Gálatas 2
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI
1 Pe kalia-ingi tene-po omba purumu kinia na kelepo ⸤wale talo-sipu⸥ Jerusalleme purundu. Banapas kinia pea purumbulu. Taitasi nane lipu merindu, pea purumulula.
1 Kwamur etei 14 sasawar ufunamaim ayu Barnabas airi Titus abai auman bairi amatabir ayen ana Jerusalem atit.
2 Aku-sipa na-kolo ⸤Karasinga yombo Jerusalleme moloringima nokoringi yemane nando “Ou.” niringi-kulu pilipu naa purundu. Pulu Yemone ‘Na pambo.’ nimba⸥ lipa ora sirimu-na purundu. Pumbuli nane Juda yomboma naa molko yombo-lupama moloringi koleamanga andopo semane peanga topo sirindumu nimbu sirindu. Aku-na-kolo ‘Nane andopo yomboma lipa tapondoli kongonomo selio mele kinia, u kongono serindu mele kinia, kamu mania naa pupili.’ nimbu Karasinga yombo talapemo nokoringi yema kanopo imbi sipu, we-yomboma naa molangi kanu yema onono senga molangi semane peanga andopo topo sirindumu nimbu sirindu.
2 Ayu ayey au an i God ana tur isou iwa’an birerereb i orot ukwarih bairi wa’iwa’iramaim omih ayen an. Ayu mi’itube Ufun Sabuw isah Tur Gewasin abibinan ata kubuna hitanowar, saise abisa abusuruf abowabow naatu abisa bowamih ayayakitifuw men hita’otanu au bowabow yomanin yabin en tamataramih.
3 ⸤Sika Karasinga Juda ye marene pilkuli, “Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelemanga yema Karasinga yema kamu molongendo ononga kangi se kopisangi.” niringi⸥-na-kolo Taitasi na-kinia molorumbulu yemo yu sika Giriki yemo-na-kolo kanu ye awilimane “Yunga kangi se kopisindamili.” ningu ta naa niringi.
3 Ayu au baitur Titus Greek orot isan i men ana’ar kanabin afuwinamih aokikin.
4 ⸤Kangi kopiseli ungu se wendo naa olka-na-kolo⸥ ye kolo toli mare onone oliondo ‘Ononga genupilima.’ ningu Karasinga talapena kiyongo ningu oringi. ‘Olio Karasi Yesusinga yomboma molemolomonga Mosisini ungu-mane sirimumane olio naa nokolemo. Kanuma naa pilipu lipu ka-ulkana mele naa molopo we molomolo kinia manda.’ nimbu molorumulu mele kanu kolo toli yemane ‘Kanamili.’ ningu oringi. ‘Mosisini ungu-mane sirimuma pilku limili yombomane mindi Pulu Yemone kanopa ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo mele piliangi.’ ningu ⸤kanu kolo toli yema Karasinga yombo talapena⸥ oringi, na-kolo ‘Aku seringimunga ‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio ka sipili, molko kinjangi.’ ningu oringi.’ konopu lekero.
4 Baise sabuw afa hikokok i ana’ar kanabin hita’afuw, iti sabuw i hikirisiyan moyamoy hina ata kou’ayomaim hirun rafot rouwayah na’atube, saise Keriso Jesu wanawananamaim roufamen tabaib hitatita’ur naatu hita’uwit ata ar kanabih tata’afuw akir sabuw tatamataramih.
5 ⸤‘Yombo-lupamanga yemanga kangi se kopisangi.’ sika niringi⸥-na-kolo ononga niringi ungumu paa naa pilipu liltimulu. ⸤‘Mosisini u ungu-mane sirimumane kanga-kolte kepe olio Karasinga yomboma naa nokolemo⸥. Semane peangamo mindi ungu sikamo, akumuni mindi ono nokopili, akumu mindi ono-kinia pepili.’ nimbu “Paa mólo!” nirindu.
5 Baise aki men kafai veya ta aitih, anayabin aki akok turobe naatu Tur Gewasin atabotan kwa a gewasin isan tama.
6 ⸤Jerusalleme Karasinga yombomane⸥ “Olionga ye awilima” niringi kanu yema ‘Ono sika imbi molemo molo naa molemonje, akumu unguri mólo.’ konopu lekero. Pulu Yemone kangikundu kanopa ‘Yombo-kamakoma’ nimba ‘imbi naa mololima’ nimba yomboma apurupa naa kanolemo. Kanu yemane na ungu nimbu siliumunga ungu lipa tapondomba ungu se lupa naa niringi.
