, aku sembá kene kimbu mindi mólo! Kimbu ki kepe kangima pali kulumiye tondou!” nirimu.
9 Naatu Simon Peter iyafut eo, “Regah, Men au akisih, baise umou naatu ukwaru auman kwikifuwu.”
10 Yesusini nimbale: “Yombo se yunga kangima pali kulumiye topale pe yu kolea senga pulimú kinia yunga kimbuna ma gilimuma kelepa kulumiye tolemo kinia yu kangima pali kelepa kake selemo. Kiniá ono kake sepili molemele, aku-na-kolo ono pali mólo.” nirimu.
10 Jesu iyafut eo, “Orot yait biyan tutufin ekifukif? I an akisinamo tanasouw, i biyan tutufin etei i gewasin. Naatu kwa etei i gewas, baise men etei gewasamih.”
11 Yuni pilipale ‘Ono molemelemanga ye sene na lipa nanga opa-touma simba sekemo.’ nimba pilipale ‘Kanu yemo konopu kalaro molopili molemo.’ nimbando ungu-iku topa “Ono pali kake sepili naa molemele.” nirimu.
11 Jesu so’ob yait boro nayanuw, naatu anayabin iti isan i eo kwa etei i men gewas.
12 Kanu-kinia yuni ononga kimbuma kulumiye topa pora sindipa, yunga ola-wale-pakolimu lipa pakopa kelepa mania molopale nirimumuni, ono mangilipa pilipa nimbale: “Nane kiniá ononga sendendumunga ulu-pulumu onone pilkimiliye?
12 Ah souwen sasawar ufunamaim, ana faifuw bosair yai inu’in bai iyoun naatu matabir maiye ana efan mara’iy. Jesu ibatiyih, “Kwa isa ayu abistan asisinafuban kwaso’ob?”
13 Onone na imbi lekole “Ungu Mane Sili Yemo” nilimilila, “Ye-Awilimu” nilimilila. Aku imbitolo papu lemele, na aku sipu moliomo.
13 Kwa ayu isou “Bai’obaiyenayan naatu Regah kwarouw kwa’o’o, nati i gewasin maiyow. Anayabin i nati, Ayu i nati na’atube ama’am.
14 Na ononga Ye-Awilimu molopo ononga Ungu Mane Sili Yemo molio-na-kolo pe kiniá kendemande-yombo koropamane selemele mele sepo ononga kimbuma kulumiye tondondu kene ono kepe ‘Kendemande-yombo koropama mele molamili.’ ningu anju yando onono kimbu kulumiye tondangila.
14 Boun ayu kwa a Regah, a bai’obaiyenayan a souwen, kwa auman turanah ah kwanasouwen.
15 I ulu-pulumu nane ‘Ono sangi.’ nimbu lipu ora sindu kene onone aku siku pe pe kepe sangi. ⸤Kimbumundu mindi naa nikiru. ‘Ono ‘Yombo peangama molopole yomboma lipu naa tapondomolo.’ naa ningu, ‘Kendemane-yomboma mele molamili.’ ningu molangi.’ nimbu i ulumu sendu.⸥
15 Ayu bai’obaiyen kwa isa asinaf, kwa isa iti boun asisinaf i na’atube kwanasinaf.
16 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kongono sendeli yombo sene yunga nokoli yemo ‘Mania mele pupili.’ yu ‘Ola mele pambo.’ manda naa nimbá. Yombo kongono pumba sendelemo yombo sene ‘Yu kongono pumba sendepili.’ nimba mundulimú yombomo ‘Mania pulimú.’ yu ‘Olandopa mele molemo.’ manda naa nimbá kene na ononga awilimu molopole ononga kongono kiri se sendendu aku mele ono yombo lupamanga aku siku kongono sendangila.” nikiru.
16 Ayu turobe a tur ao’owen, akir orot i men ebi’ukwarin ana orot ukwarin isan, o tur abarayan i men orot baiyuninenayan na’atube.
17 Onone i unguma pilku kondokole nikiru mele senge kinia ono molko kondoko konopu singí.” nirimu.
17 Bounabo kwa sawar etei kwaso’ob, kwa iti kwanasisinaf na’at, kwa boro baigegewasin kwanab.
18 “Nane “onondo” nikiru akumu onondo pali naa nikiru. Nane ononga konopuma kanopole ‘Nanga yema molangi.’ nimbu u nimbu taltorundu, aku-na-kolo ‘Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele aku sipa wendo opili.’ nimbu nane ononga ye se nimbu taltorundu. Aku ungumu molemo mele i-sipa:nilimú.
