Efésios 3

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Karasini ‘yombo lupama kinia Juda yomboma kinia pea Pulu Yemonga yomboma molangi.’ nimba aku sipa yombo talape talo lipa sere lierimu⸥ akumunga na Pollo ⸤Pulu Yemo kinia ungu nimbu ononga mawa sendelio⸥. Ono we-yombo-lupama lipu tapondoliomonga na ka-ulkana peli yemo molopole, ⸤ononga mawa sendelio⸥.
1 Ana’an iti isan ayu Paul Keriso Jesu ana dibur orot kwa Ufun Sabuw wabimaim, ayu God isan ayoyoyoban.
2 ⸤Ungu se u pilkirumu niembo:⸥ ‘Pulu Yemone na-kinia ono-kinia serimu mele pilieringi.’ konopu lekero. Akumu i-sipa: Pulu Yemone ono we kondo kolorumumunga lipa tapondomba mele ‘Kamu piliangi.’ nimba na nimba taltorumu.
2 Kwa iti tur i kwanowaraka, God ana bosiyasiyaramaim kwa ama gewas isan bowamih ayu bowabow itu.
3 Akumu Pulu Yemone ulu sembá mele u lopi serimu akumu nando nimba para sirimu, akumu u wallo-kolte pepá topo nimbu sindu kanumu.
3 God ana kirikirifot wa’iwa’irin yayakitifuw ayu isou iwa’an irerereb asoso’ob, i nati fef anamaim tur an kabumin akikirum kwaiyab kwa’itinika.
4 I pepá tokoromo kanokole pilingí kinia Pulu Yemone sembá mele lopi sepa perimumu Karasini serimumunga mona lierimu pilielio mele pilingí.
4 Fef nati akikirum kwanabiyab na’at boro naniyan kwanab, ayu mi’itube Keriso ana kirikirifot asoso’ob boro kwana’itin.
5 Ulu sembamo lopi sepa perimu kanumu u moloringi yomboma kepe yandopa yandopa moloringi yombomando kepe nimba para naa sirimu. ⸤Yombo mare mindi wallo-kolte nimba para sirimu.⸥ Kiniá mindi Yesusini ‘Nanga kongonomo sende- paa.’ nimba lipa mundorumu yema kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silimili yomboma kinia, yunga yombo kake seli aku yombomando ⸤mindi⸥ Pulu Yemonga Minimuni nimba para silimú.
5 Marasika Keriso ana kirikirifot i men irerereb uwatanah tamatanah afa no wan hitufuw hima’am hiso’obamih, baise boun i Anun Kakafiyinane na God ana kob abarayah kakafiyih naatu dinab oro’orot biyahimaim ebirerereb.
6 Kanu ulu u lopi serimumu kiniá para lemómo i-sipa: Karasi Yesusini yombomanga nimba senderimumuni semane peanga pelemo akumuni we-yombo-lupama kinia ⸤olio Juda yomboma⸥ kinia lipa sere lendepa ‘kangi selumu molangi.’ nimba, Pulu Yemone ‘yomboma-kinia sembó’ nimba panjerimu mele ⸤Juda yomboma kinia we-yomboma kinia⸥ pali selemóla.
6 Naatu kirikirifot i iti. Tur Gewasinamaim Ufun Sabuw naatu Israel bairi God ana baigegewasin etei inowah, etei hifamen biyah ta’imon matar, naatu God ana omatanen Keriso Jesu biyanamaim ya’iyai boro etei hinafaram.
7 Pulu Yemone we kondo kolopa yuni yuyu ‘na semane peangamo andopo topo siembo.’ nimba, nimba taltopa, ‘aku kongonomo sambo.’ nimba tondolomo na sirimu.
7 God ana manaw ana kabeberamaim ayu siwar gewasin itu, i ana akirwairafin amatar Tur Gewasin i ana fairamaim afafaram.
8 Pulu Yemonga yombo molemelemanga pali na paa maniandopa molio, aku-na-kolo Pulu Yemone na we kondo kolopale kongono i-sipa mele sirimu: “Juda yombo naa molemele yomboma semane peangamo toko siliku andou.” nirimu. Aku semane peangamo Karasinga méle-peanga, olione manda naa apurupu pilipu kambu manda naa tolemolo mélema.
