Gálatas 1
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI
1 Na Pollo, Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se. ⸤Mana-⸥yombomane ‘Aku kongonomo se-pu.’ ningu na ningu naa taltoringi. ⸤Mana-⸥ye sene “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa naala mundorumu. Yesusi Karasi kinia Karasi kolorumu kinia topa makisinderimu Lapa Pulu Yemo-tolone mindi na “Olonga kongonomo sende-pu.” ningu liku mundoringili.
1 Ayu Paul, iti bowabow isan i men orot maiyow hirubinu, o men orot maiyow ta iti bowabow itu’umih. Baise Jesu Keriso, naatu Tamat God Keriso morobone biyawas i ayu rubinu tur abarayan amatar.
2 Nane ono Karasinga yombo talapemo kolea Gallesia ⸤poropinji⸥ taonomanga maku toko molemele yomboma i pepámo topo sikiru. ⸤Na kinia pea kongonomo kopu sepo selemolo⸥ genupili pea molopole i pepámo topo sikiru.
2 Taituwa baitumatumayah iyab iti bairi ama’am, kwa ekaleisia nati Galasia wanawananamaim kwama’am etei a merar ayiy.
3 Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili.
3 Manaw kabeber naatu tufuw Tamat God naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Kanu Ye-Awili Yesusi Karasi yuni yuyu ‘Olio lipu tapondambo. Olionga ulu-pulu-kirima mania pupili. Olio, mana-yomboma ulu-pulu-kirimanga sukundu naa molangi lipu tapondopo wendo liembo kene ononga nimbu kolondambo.’ nimba kolondorumu yemo. Aku serimumu Lapa Pulu Yemone ‘Sani.’ nirimu mele pilipa lipa sembando aku serimu.
4 It iti boun tafaram ana kakafinamaim fatumit tama’ama baiyawasit isan, Keriso Tamat God fanan bai ana kokomaim sinaf biyan kwahir ra’iy na kakafinane botaitit.
5 Kanu Lapa Pulu Yemonga imbimu kamu alieli-alieli ola molopa mindi pulimú. Aku sipa sika sepili.
5 Imih Tamat God tanabora’ara’ah wanatowan, wanatowan. Amen.
6 Karasini ono we kondo kolopale ononga nimba senderimumunga Pulu Yemone “Ono nanga yomboma molangi waa.” nirimu mele ono pilku liltingi mele nondoko konopu topele toko, ⸤ye marene⸥ “Semane peangamo topo sikimulu mele piliangi.” nilimili semane se lupa pilku molemelemonga na ono-kinia konopu kiri panjipu konopu awisili kimbu sipu molio.
6 Keriso ana manaw ana kabeberamaim God kwa ea’afi i men manin kwama naatu kwaihamiy tur ta kwabaib isan ayu aororsa’ir,
7 Aku-sipa na-kolo kanu semanemo sika semane peangamo mólo. ⸤Semane peanga se lupa paa naa pelemo!⸥ Ye marene ono seko sembambu siku “Karasinga semane peangamo topo sikimulu.” ningu ungu mare lupa topele-mapele toko Karasinga semane peangamo seko kinjingí sekemele.
7 nati tur i men kafa’imo tur gewasin. Iti ao anayabin sabuw afa i kwa ama tibi’afiy naatu a not tibikwakwaris, i tekokok kwa Keriso ana Tur Gewasinane hinabotaiti kwanatit.
8 Aku-sipa na-kolo olione kepe, mulu-koleana molemo angello sene kepe, semane peanga se lupa topo sipu, olione ono u-pulu-pulu topo sirimulu semane peangamo mindi naa tomulu liemu ⸤aku sipa kolo tomba yemo⸥ Pulu Yemone ‘Yu alieli mindili nomba molopili.’ nimba ⸤kolea-kirina lipa⸥ mundopili.
8 Baise aki o tounamatar ta marane tur aki abibinan nihamiy nabinamaim nabibinan na’at, gewasin nati orot i kwanihamiy nan wanatowan ana baimakiy nab.