6 Orot iyab tibi’ukwarin isah, ayu boro iti na’atube atao, men ta gagamin, naatu men ta kikimin etei i ta’imon. Anayabin God men orot ukwarih ufuhine i’itinimih, baise wanawanahine i’itin. Imih nati orot ukwarih ayu au tur ao men tafan hinaya’abarimih.
7 Paa mólo! Pulu Yemone Pitando “Juda yomboma semane peangamo pungu toko si.” nirimu mele aku sipala nando “Semane peangamo Juda yomboma naa molemele yombo-lupama pungu toko si.” nirimu mele kanokole ⸤“I-siku ni. I-siku naa ni.” ningu ungu se olandopa naa niringi.⸥
7 Hinotanot ayu tur boubuh afa ayabaren hirouw higamigam, ufibo hinunuwariy God Tur Gewasin Peter itin Jew sabuw isah bibinan na’atube ayu itu Ufun Sabuw isah abibinan hi’itin.
8 Yesusini Pitando “Juda yomboma molongena nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu kinia Pulu Yemone yu tondolo sipa lipa tapondopa molopili kanu kongonomo senderimu kanu mele Yesusini nando “Juda yomboma naa molemele yombo-lupama molongena nanga kongonomo sende-pu.” nirimu kinia Pulu Yemone na tondolo sipa lipa tapondopa molopili kanu kongonomo andopo serindu mele kanokole,
8 God ana fairamaim Peter tur abarayan matar Jew sabuw wanawanahimaim bowabow na’atube God ana fair itu tur abarayan amatar Ufun Sabuw wanawanahimaim abowabow.
9 Jemisi keme, Pita keme, Jono keme, ⸤Jerusalleme⸥ yombomane “Onone olio nokolemele ye awilima.” niringi kanu yemane Pulu Yemone na i kongonomo paa sirimu mele kanokole, ⸤‘Sika kongono selu-sipu selemolo lémo.’ ningu⸥ Banapas kinia olto ‘Ononga kandi genutolo mele molangili.’ ningu ki liltingi. Ono kinia olto kinia olione ungu se nimbu panjipuli, “Banapas kinia oltone yombo-lupama lipu tapondopo Pulu Yemonga kongonomo sambili. Onone Juda yomboma liku tapondoko Pulu Yemonga kongonomo sangi.” nirimulu.
9 James, Peter, John baitumatumayah hai tutut, God ana bowabow ta ayu bowamih bitu hi’inan, imih ayu Barnabas airi umai hibow ai’ofbonen etei ai basit. Ayu Barnabas airi Ufun Sabuw wanawanahimaim ana bow naatu i Jew sabuw wanawanahimaim hinabow.
10 Ungu selu mindi “Tondolo munduku sangili.” niringi. “Karasinga yombo ⸤Jerusalleme⸥ talapena sukundu yombo koropa pupili molemelema liku tapondangili.” niringi. Kanu kongonomo na koronga-u sembondo konopu sirindu yandopa kiniá kepe tondolo mundupu kanu kongonomo selio.
10 Naatu hai baifefeyan i mi’itube hai kou’ayomaim sabuw yababan wairafih atanuhih baibais atitih naatu nati sawar i ayu sinafumih akokok hio.
11 ⸤Jerusalleme ye awilimane nando “Seleno mele papu seleno. We seko molani.” niringi⸥-na-kolo pe ⸤na⸥ kolea-awili Andiyoko ⸤pumbu molambo⸥ Pita orumu kinia yuni ulu se serimumu paa sepa kinjerimumunga ⸤kanopole⸥ yu molorumuna pumbu, sepa kinjerimu mele sumbi sipu nimbu para sipu iri torundu.
11 Baise Peter na Antioch binanawan ana maramaim, abisa biwa’an kakaf isan sabuw nahifunik yumatanamaim agam au.
12 Jemisini ⸤“Andiyoko paa.” nimba⸥ lipa mundorumu yema u naa wangi Pita Juda yomboma naa molemele yombo-lupama kinia pea andoko kopu seko kere-langi noringi. Aku-sipa na-kolo pe Jemisini lipa mundorumu ye kanuma oringi kinia ‘Ye-lupa Karasinga ye molemelema kangi se kopisangi.’ niringi yema pipili kolopa, ‘Sekero mele naa kanangi.’ nimba ⸤Pita⸥ yombo-lupama kinia andopa kere-langi norumu mele mundupa kelepa yuyu molorumu.
12 Anayabin James orot afa men biyafarih ana veya i nanamaim Ufun Sabuw iyab baitumatumayah himamatar, Peter wanawanah run bairi hima hi’aa hitomatom. Baise orot James iyafarih hin hititit ufunamaim Peter taitin ihamiyih mataweyan, anayabin sabuw iyab ar kanabih afuw isan hai baibasit ma’am isah bir.