8 Ayu i God ana sabuw baitumatumayah etei babahimaim, auru yabin en. Baise God ana bosiyasiyaramaim bowabow gagamin itu Ufun Sabuw isah, Tur Gewasin ata binan Keriso wanawananamaim toto buyoy burubururube in eyey isan atao hitanowar.
9 Mulu matolo u naa sepili yuyu molopale Pulu Yemone “‘Sembó.’ nimba panjerimu ulumu kamu sembá mele ‘yomboma pali piliangi.’ ningu semane peangamo toko siliku andou.” nirimu. Mulu ma mélema pali serimu Pulu Yemone ‘Pe sembó.’ nimba panjerimu mele koronga-u yuyu pilipa yu-kinia lopi sepa perimu mele pe yombo se naa pilierimu kanumu kiniá nando “Yomboma piliangi ningu sindi-pu.” nirimu.
9 Naatu God ana kirikirifot bebeyan ata kubuna sabuw etei hitanowar. Iti kirikirifot i God sawar tutufin etei ana baimatarenayan marasika yakitifuw wa’iwa’irinamaim in.
10 ‘Aku ungumu Karasinga yombo talapemo pilingí kinia mélema nokongendo tondolo pelemo kuru muluna molemelema kinia, mulu-koleana yombo namba molemo yombo awilima kinia, aku yombo tondolo awisili pelemomane Pulu Yemonga pilipa kondoli lupa lupa pelemoma pilingí kene.’ nimba ⸤nando “aku semane peangamo ningu siliku andou.” nirimu⸥.
10 Boun ana veya ekaleisia wanawananamaim God ana not naatu ana so’ob ef tata’amaim tasinaf, maramaim aiwob naatu bonawiyenayah hitaso’ob.
11 Pulu Yemone ⸤aku sipa serimumu⸥ mulu ma u naa sepili paa koronga-u “Sembó.” nimba panjerimu mele olionga Ye-Awili Karasi Yesusini serimumunga ‘kamu wendo opili.’ nimba Pulu Yemone aku sipa serimu.
11 God iti sisinaf i ana not marasika yakitifuw wanatowan ma nuhinuh ata Regah Keriso Jesu biyanamaim sinaf ana not yayakitifuw isawar.
12 ⸤Karasi⸥ yu olionga nimba senderimumu ‘Sika.’ nimbu kuru mondopo yu-kinia kopu sepo molopole, olio Pulu Yemo kinia pumbu ungu nimulúndu pipili naa kolopo sumbi sipu manda pulimulu. Karasi yu-mambele olio Pulu Yemo molemona pulimulu aulkamo, akumunga yu molemona pumulú selemolo kinia mélsene olio pipi naa simba.
12 Ana’an nati isan it ata baitumatum Keriso wanawanan tabaibimaim boro koufair tanab nabonawiyit God nanamaim tana tit.
13 Akumunga, nane ono mawa sepo nimbuli: “Na ono lipu tapondombondo mindili nombo molio mele konopu awisili naa kimbu sikuli ‘Sika.’ ningu kuru mondoko molemele mele pange naa sepili. Na mindili nolio ulumuni Pulu Yemo kinia pea kopu seko molemele mele lipa tapondolemomonga ⸤konopu siku molangi⸥.” nikiru.
13 Isan imih ao’ototofari ayu kwa isa biyababan abaib isan men gubam nahurir, baise kwa ama gewas isan.
14 ⸤U nimbú sendu akumu kiniá ya kamu nikiru.⸥ ⸤Pulu Yemone Juda yombo talapemo kepe we-yombo-lupama kepe olio pali “Sembó.” nimba panjerimu mele kiniá selemo ulumu pilipuli⸥ akumunga na ‘Olionga Lapamo ⸤kinia ungu nimbu ononga mawa sendambo.’ nimbu⸥ yunga kumbikerena komorongo langolio.
14 Ana’an iti isan ayu Tamat nanamaim su ayowen ayoyoyoban,
15 Pulu Yemonga yombo talape akumu mulu-koleana sukundu molemelema kinia, ya ma-koleana molemoloma kinia, pali ‘Yombo talape selumu.’ nimba yuni ononga imbi simba. Mulu-koleana yomboma kinia, ma-koleana yomboma kinia, anju yando “lapa” nilimili kanumu Pulu Yemo mélemanga pali lapa molemomonga pilku imbi “Lapa” ningu pilkuli akula nilimili.