9 U nane ya nindu mele kiniá kelepo nikiru: U semane peangamo ‘Sika.’ ningu pilku liltingi kanumu yombo sene naa topa sipa, “Semane peangamo tokoro.” nimba semane se lupa topa simu liemu ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu alieli mindili nomba molopili.’ nimba ⸤kolea-kirina lipa⸥ mundopili.
9 Iti tur i marasika ao naatu iban ao maiye, orot babin ta nan tur ta gewasin men Tur Gewasin iti kwanowar kwabitumatum na’atube nabibinan na’at, nati orot i gewasin kwanihamiy nan wanatowan ana baimakiy nab.
10 Kiniá nane ya ungu nikirumu ‘Yombomane na kape ningu ‘ye peangamo.’ niengi.’ nimbu nikiru molo ‘Pulu Yemone na kape nimba ‘ye peangamo.’ nipili.’ nimbu nikiruye? Molo ‘Yombomane pilkuli konopu siengi.’ nimbu semane peangamo topo siliuye? Nane ‘Yomboma konopu siengi.’ nimbu unguma selkanje na Karasinga kongono sendeli kendemande ye se naa molka.
10 Ayu i men kafa’imo sabuw hai yasisir isan asisinafumih, en anababatun. Ayu akokok i God aniyasisir. Kwanotanot ayu asisinaftobon sabuw hiniyasisir? Ayu sabuw baiyasisir isan ana sisinaf na’at, ayu i men Keriso ana akir wairafin.
11 Nanga ⸤Karasi pilieli⸥ genupilima, nane semane peanga ono topo sirindu kanumu ⸤mana-⸥yombo sene konopumuni pilipale na nimba sirimu semane se mólo. ‘Akumu paa piliangi.’ nimbu nikiru.
11 Taitu akokok anao kwanaso’ob, iti Tur Gewasin abibinan i men orot hai notamaim himatarimih.
12 Kanu semane peangamo ⸤mana-⸥yombo sene na topa sirimu-na pilipu lipu andopo naa topo sirindu. Kanu semanemo yombo sene na mane naa sirimula. Paa mólo. Yesusi Karasini ‘Kanu semanemo Pollo piliepili.’ nimba na semane peanga akumu lipa ora sirimu-na pilipu liltindu.
12 Naatu men orot ta biyanane abaimih, o men yait i’obaiyu’umih baise Jesu Keriso akisinamo i’obaiyu.
13 ⸤Na u ‘Karasinga semanemo ungu sika se paa mólo.’ nimbu pilipu paa konopu lupa pepili molorundumunga Karasini yuyu na naa lipa ora silkanje paa pilipu naa lilka.⸥ Na u molorundu mele ono semanemo pilieringi. Na u Juda yombomanga ungu-manema paa pilipu sepo molopo, ono Pulu Yemo kape ningu popo toringi mele nane aku sipu sepo molopole, Karasinga yombo Pulu Yemonga talapena moloringima paa tondolo mundupu mindili lipu sipu, ‘Yomboma pali Karasinga ungumu kamu munduku keleangi. Yunga talapemo kamu pora nimba mania pupili.’ nimbu aku serindu.
13 Ayu au yawas wan mi’itube Jew sabuw hai kwafirenamaim ama’am ana veya i kwaso’ob, naatu mi’itube God ana ekaleisia arab abi’a’afiy auman i kwaso’ob, auru men kafai kabeber ta ma’amih, asinaftobon ekaleisia ata gurus tasawar isan aiwa’an.
14 Na-kinia selu-wele meringi Juda yemanga awisili topo akilendepo, nane Juda yombomanga ulu-puluma paa olandopa pilipu sepo molopo, olionga anda-kolepalimanga ungu-manema paa tondolo mundupu pilipu lipu, ‘Yomboma pilku liku seko molko, kanu ungu-manema paa munduku naa keleangi.’ nimbu ungu-manema paa mimi sipu nokorundu.
14 Jew ata kwafiren wanawanan ayu ana ai ukwarin na’atube, naatu orot ayu bairi ai tufuw ta’imon wanawanahimaim ayu i abow me’at Jew ai kwafiren uwai’inah mi’itube hiyabunibun renan i abukikin.