18 “Ayu men kwa etei isa ao’omih; ayu iyab arurubiniyih i aso’ob. Baise iti i mi’itube Buk Atamaninamaim hikikirum i tan titurobe. ‘Yait ayu airi rafiy afafaram, i koun ayu itu.’
19 “‘Aku ulumu wendo ombá kinia ‘Na sika u molorumu, kiniá molopa mindi pulimú yemo.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu aku ulumu u wendo naa opili nane aku ungumu ono nimbu sikiru.
19 “Ayu bounaika a tur a’o’owenabo namatar, saise anamaramaim abistan namamatar kwa boro kwanitumatum Ayu i Yait?
20 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Yombo se “Nanga kongonomo sende-pu.” nimbu lipu munduliu yombomo kolea senga pumba yombo se molemona pulimú kinia ‘Papu okono. Pea molambili ou.’ nilimú yombomone na kepe ‘Pea molambili ou.’ nilimúla. Kanu-kinia kanu yombo nando “Pea molambili ou.” nilimú yombomone na lipa mundorumu ye Tata kepe “Pea molambili ou.” nilimúla.” nikiru.” nirimu.
20 Turobe a tur ao’owen, yait ayu aiyun en ebaib, nati i Ayu ebubuwu; naatu yait Ayu ebubuwu, nati i yait Ayu iyunu anan i ebaib.”
21 Yesusini aku nimbale nirimumuni, yunga konopumu paa umbuna serimu-kulu yu lombili andoli yemando nimba sipa nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: Ono molkomele yemanga sene na lipa nanga opa-touma simba.” nirimu.
21 Jesu iti tur eo’o ufunamaim, dogoron yababan awan karatan naatu eorereb, Turobe kwa a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta ayu boro babu nao.
22 Yuni aku nirimu-kulu pilkuli lombili andolima onono anju yando kumbikerena neme-neme ningu kanokole ‘Nawene aku sembamondo nikimunje?’ konopu lieringi.
22 Ana bai’ufununayah taiyuwih hima hinubunibun, hai kasiy ra’at yait isan eo’o.
23 Ononga ye se, kanumu Yesusini paa konopu mondorumu, aku yemo Yesusi molorumuna nondopa molorumu.
23 Jesu ana bai’ufnunenayan orot ta i biyabuw, sisibinamaim ma’am.
24 Akumunga, Saimono Pitane aku yemondo olo topa kiyongo nimba nimbale: “Yu nawendo nikimunje? Mangilku piliei.” nirimu.
24 Simon Peter isan itarasib eo, “Kwaibatiy, ait isan eo’o.”
25 Kanu-kinia lombili andoli kanumu Yesusi molorumuna nondopa pumba molopale yundu komuna olo topa nimbale: “Ye-Awilimu, nawendo ninuye?” nirimu.
25 Naatu Bai’ufununayan na fufufur Jesu sisibinika tit naatu ibatiy, “Regah yaita?”
26 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane kere-langi se lipu simbú ye akumundu nindu.” nirimu. Aku nimbale kere-langi se lipa Saimono Isikeriote malo Judasi sirimu.
26 Jesu iyafutih eo, “Ayu rafiy anab tew yan anabutu’ub anabitin i orotoban nati.” Anamaramaim rafiy butu’ub, Judas Iscariot, Simon natun itin.
27 Yesusini kere-langi sirimumu Judasi liltimu kinia yunga konopuna ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene sukundu purumu kinia Yesusini yundu nimbale: “Nuni ungu sení sekenomo welea pungu se-pu.” nirimu,
27 Judas rafiy baib ana mar Satan marta’imon dogoron wanawanan run.
28 aku-na-kolo kere-langi pea nongo moloringi yema Yesusini Judasindu ungu nirimumunga pulumu naa pilieringi.
28 Baise bay hi’aa wanawanan Jesu tur abistan i isan eo’o men yait ta naniyan bai.
29 Judasini ononga kou-walemo nokondolemomonga marene pilkuli, ‘ ‘Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kere-langi nomolo mare pumba topo topa li-popili.’ nimba nikimunje molo ‘Yombo koropama lipa tapondopa kou se pumba si-popili.’ nimba nikimunje.’ konopu lieringi.