15 anayabin God akisinamo ana nibur maramaim tema’am na’atube tafaramamaim tema’am wabih anababatun i God ebitih.
16 Nane ⸤ ‘Lapamo-kinia ungu niembo.’ nimbu yu molemona komorongo langopole⸥ yu-kinia ungu nimbu mawa sepo nimbuli: ‘Yunga méle paa peanga taltolemomanga ‘Ononga konopuma enge nipili.’ nimba yunga tondolomo ono sipili.’ nimbu mawa sekero. Aku tondolomo yunga Minimu ⸤ono kinia molopale ono tondolo⸥ silimú kanumu.
16 Ayu God abifefeyan ana baigegewasin gagamin na’in no maramaim in burubururube eyey Anun Kakafiyinane kwa na’ototofar fair kwanab.
17 ‘Ono ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga Karasi yu ononga konopumanga ‘yunga ulkamo’ nimba kamu alieli molopili.’ nimbu aku sipula ononga mawa sendelio. ‘Unju se ⸤tondolo mundupa gilimbando⸥ yunga pulkoniomo mana mania pulimú mele ono aku siku konopu mondoli ulu-pulumunga sukundu molko tondolo pupili molangi.’ ⸤nimbu mawa sendeliola.⸥
17 Saise abaitumatumamaim Keriso dogor wanawanan ana baremih ni’efan nama. Naatu ayoyoyoban yabowamaim kwa a wairoron tare ta’of barur.
18 Aku siku molkole Karasini olio pali konopu mondolemo mele paa manda manjiku pilku kondonge tondolomo Pulu Yemonga yomboma pali kinia ono kinia pea pepili. Karasini olio pali konopu mondolemo akumu paa sulu sepa pumba paa pera topa paa olando sipa pumba paa maniando sipa pulimú mele pilingí tondolomo ono kinia pepili.
18 Naatu fair kwatab, God ana sabuw etei bairi, saise Keriso ana yabow ra’at momosesew, ra’at yen mar wanawanan rur, ra’at yen oyaw nanatabir, naatu ra’at re taiy baban inan i naniyan kwatab kwataso’ob.
19 ‘Pulu Yemo yunga ulu-pulu peanga taltopa silimúma ononga konopumanga aku uluma pali sengepea sepa pepili.’ nimbu ‘Karasini konopu mondolemo ulu-pulu kanumu onone piliangi.’ nimbu ononga mawa sendeliola. Aku Karasini konopu mondolemo ulumu we-konopumuni mindi manda apurupu pilielemolo aulka se naa lemó.
19 Turobe, God ana yabow i ra’at kwanekwan men karam boro etei tanasora’ub, baise sawar abisa gewasih God wanawananamaim awan karatan tema’am, etei boro kwa wanawananamaim nakaratan kwanaso’ob.
20 Akumunga, ‘Pulu Yemonga imbimu paa olandopa molopa mindi pupili.’ niemili. Pulu Yemo yunga tondolomone olionga konopumanga kongono selemomonga olione mawa semolo uluma kinia ‘Sambo.’ molo ‘Aku sipu molambo.’ molo aku sipu ulu lupa lupa konopumuni pilielemolo mele uluma pali yuni yunga tondolomone paa olandopa manda sembá yemo molemo, ⸤akumunga⸥ Karasinga yombo talapena sukundu molopo Karasi Yesusi pea olio kopu sepo molemolo yombomane kanu kongono selemo Pulu Yemonga imbimu ‘pe-pe-kepe paa kamu alieli paa olandopa molopa pupili.’ nimbu yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili. Aku sipa sepili.
20 Imih God ana merar tanay tanabora’ara’ah. Anayabin God ana fair wanawanatamaim ma ebowabow i karam sawar gewasih moumurih na’in isah, it men tabifefeyan, naatu afa ata notamaim men tema’am, i karam boro etei nasinaf.
21 — ausente —
21 Imih Kirisiyan sabuw etei God wabin tanabora’ara’ah naatu Jesu Keriso auman wabin tanabora’ara’ah merarayow tanitin wanatowan, wanatowan Amen.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Efésios 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.