15 Aku-sipa na-kolo na u naa meangi Pulu Yemone na we kondo kolopa ⸤‘yunga yemo molambo.’ nimba,⸥ nimba taltorumu, kanu Pulu Yemone yuyu sembá mele konopumuni pilipale
15 Baise God i taiyuwin ana manaw ana kabeberamaim ayu tufuwa’e’eka rubinu, naatu eafu i ana bowabow isan yasairu
16 ‘Nane yunga Malo kanopo imbi siembo.’ nimba lipa ora sirimu. ‘Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelena na andopo yunga semane peangamo topo siembo.’ nimba yunga Malo na lipa ora sirimu. ⸤Konopu topele topo Karasinga ye se molopole⸥ nane ⸤mana-⸥yombo sendo “Na nambi sembonje? Semane peangamo piliambo na toko si.” naa nirindu.
16 I Natun ayu isou iwa’an irerereb saise ayu Ufun Sabuw wanawanahimaim ata binan. Ayu men an orot ta biyanamaim binan abai,
17 Na u aku sipu naa molambo Yesusini u kumbi lepa “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kolea-awili Jerusalleme moloringina naala purundu. ⸤‘Pulu Yemone na mane sipili.’ nimbu⸥ sumbi sipu kolea Arepia pumbu akuna wale mare molorundu. Pe kelepo kolea-awili Damasikasindu yando ⸤ombo ungu-mane sipu⸥ molorundu.
17 o men an tur abarayah iyab ayu nou’umaim Jerusalem hima’am aitih baibais isan afefeyanih. Baise ayu i an tafaram Arabia arar yan atit imaibo aremor an Damascus bar merar atit.
18 Kanu-kinia ⸤Pulu Yemone yunga Malo na u lipa ora sipili pe⸥ kalia-ingi yopoko omba purumu kinia ‘Na Pita kanopo imbi siembo.’ nimbu Jerusalleme pumbu, yu kinia pea koro talo molorundu.
18 Baitumatum abai ama kwamur tounu sasawar ufunamaim ana Jerusalem atit, Peter airi aidudur, nati’imaim fur rou’ab airi ama.
19 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemanga se pea naa kanorundu. Ye-Awilimunga genu Jemisi mindi kanorundu.
19 Naatu nati’imaim anan tur abarayan orot ta men aitin, Regah Jesu tain James akisinamo aitin.
20 Nane i semane pepána topo sikirumu kolo naa tokoro. Pulu Yemo kanopa molopili mi lepo ono nimbu sikiru akumu paa sika nimbu sikiru.
20 Abisa akikirum i turobe, God so’ob ayu i men abifufuwen.
21 Pe na kolea Siria kinia Sillisia poropinjitolonga andorundu.
21 Nati ufunamaim ayu an tafaram Syria naatu Silisia wanawanahimaim efan ta sabuw ai nanawanih.
22 Kolea Judia disiriki sukundu kolea wemanga Karasinga yombo talapemane na naa kanoringi.
22 Nati ana veya Judea wanawanan sabuw baitumatumayah ta’ita’imon ayu men himanamu biyah rabimih.
23 Serindu mele semanemo mindi u pilieringi. Akumu i-sipa: “Olio ⸤Karasinga yomboma⸥ andopa mindili lipa sirimu ye kanumuni semane peangamo u ‘Kamu mania pupili.’ nirimu semane peanga kanumu kiniá yuni andopa topa silimú.” ningu yombomane semane toko siringimu mindi pilieringi.
23 Baise sabuw afa hio, “Iti orot i marasika nati baitumatum isan it biyababan kakafin itit ea’asbunit, naatu sinaftobon baitumatum gurusin bai’enamih biwa’an, baise boun nati baitumatum isan ebibinan.”
24 Pe Pulu Yemone na-kinia serimu mele pilkuli Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoringi.
24 Naatu God wabin hibora’ara’ah. Anayabin God ayu au yawas botabir.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.