13 Kanu-kinia Pitane ‘Manda sembó.’ nimba konopumuni pilipale kanu yema naa ongo molangi serimu mele pe oringi kinia mundupa kelepa ‘Okomele yema kinia konopu seluna pupili molemolo.’ nimba topele-mapele topa ulu kolo toli se serimu mele ⸤Andiyoko⸥ Juda yombo ⸤Karasinga yombo moloringima⸥ kanokole ono kepe Pitane topele-mapele topa kolo toli ulumu serimu mele aku siku manda manjiku seringila. Pe onone topele-mapele toko kolo toli ulumu seringi mele Banapasini kanopale ‘U lawa sendu lepomo. Ono sekemele mele seko kondokomele. Na aku sipu sambo.’ nimba yuni kepe aku sipa lawa serimu.
13 Peter ana rerekab turin Jew baitumatumayah hibai hikofan hirerekab, Barnabas itih run i auman rerekab.
14 Kanu-kinia onone semane peangamonga ungu sikamone ‘Sangi.’ nilimú mele sumbi siku naa seko lawa seringi mele kanopole, ono pali kanoko pilku molangi nane Pitando nimbuli: “Nu Juda ye se na-kolo Juda yombomane ⸤kere-langi nongendo ungu-manema pilkuli⸥ selemele mele naa seko, Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelemane selemele mele seleno, akumunga nuni yombo-lupamando “Juda yombomane ⸤ungu-manema⸥ pilku selemele mele aku siku manda manjiku sangi.” ningu nambi semu-na mane silinuye?” ⸤nirindu.⸥
14 Ayu ai’itih ana veya hai ef i hiwas sa’ir men Tur Gewasin eo’omaim hinan, imih ayu sabuw etei nahimaim Peter au, “O i Jew orot, baise ama i Ufun Sabuw hai ma’abe kuma’am, men Jew sabuw hai ma’abe kuma’am, naatu boro mi’itube Ufun Sabuw inabonawiyih, Jew sabuw hai binanakwar hini’ufunun?”
15 “Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelemando Juda yombomane ‘ulu-pulu-kiri seli yomboma.’ nilimili kanu yomboma olio Juda yomboma mólo; Juda yombomane olio meringimunga olio Juda yomboma molemolo kanuma ⸤Karasinga yomboma molopole ungu talo pilielemolo mele i-sipa: Se:⸥
15 It ata tufuw an i men iti Ufun Sabuw kakafih tarouw tao imaim tatufuwamih. Baise it ata tufuw an i Jew hai rara’ane tatufuw.
16 ‘Mosisini ungu-mane sirimuma yombomane mimi siku pilku liku selemelemonga Pulu Yemone ono kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye naa kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba naa kanolemo.’ nimbu pilielemolo. ⸤Se:⸥ ‘Yombomane ‘Yesusi Karasi sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma mindi aku siku selemelemonga Pulu Yemone ono kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanolemo.’ nimbu pilielemolola. Aku ungutolo pilipuli ‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio ⸤Juda yomboma⸥ kepe manda naa lipa tapondomba.’ nimbu pilipuli, ‘Pulu Yemone olio kanopa olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanopili.’ nimbu ‘Yesusi Karasi ⸤molopa serimu mele⸥ sika.’ nimbu kuru mondorumulu. ‘Mosisini ungu-mane sirimuma mimi siku pilku liku selemele yombomanga paa selu kepe aku sipa sembamonga Pulu Yemone yu kanopale yunga ulu-pulu-kirima siye naa kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yombomo’ paa naa nimba kanomba.’ nimbu pilipuli ‘Yesusi Karasi yu-mambele Pulu Yemone olio-kinia aku sipa sembá aulkamo.’ nimbu kuru mondolemolo.
16 Tanaso’ob orot yamutufurin na God biyan tit isan i men ofafaramaim eyayamutufurimih, baise baitumatum Jesu Keriso wanawananamaim. Imih it auman ata baitumatum Keriso Jesu wanawananamaim tanayai, saise baitumatum Keriso Jesu wanawananamaim boro nayamutufurit, men ofafaramaim nayamutufuritamih. Anayabin ofafar eo’omaim inasisinaf boro men nayamutufurimih.