29 Nati ana veya Judas i kabay kakaif, imih Jesu iti tur eo’o i hinot na bay tobon bow na hiyuw isan, o sabuw aurih sawar meyemeye bow na baitih hirouw.
30 Judasi kere-langi sirimumu lipale waltikele omba pena purumu. Omba pena purumu kinia kolea simbulu topa pepili omba pena purumu.
30 Nati gugumin wanawanan. Judas faraw bai eani’aan ana veya, i misir ufun tit.
31 Judasi Isikeriote pena purumu kinia Yesusini we lombili andoli ulkana pea moloringimando nimbale: “Kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga imbimu paa olandopa molomba sekemo. Kanu-kinia yunga imbi paa olandopa molombamonga Pulu Yemonga imbimu kepe paa olandopa molomba.
31 Judas ufun titit anamaramaim, Jesu eo, “Sabuw bounabo Orot Natun ana aiwob nab nibirerereb hina’itin. Naatu Jesu wanawananamaim God ana fair natit sabuw hina’itin.
32 Kanu-kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga imbi paa olandopa molombamonga Pulu Yemonga imbimu paa olandopa molomu liemu Pulu Yemone kanu yemonga imbimu kinia ‘peatolo paa olandopa molopili.’ nimbá. Aku nimbámo paa nondopa iseli mele nimbá.
32 Naatu God ana fair i wanawananamaim nabirerereb na’at, naatu God taiyuwin Orot Natun biyanamaim boro ana fair saise’ewat niwa’an nirerereb. God Natun akisinamo wanawananamaim boro nifai nabora’ara’ah naatu boro mar ta’imonamo.
33 “Nanga bolangoma, na ono-kinia laye-kolo molkoro. Pe onone na koroko kelenge. Juda ye awilima u aku sipu nindu mele kiniá onondo aku sipu nimbu sikiru. Na pumbú sekero kolea akuna ono manda naa onge.” ⸤nirimu.⸥
33 “Natunatu, Ayu boro men manin bairit tanama. Mi’itube Jew sabuw hai tur ao’owen na’atube kwa boun a tur ao’owen. Kwa boro ayu kwananuwuhu. Ayu efan menamaim anan, kwa men karam kwanan.”
34 “Nane ‘ono sangi.’ nimbu ungu-mane kondengamo ono nimbu sikirumu: Ono anju yando konopu mondangi. Nane ono konopu mondondu mele ono anju yando aku siku konopu mondangila.
34 “Obaiyunen tur boubun kwa abit. Turanah kwaniyabuwih. Ayu kwa abiyabuw na’atube, turanah bairi kwaniyabowbonen.
35 Ono anju yando konopu mondongi liemu aku siku senge kinia we-yombomane kanokole ‘Ono nanga lombili andolima molemele.’ ningu kanonge.” nirimu.
35 Kwa turanah bairi kwanabiyabowbonen na’at, sabuw etei boro hinaso’ob kwa i ayu au bai’ufununayah.”
36 Saimono Pitane yu mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, nu sena puniye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbale: “Na pumbúna nu iseli-u manda naa oni. Aku-na-kolo pe nu sika lombili oni.” nirimu.
36 Simon Peter Jesu ibatiy, “Regah, o menika kwenan?”
37 Pitane mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, nu puni aulkana na iseli-u nambi semu-na manda lombili naa omboye? Na nu lipu tapondopo kolondu liemu mandala.” nirimu.
37 Peter ibat “Regah, aisimamih boun men ani’ufnuni? Ayu au yawas boro o isa anaya’ra’iy.”
38 Yesusini pundu topa nimbale: “Nu sika na liku tapondoko koloniye? Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Kera gulta u ko naa topili nuni ⸤pipili kolkole⸥ wale yopoko nando kolo toko “Yu nawe? Na naa kanolio.” nini.” nikiru.” nirimu.
38 Naatu Jesu iya’afut eo, “O anababatun ibogaigiwas ayu isou a yawas inayara’iy? Turobe a tur ao’owen, kokorere o’e nanamaim, o boro mar tounu inao inayoubu, ayu orot nati men aso’ob.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.