17 “Aku liemu, olio Juda yombo marene ‘ ‘Pulu Yemone olio kanopa olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanopili.’ kene ‘Yesusi Karasi manjipa manda sendemba.’ nimbu kuru mondamili.’ nilimulu kanu ulumuni olio i-sipa mele lipa ora silimú: ⸤Olione “Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelema ulu-pulu-kiri seli yomboma molemele.” nilimulu mele⸥ olio kepe ⸤‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio manda naa lipa tapondolemo. Karasini mindi olio manda lipa tapondomba.’ nimbu pilipu Mosisini ungu-mane sirimuma mundupu kelielemolomonga aku sipa⸥ ulu-pulu-kiri seli yomboma molemolo mele lipa ora silimú, mona lemó. Aku liemu olio ⸤Juda yomboma⸥ ulu-pulu-kiri seli yomboma molemolo mele aku sipa lipa ora silimú mona lemómonga ‘Karasini “Ulu-pulu-kirima sangi.” nilimú lepomo.’ nimbu pilielemolo kinia peangaye? Paa mólo! ⸤Karasini aku sipa paa naa nilimú.⸥
17 Keriso wanawananamaim yamutufurit isan ef tana nunuwet na’at, taiyuwit tana’i’itit i bowabow kakafin tasisinaf, kwanotanot Keriso bowabow kakafin ana kou’obowayan? En anababatun.
18 Nane u pilipuli, ‘Mosisini ungu-mane sirimumane na naa lipa tapondopa, Pulu Yemone ‘na “mindili nopili.” nimbá ulu-pulu-kiri se naa peli yombo sumbi nili se molemo kanokoro.’ nimbá ulu se manda naa sembá.’ nimbu kuru mondopo Mosisini ungu-mane sirimuma mundupu kelierindu akumu pe kelepo ‘Mosisini ungu-mane sirimumane na manda lipa tapondopa Pulu Yemone na ‘yombo sumbi nili se.’ nimbá ulu-pulumu pelemo.’ nimbu kelepo Mosisini ungu-mane sirimuma ambolopo pilipu lipu selkanje aku selka ulumuni ‘Na Mosisini ungu-mane sirimuma u mundupu kelierindu kinia sepo kinjerindu.’ nimba lipa ora silka.
18 Ayu ofafar agurus re’er iban ana wowab maiye nayey na’at, nati ebiturobe ayu i ofafar asto’obenayan.
19 ⸤Aku nikirumunga ungu-pulu se i-sipala:⸥ ⸤Yombo se kololemo kinia yu nokolemo ulu-puluma mundupa kelielemo, kanu ulu-pulumane yu kololemomonga kelepa naa nokolemo aku sipa mele⸥ Mosisini ungu-mane sirimumane na nokorumu kinia mimi sipu pilipu lipu naa serindumunga ungu-mane kanumane Pulu Yemone na ‘ulu-pulu-kiri naa peli ye sumbi nílimu’ nimba kanombamonga ulu-pulumu na manda naa sirimumunga kanu ungu-manema na mundupu kelepo kanu ungu-manema kinia ye kololimu mele molorundu. Pe kiniá kanu ungu-manema kinia kololi yemo moliomonga Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma sembondo konde molio.
19 Anayabin ayu i ofafaramaim, ofafar e’asbunu amorob, saise God isan ata bow.
20 Karasi unju-perana ⸤uku toko panjeringi kolorumu kinia⸥ na kinia pea uku toko panjeringi kolorumbulu. Akumunga, kiniá na nanu we konde naa molio. Karasi na-kinia kopu sepa molemomonga yunga konde mololi ulumu na-kinia pelemo. Akumunga, kangikundu uluma sepo molio mele ‘Pulu Yemonga Malo yu sika.’ nimbu kuru mondopole aku sipu kangikundu unguma sepo molio. ‘Pulu Yemonga Malo’ nikiru yemo yu na konopu mondopa nanga nimba kolali sepa kolondorumu yemo.
20 Ayu i Keriso airi onaf afe’en hi’onafi, imih iti i men ayu ama’am, baise Keriso wanawana’umaim ema’am. Yawas iti boun ama’am i God Natun a bitumitumimaim ama’am, anayabin ayu iyabuwu naatu ana yawas isou i’inuw.
21 ‘Pulu Yemone yomboma we kondo kololemo ulumu unguri mólo.’ naa nimbu, mundupu naa kelielio. Mosisini ungu-mane sirimumane Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba ulu-pulumu manda silkanje Karasi we kolka. Yu kolorumu ulumuni unguri naa selka.” ⸤nimbu Pitando nirindu.⸥
21 Ayu men karam God ana bosiyasiyar boro ana kwahir. Baise orot yait ofafaramaim yamutufurin na God biyan tit isan nasisinaf na’at, Keriso onaf afe’en momorob i boro yabin en.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.